Author Archive

Nastavak Spirit-ove agonije

Monday, September 21st, 2009, Posted in Astronautika |

Najnoviji testovi koji se i dalje provode  na Zemlji u pokušaju da se odglavi rover „Spirit” na Marsu ponovo pokazuju da će to biti izuzetno teško.
Da bi dopunio testove koji se rade u Nasinoj laboratoriji JPL u Pasadeni, tim naučnika koji se brine o zdravlju rovera uradio je detaljni model roverove pokretljivosti, kalibrisan prema rezultatima testova i merenja sa Marsa. „Kompjuterski model nam omogućava da povežemo rezultate testova koje smo sproveli u uslovima Zemljine gravitacije sa onima koje oseća rover pri Marsovoj gravitaciji,” objasnio je John Callas, menadžer projekta „Spirit” i „Opportunity”.
„Spirit”se još početkom maja zaglavio u mekom tlu na lokaciji poznatoj pod nazivom „Troy”, tokom svog petogodišnjeg boravka na Marsu, koje je po planu trebalo da traje samo tri meseca. Sve dok se ne završi konačna procena mogućnosti koje sprovodi JPL na simuliranoj poziciji Troy, roverov tim je prekinuo svaki dalji pokušaj pokretanja „Spirita”.

Modeliranje uvjeta na Marsu u Zemaljskim laboratorijama

Modeliranje uvjeta na Marsu u Zemaljskim laboratorijama

U cilju sticanja dodatnih detaljnih procena, u rujanski raspored testiranja dodat je još jedan krug, sa zadatkom da se izbegne dovođenje roverovog centra gravitacije (težišta) direktno iznad kamena koji dodiruje, ili skoro dodiruje, roverov stomak. Dodatni testovi obuhvataju upotrebu rovera koji je mnogo lakši od onoga koji je korišćen u većem broju testiranja tokom leta. Pre nego što se tim koji komanduje „Spiritom” odluči za konačno pokretanje motora (svaki točak poseduje svoj motor), testiranja na poligonu JPL moraju da daju precizan odgovor na pitanje kakvu uopšte strategiju za odglavljivanje rovera primeniti. Očekuje se da će ti testovi i kasnije provere potrajati još najmanje nekoliko nedelja. Prema trenutnim planovima, pokretanje rovera neće početi do listopada.

„Postupaćemo veoma pažljivo i ispitati bukvalno sve moguće opsije,” obećava Callas. „Postroji vrlo realna mogućnost da ‘Spirit’ neće moći više da se pokrene, te želimo da damo sve od sebe i maksimalno mu pomognemo.”
„Tetiranja su teška i krajnje neizvesna, jer je na Zemlji nemoguće savršeno ponoviti situaciju u kojoj se trenutno ‘Spirit’ nalazi,”kaže John Callas. „Tamo je manja gravitacija, manje je atmosfere, i nema vlage. Kako je ‘Spirit’ zaglavljen ni malo ne liči na zaglavljivanje u pesku, blatu ili snegu na Zemlji. Pored toga, obzirom da je roverova brzina jednaka brzini kornjače, ne možemo da iskoristimo neki zalet. Nemožemo da vozimo napred-nazad kao na Zemlji.”

Takođe, efekti aktualne peščane oluje  koja je krajem avgusta prepolovila napon „Spiritovih” solarnih panela, i dalje se osećaju na nebu iznad „Spirita”.

Draško I. Dragović

Info 16.09.2009.

Monday, September 21st, 2009, Posted in Naše novosti |

Sastanak voditelja i članova Astronautika radnog tima održati će se krajem rujna ili početkom listopada u Zagrebu. Točan datum sastanka biti će određen naknadno. Informacija o tome biti će objavljena najmanje 5 dana ranije.

Planira se slijedeći dnevni red.

1) Učinjeno dosad..

2) Oprema kojom raspolažemo

3) Vremenik rada za 2009.

4) Izbor voditelja pojedinih programa i članova njihova tima

5) Razno

Japanski HTV u svemiru

Monday, September 21st, 2009, Posted in Astronautika |

Ova Japanska robotizovana svemirska letelica, na kojoj se radi još od 90-ih godina prošlog veka, ima za cilj snadbijevanje ISS (International Space Station, Međunarodna svemirska stanica) sa 6 tona potrebne robe i opreme. HTV ima novi sistem za povezivanje na ISS i mnogo je veća i jednostavnija letelica od Ruskih svemirskih transportnih letelica. Može da ponese znatno više tereta, što je njena velika prednost.

HTV neposredno prije nego je "uhvaćen" robot-rukom s ISSa

HTV neposredno prije nego je "uhvaćen" robot-rukom s ISSa

Datum lansiranja (UTC) 10.09. 2009, 17:01:46h

Orbita: 341 x 353 km, 51.6°

Max. magnituda: -1.7m

Dužina: 9.2 m

Prečnik: 4.4m

Težina: 10.5 t + 6 t tereta

Raketa: H-IIB

Ideja je da HTV priđe stanici, sa koje su ju astronauti “ulovili” s Canadarm 2 (robotizovani sistem koji prenosi opremu oko ISS-a, poput ruke, takođe je poznat i kao MSS- Mobile Servicing System). Na taj je način dopremljena do “luke” na modulu “Harmony” odnosno “Node2”. Zbog ovih prednosti u NASI se neformalno razmatra o kupovini HTV-a. Preleti ovog satelita su vidljivi sa našeg područija i oni već donose radost posmatračima satelita. Oni su vidljivi golim okom i iz grada, uprkos svetlosnom zagađenju. Za redosled preleta kao i mape na kojima je ucrtana putanja preleta preko vaše lokacije posetite www.heavens-above.com .

