astronautika.com

Tijekom vikenda izgubljen je svaki radio kontakt s Indijskom robotičkom letjelicom Chandrayaan-1 u Mjesečevoj orbiti. Tijekom subote predstavnici ISRO (Indijska agencija za svemirska istraživanja) objavili su kako je svaki kontakt s letjelicom izgubljen. Naknadni pokušaji njihovih inženjera da na bilo koji način pokušaju poslati novi set zapovjedi letjelici ostao je bez uspjeha.

Kraj misije za Chandrayaan-1

Letjelica predviđena da u Mjesečevoj orbiti funkcionira dvije godine uspjela je u skoro godinu dana odraditi praktično cijelokupni predviđeni posao. Indijski znanstvenici zadovoljni su polučenim rezultatima prve Indijske misije k našem prirodnom satelitu. Od početka svemirske ere, letjelice su se kvarile, otkazivale poslušnost, te to samo po sebi nakon skoro godinu dana rada nije prevelikii gubitak. Ipak očekivalo se kako će Indijski prvijenac izdržati još barem mjesec-dva dana kako bi zajedno s američkim LRO analizirao materijal nakon «torpediranja» mjeseca planirano za kraj rujna. Letjelica je napravila minerološku kartu Mjeseca, odradila foto kartografiranje..zapravo je odrađeno oko 90-95% predviđenog posla. S inžinjerske strane prvijenac je polučio 100% uspjeh za Indiju. Lansiranje, putovanje po složenoj putanji do Mjeseca, zauzimanje tamošnje orbite, korekcije putanje te prijem-predaja telemetrijskih i znanstvenih podataka odrađeni su besprijekorno. Ovom misijom Indija je ušla u klub zemalja koje su sposobne odraditi misiju izvan Zemljine orbite.
Otkaz rada zapravo i nije došao iznenada i nenajavljen. Još tijekom proteklog mjeseca pojavili su se problemi s fonkcioniranjem senzora visine i orijentacije iznad Mjeseca. Poremećaji putanje uzrokovani time odrazili su se i na kvalitet znanstvenih informacija koje su otada pristizale na Zemlju. Problem je riješen na način da se letjelica orijentirala pomoću zvijezda, što je zahtjevan posao kako za sustav orijentacije i kontrole orbite tako i za računala na letjelici i u svemirskom centru. Smatra se kako je do tehničkog kvara došlo poradi intenzivnog svemirskog zračenja, ali moguće i da je jednostavno došlo do «zamora» materijala. Prije desetak dana iz ISRO je pristigla informacija kako nisu sigurni koliko vremena će još biti u stanju održavati letjelicu operativnom. Sada je misiji došao kraj.

Chandrayaan-1 – Shematski prikaz letjelice i osnovnih znanstvenih instrumenata

Troškovnik projekta procjenjuje se na skromnih 78 milijuna USD. Letjelica je na sebi nosila pet indijskih i šest inostranih znanstvenih uređaja. Električnu energiju ovi su instrumenti dobivali od jednog solarnog panela koji producira 700W/h snage u idealnim uvjetima, znatno manje nego prosječno kućanstvo tijekom redovnih dnevnih aktivnosti.

Marino Tumpić

U trećem pokušaju lansiranja američki raketoplan Discovery s sedmeročlanom posadom uspješno je u subotu u 05:59 po našem vremenu lansiran prema ISS. Pristajanje na Međunarodnu svemirsku postaju izvršeno je u nedjelju rano ujutro.

Inspekcija toplinskog stita – Pregled letjelice, jedna od prvih obveza astronauta u svemiru

Nakon dvije odgode lansiranja poradi loših vremenskih uvjeta I tehničkih problem, Discovery je u trećem pokušaju uspješno lansiran s 8 tona opreme I potrepština za šestero stanovnika ISS. Namjerno ili slučajno spajanje raketoplana s ISS poklopilo se s 25-tim rođendanom svemirskog broda koji će za godinu I pol dana u zasluženu mirovinu, skupa s jo dva primjerka svoje vrste.
Ovo je 30. misija raketoplana prema ISS. Pored životnih potrepština za stanovnike ISS-a, znanstveneog instrumentarija, elemenata spavaonica za astronaute, na Discovery-u se nalazi I sustav COLBERT, pokretna traka za vježbanje namijenjena treningu astronauta dok žive I rade u Zemljinoj orbiti. 
Nakon svega osam I pol minuta po lansiranju raketoplan je već bio u Zemljinoj orbiti. Pristajanje na ISS obavljeno je prema planu. Inspekcija toplinske zaštite raketoplana obavljena je nakon dolaska u svemir, prije pristajanja na ISS.  Ustanovljeno je I kako letjelica ima tehničkih problema s sustavom za upravljanje I manevriranje u nosu letjelice. Prema NASA izvorima uočeni tehnički problem nije opasan za brod I posadu. Zapovjednik misije i pilot Frederick Struckow te brodska računala imati će malo više posla no sigurnost letenja nije ugrožena. Da raketoplan ima punu mogućnost kontrole manevriranja dokazalo je i uspješno pristajanje na ISS, nakoliko minuta ranije od predviđenog vremena.Trajanje misije planirano je na 13 dana, od čega je deved dana planiran zajednički let ISS-a I raketoplana. Za to vrijeme astronauti će obaviti tri svemirske šetnje. Jedna od njih uključuje pripremu platforme na ISSu za prihvat novog modula tijekom sljedeće godine. Astronaut Nicole Stott na tri mjeseca zamjeniti će svog kolegu Tim Kopra koji je dosad boravio u svemiru, a sada se raketoplanom vraća na Zemlju. Nakon otvaranja poveznog tunela između ISS i raketoplana, sedmero astronauta dočekao je Gennady Padalka, zapovjednik šesteročlane, međunarodne posade (tkz Ekspedicija 20) ISSa. Zanimljivo je spomenuti kako su Stott i Kopra neposredno nakon pristajanja raketoplana promptno zamijenili anatomske strukture svojih sjedala u raketoplanu i ruskom svemirskom brodu Sojuz. Svako sjedalo u svemirskom brodovima ima svoju vlastitu anatomsku strukturu, specijalno načinjenu prema pojedinom astronautu. Stott će se na Zemlju vratiti ruskim Sojuzom za nekoliko mjeseci.
Prođe li sve prema planu, Discovery će napustiti ISS 08. rujna a na Zemlju sletjeti dva dana kasnije.

