Archive for the ‘Astronautika’

Otkazano lansiranje Progresa MS-07

Thursday, October 12th, 2017, Posted in Astronautika |

Svega nekoliko sekundi prije nepovratnog paljenja raketnih motora (četvrtak 12. listopada u 11:32 po našem vremenu, GMT+2) rakete nosača Soyuz 2.1a otkazano je lansiranje ruskog bespilotnog svemirskog broda progres MS-07 prema Međunarodnoj svemirskoj stanici sa kozmodroma Baikonur. Iz Roscosmosa zasad nema informacija što je dovelo do otkaza lansiranja. Zna se kako najranije do subote novog pokušaja neće biti. Neposredno prije lansiranja jedna robot ruka se odvojila po planu od rakete no druge su ostale na raketi i nakon vremena kada je predviđeno da se one pomaknu u stranu i omoguće lansiranje. Ukoliko do lansiranja dođe u subotu zbog orbitalnih parametara Progres MS-07 morati će do ISSa po sporoj, dvodnevnoj marš-ruti a ne po planiranoj ekspresnoj ruti od svega tri i pol sata leta. Posljednjih godina Progresi i Soyuzi pristaju na ISS svega šest sati nakom lansiranja (tkz. brza shema leta) za razliku od nekadašnja dva dana. Bespilotni teretni opskrbni brod Progres na ISS treba dopremiti 2.700kg goriva, kisika, zraka, vode, rezervnih dijelova neophodnih za rad šesteročlane posade svemirske postaje.

Pula sve bliža svemiru

Tuesday, October 10th, 2017, Posted in Astronautika |

U Komunalnoj palači u Puli danas je održan prijem za članove astronomske udruge Vidulini koji su gradonačelniku Borisu Miletiću uručili posebnu zahvalnicu za potporu projektu Histrion 5 i Histrion 6 te za doprinos popularizaciji znanosti.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić poručio je kako mu je iznimno drago što se ova astronomsko pustolovina nastavlja. “Mi smo se doista potrudili u suradnji sa Istarskom županijom i Istarskom razvojnom agencijom približiti najmlađima znanost kroz otvaranje Centra za popularizaciju znanosti u samome središtu grada i uvođenje posebnih sati robotike u sklopu Zajednice tehničke kulture na Vidikovcu. Grad Pula će sigurno i u budućnosti biti potpora popularizaciji astronomije i cjelokupne znanosti,” kazao je gradonačelnik Miletić. Voditelj Astronomske udruge Vidulini Marino Tumpić gradonačelniku je predstavio rezultate istraživanja bespilotnih letjelica Histrion 5 i Histrion 6 koje su iz Pule u srpnju ove godine lansirane u bliski svemir, a bile su namijenjene za astrobiološka i medicinska istraživanja.
“Glavni je cilj naših znanstveno-istraživačkih i edukacijskih projekata pridonijeti popularizaciji svemirskih znanosti i pratećih tehnologija svim zainteresiranim građanima, posebice učenicima i studentima,” poručio je Tumpić te je najavio i skorašnju aukciju slika na kojima su učenici uz simbole Pule naslikali i izvanzemaljce iz znanstveno-fantastičnih filmova, koje su zatim putem Histriona 6 poslane u bliski svemir, odnosno na visinu višu od 25 kilometara. O tome kako je projekt Histrion spojio razne znanosti, profesorske struke i sve razine školskih ustanova govorili su i profesori Sanja Benazić Kliba iz Medicinske škole i Dragan Basara iz Inudstrijsko-obrtničke škole koji je ustvrdio kako je osim poznate obrazovne krilatice „zemlje znanja“ nužno stvoriti zemlju vještine rada. Obzirom da su članovi Astronomske udruge Vidulini dio međunarodne ekipe Synergy Moon u natjecanju Google X Prize , voditelj udruge najavio je skorašnje posljednje probno lansiranje rakete Neptun partnera iz SAD-a, tvrtke Interorbital Systems koji će probni let započeti s novim raketnim gorivom, motorima i telemtrijom do visine od 20 kilometara. U sklopu velikog natjecanja Google X Prize natjecatelji kroz privatno sponzorirane svemirske letjelice imaju zadatak na površinu Mjeseca omogućiti slijetanje rovera koji mora napraviti 500 metara i zatim poslati fotografije HD kvalitete s površine Mjeseca.