Za 2010/11. godinu se planira i lansiranje novog HTV2.

Filip Čolaković

Info 09.09.2009.

Thursday, September 10th, 2009, Posted in Naše novosti |

Izrada konstrukcije robota-rovera u sklopu projekta Astronautika polako napreduje u laboratoriju kod Željka Mogoroša, voditelja odjela za komunikacije. U tijeku je opremanje motorima i izrada strojarskih elemenata te sustava za komunikaciju..

Rover se rađa..

Rover se rađa..

Jučerašnji sastanak i dogovor oko daljneg rada nije mogao proći bez ovih fotografija trenutačnog stanja.

Zeljko Mogoroš i Petar Gljušćić

Željko Mogoroš i Petar Gljušćić

ISS iznad Hrvatske!

Sunday, September 6th, 2009, Posted in Astronautika |

OVAJ ČLANAK OBJAVLJEN JE IZVORNO I PREUZET  S PORTALA; www.zvjezdarnica.com!

Od večeras pa narednih desetak dana Međunarodna svemirska postaja (ISS) nalaziti će se u povoljnoj orbiti i terminu za vizualna opažanja golim okom, bez ikakvih tehničkih pomagala, s teritorija Hrvatske. U ovim trenucima na nju je spojen i raketoplan Discovery, a u svemiru se nalazi sveukupno trinaest astronauta. Šestorica kao stalni članovi posade tkz. Ekspedicije 20 na ISS i sedmero članova posade raketoplana Discovery. O načinima opažanja i fotografiranja prolaska ISS-a, ali i drugih svemirskih objekata, već smo pisali, no evo kratkih napomena. ISS možemo vidjeti kao sporo putujuću sjajnu zvjezdicu koja tijekom nekoliko minuta u tišini prolazi našim nebom. ISS se zapravo kreće iznad Zemlje na visinama od oko 350 km, brzinom od 28.000 km/h.

Večeras u vremenu od 20:23:30 – 20:24:20 biti će ju moguće vidjeti svega na tridesetak sekundi veoma nisko nad južnim/jugoistočnim obzorjem (SSE) kao zvjezdicu -1 m sjajnosti (m-magnituda, oznaka za sjajnost objekata na nebu). Poradi male visine iznad horizonta i kratkog vremena pojavljivanja rijetki će ju imati priliku ugledati.
Pravi “show” počinje u ponedjeljak navečer u 20:46:33 kada ISS izranja nisko nad jugozapadnim horizontom, polako se penje prema zenitu i kreće k jugoistoku prema sjajnoj statičnoj zvijezdini – planetu Jupiteru.
Tijekom utorka u 21:10:55 na jugozapadu sjajna ISS kreće se na nekoliko minuta puta preko neba da bi negdje u zenitu (pored sjajne zvijezde Vege u zviježđu Lira) ušla u Zemljinu sjenu i nestala za opažače iz Hrvatske. U trenutcima kada bude najviše na nebu biti će sjajnija i od Jupitera na jugoistoku.


Dio ISS-a snimljen ove dane za vrijeme svemirske šetnje astronauta izvan postaje
(Dolje lijevo vidi se svemirski brod Sojuz)

U srijedu nas očekuju čak dva “dobra” preleta ISS-a. Prvi s početkom u 20:00:47 ISS će postati vidljiva nisko iznad horizonta tek nešto zapadnije od smjera juga, polako se penjući sve više iznad jugoistočnog horizonta, prijeći poviše Jupitera te nekoliko minuta kasnije “nestati” u Zemljinoj sjeni tek nešto sjevernije od smjera istoka, nisko iznad horizonta.
Drugi prolazak, započeti će u 21:35:54 iznad zapada, a ISS će krenuti prema Velikom Medvjedu iznad sjevernog horizonta.
Četvrtak navečer je ipak najmarkantnija prilika za opažanje ISS-a. Prolazak preko neba s početkom u 20:25:10 na jugozapadu, preko zenita (20:28:04), te naposljetku izlaska iz zone vidljivosti na sjeveroistoku u 20:30:35 trajati će punih pet minuta. Za to vrijeme ISS će u maksimumu sjaja dostignuti -3,5 m i biti najuočljiviji objekt na nebu!


Prikaz prolaska ISS iznad naših krajeva tijekom četvrtka

I tijekom naredih dana ISS će biti moguće vidjeti u sličnim večernjim terminima na nebu. Obratite pozornost da su svi podaci dani u tekstu izračunati za Kanfanar (Vidulini) u centralnoj Istri te da se za druga područja u Hrvatskoj oni mogu razlikovati za najviše tridesetak sekundi! Inače, jedan obilazak oko Zemlje ISS načini za 91 minutu, astronautima tako noć i dan na ISS traju tek pola minute više od školskog sata! U ovo vedro ljetno doba bilo bi šteta propustiti prizor ISS-a među zvijezdama. Stoga, izađite na otvoreni prostor sa što manje prepreka koje zaklanjaju pogled k nebu, pogledajte ponos ljudske civilizacije golim okom i uslikajte pojavu!
VAŽNO! Moguće da se putanja ISS-a u narednim danima korigira! U tom slučaju podaci navedeni u tekstu o terminu njezina pojavljivanja razlikovati će se od stvarnih za nekoliko minuta. Zbog toga, pogledajte u koje će se točno vrijeme moći vidjeti od vas, na stranicama Heavens Above.

Marino Tumpić

Tekst i ilustracije uredio: Danijel Reponj


O ovim događanjima koje smo najavili izvjestila je i RTL televizija na teletekst stranici 131 od 07. rujna 2009. godine.