Izračun vidljivosti ISSa za Viduline, centralna Istra (podaci se mogu koristiti i za druga mjesta u Istri uz mala vremenska odstupanja) www.heavens-above.com

Svemirski kompleks ovih je dana vidljiv u ranim jutarnjim satima kako prolazi iznad naših krajeva, no mali će ga broj ljudi vidjeti u 3 ili četiri sata izjutr, iako je riječ i najsjajnijem objektu na noćnom nebu.
«Sezona» večernjih prolazaka ISSa pogodnih za opažanje nastupa od 06. rujna nadalje. Tijekom nekoliko dana u vremenu od 20 do 22 sata nebom će polako putovati veoma sjajna «zvijezdica». Ugledate li ju znajte da se tamo negdje na par stotina kilometara od Vas nalazi trinaestero predstavnika naše vrste na veoma opasnom i zahtjevnom poslu svemirskog doba čiji smo suvremenici.

Marino Tumpić

Prava šteta da astrolozi ne rade horoskope za robotičke letjelice oko Marsa jer bi većina njih s opisom «nepovoljnog utjecaja crvene planete u jedanaestoj kući» redovno bila aktualna..No ostavimo šarlatane, po strani, robotima na Marsu i oko njega ovo definitivno nije bio naklonjen radni tjedan.

Letjelica MRO u Marsovoj orbiti, sada na inžinjerskom liječenju na daljinu

Američki Mars Reconnaissance Orbiter nenadano je prestao s radom i uključio tkz. sigurnosni mod rada. Zasad se još uvijek nezna što je uzrok četvrtom po redu ovogodišnjem ispadu sustava. Pretpostavlja se kako je riječ o utjecaju jakog kozmičkog zračenja koji su uzrokovali pogreške pri radu ili pak o samim tehničkim problemima na letjelici.
Sve znanstveno-istraživačke funkcije letjelice su prekinute na neodređeno vrijeme. U tkz. «safe mode» letjelica vrši samo nužnu telemetrijsku komunikaciju s Zemljom. Nakon točnog dijagnosticiranja kvara, inženjeri misije poslati će seriju računalnih komandi kakoo bi se operativni sustav ponovo pokrenuo, a letjelica nastavila s radom. Prema riječima MRO managera Jima Ericksona nema razloga za brigu, letjelica sada prolazi kroz duboku dijagnostiku operatera nakon čega će joj biti zadana terapija, a uvođenje u operativnu upotrebu (protekne li sve prema planu) slijedi krajem ovog tjedna.
Ispadi sustava događali su se i drugim letjelicama, no ekipa MRO istraživača i kontrolora misije definitivno mora uvidjeti gdje se i zašto problem točno pojavljuje. Gubitak od 10-tak radnih dana nije problem za višegodišnju misiju, no razmišljanje koje ide korak dalje ukazuje na znatno veće probleme, pa čak i kraj misije u slučaju teških tehničkih problema. Stoga inženjerima predstoji odgovoran zadatak.

«Vadite me odavde», računalno dodan natpis na jednu od fotografija kamera koje prate situaciju oko Spirita

MRO se nalazi oko Marsa od 2006. godine, osim znanstvenih istraživanja jedna od njegovih uloga je i radio-relejna postaja za druge letjelice oko i na Marsu. Između ostalih dio komunikacije između Mars rovera Spirit  i Opportunity odvija se preko njega. A upravo je već mjesecima na kamenu i pješčanoj dini zaglavljen Spirit u fazi prikupljanja električne energije te spreman za seriju najzahtjevnijih komandi ikada odaslanih nekoj robotičkoj letjelici kako bi se izvukla iz problema. Spirit je tijekom vožnje upao u pješčani nanos na Marsu, a pokušavši se izvući iz nje kotači su upali duboko u pijesak te je donji dio rovera sada naslonjen na kamen. Mjesecima se NASAini inženjeri na poligonu i s inženjerskom kopijom rovera bore kako ga izvući iz gotovo bezizlazne situacije. Veoma ružno vrijeme koje vlada iznad područja na kojem se nalazi Spirit nimalo ne olakšava situaciju.
Planirana operacija spašavanja Spirita pričekati će još koji dan a u njoj će sudjelovati i MRO (kojeg također treba izvući iz problema). Jedna crno-humorna fotografija sa Spirita uz računalno dodanim natpisom «Vadite me odavde», možda najbolje pokazuje u kakovim se problemima trenutno nalaze Zemaljski roboti na Marsu.

Mars u teleskopu kako ga je snimio Saša Nuić iz Zagreba sredinom kolovoza

I da, Mars nije ove dane bio velik poput Mjeseca na nebu kako su to neki mediji prenosili neistinite informacije, nikada ni neće biti velik kao Mjesec za opažače s Zemlje. Mars je jedna od malih «zvijezdica» vidljivih na noćnom nebu, više od stotinu milijuna km daleko od Zemlje..Svijet koji eonima strpljivo čeka da ga istražimo.

Marino Tumpić