PREUZETO SA WEB GRADA PULE; www.pula.hr

Preuzmite svoju kartu za let ka Marsu

Saturday, October 7th, 2017, Posted in Astronautika |

Želite otići negdje daleko, ostaviti se briga i problema, laži i jada u kojima živimo sada je pravo vrijeme da to napravite. Američka letjelica Mars InSight (Mars Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) kreće ka Marsu u svibnju naredne godine a na svoje odredište stići će šest mjeseci kasnije, krajem studenog 2018. Pored mnogobrojnih znanstvenih instrumenata Mars InSight na sebi nosi mikročip sa digitalnim zapisima imena i prezimena svih onih koji se uključe u kampanju „besplatnih karata”. Potrebno je kliknuti na link; https://mars.nasa.gov/participate/send-your-name/insight/ te upisati tražene podatke. Odmah nakon toga karta za let na Mars nalazi se na vašim ekranima, možete ju „skinuti” a zatim po želji i isprintati kao dokument, dokaz da idete u bolji svijet. Ukoliko ste već ranije osigurali kartu u prvoj kampanji dijeljenja karata (Mars InSight trebao je poletjeti prije dvije godine no zbog tehničkih problema oko opreme tada to nije bilo moguće) tu je i pretraživač po ranijim unosima podataka. Vaše ime i prezime ova će letjelica sobom odnjeti na Marsovo tlo. Radi se o landeru, nepokretnoj geofizičkoj laboratoriji koja će se spustiti na planet a čiji je zadatak istraživanje „crvenog planeta” ispod površine kako bismo saznali više o procesima koji su doveli do stvaranja čvrstih, kamenitih planeta u Sunčevom sustavu ali i sličnih koji orbitiraju oko drugih zvijezda. Planirani datum lansiranja je 05. svibnja a slijetanja 26. studenog 2018. Lansiranje će se izvršiti sa vojnog lansirnog kompleksa Vandenberg u Kaliforniji raketom Atlas V 401. Mjesto slijetanja na Marsu je područje Elysium Planitia. Troškovnik misije iznosi nešto manje od 850 milijuna USD. Na ranije navedenim internet stranicama nalaze se privlačni informativno-edukacijski materijali, odvojite li svega par minuta vremena saznati ćete puno toga o tom dalekom svijetu kojeg u narednim jutrima možemo vidjeti i golim okom iznad istočnog horizonta, nedaleko (pre)sjajne Venere (zvijezde Danice, Zornjače, Jutarnje zvijezde, kako ovaj planet nazivamo u „narodnom žargonu”).

Šesdeset godina svemirske ere

Wednesday, October 4th, 2017, Posted in Astronautika |

Na današnji dan, 04. listopada 1957. godine, SSSR je lansirao modificiranu interkontinentalnu balističku raketu u svemir. Umjesto atomske bojeve glave nosila je neveliko loptasto tijelo – prvu tehničku tvorevinu koja je dospjela u zemljinu orbitu. Sputnik 1 sa četiri štapne antene, tri akumulatora, dva radio odašiljača i jednom velikom porukom naše vrste; čovjek neće zauvijek ostati na Zemlji. “Bipp bipp” radio signali iz svemira mogli su se čuti na radio prijemnicima diljem Zemaljske kugle. Svemirska era čovječanstva je započela.. Nakon Sputnika 1 u svemir su krenule i druge letjelice. Najprije samo orbitirajući oko našeg planeta a zatim sve dalje i dalje, prema Mjesecu, Veneri, Marsu, Merkuru pa prema Jupiteru, Saturnu, Uranu, Neptunu, Plutonu a nekoliko njih i u međuzvjezdani prostor. Roboti nakon Sputnika posjetili su komete i asteroide. U svemir je krenuo i čovjek, odvažio se kročiti i na Mjesec a danas pogledava prema Marsu Početak svemirske ere obilježen je upravo Sputnikom 1. Šesdeset godina nakon Sputnika 1 svijet se uvelike promijenio. Živimo u turbulentnom društveno-geopolitičkom okruženju no htijenje naše vrste ka svemiru nikada nije bilo jače. Sputnik nam je pokazao da nebo nije granica..

Opportunity se sprema za hladnu zimu na Marsu

Monday, October 2nd, 2017, Posted in Astronautika |

Marsovska zima približava se lokalitetu Endeavour kratera. Svakim danom fotonaponski solarni paneli NASAina rovera Opportunity dobivaju sve manje svjetla, radne operacije rovera pažljivo se planiraju i traži se pogodno mjesto za preživljavanje duge, hladne zime. Opportunity trenutačno istražuje „Perseverance Valley” na zapadnim obroncima Endeavour kratera i u potrazi je za padinom na koju će ga kontrolori misije parkirati. Rover mora osigurati bar minimalnu osunčanost fotonaponskih panela kako bi tijekom kratkih Marsovskih zimskih dana (SOL-a) proizveo dovoljno energije kojom će grijati svoje najosjetljivije sklopove i povremeno se javiti kući. To se postiže na način da se rover parkira na padini pod kutem prema sjeveru kako bi paneli bili čim više nagnuti ka jugu – prema Suncu. Lansiran je 07.lipnja 2003., amarsirao 25. siječnja 2004. Iako mu je predviđeni radni vijek bio najviše do kraja travnja 2004. on je nakon trinaest i pol godina rada još uvijek operativan! Ukupno je na Marsu proveo 4837 tamošnjih dana (SOL-a) pri čemu brojač prijeđenih kilometara na današnji dan pokazuje 45.020m. Preživi li ovaj pripadnik druge generacije Marsovih rovera još jednu zimu te uspješno odveze još jednu istraživačku sezonu, naredne godine proslaviti ćemo njegovih 5000 dana na Marsu a moguće i (prvih) pedeset kilometara kotrljanja po pijesku i kamenju. Uspjeh kakav se nitko, ali ama baš nitko, nije ni u snu usudio zamisliti.