astronautika.com

Američka međuplanetarna letjelica Dawn (Zora) uspješno je tijekom jučerašnjeg dana i danas ujutro (petak i subota 15. i  16. srpnja, op.a.) odradila završne manevre i pozicionirala se u planiranu orbitu oko asteroida Vesta. Danas navečer ili najkasnije sutra tijekom dana očekuju se povratne informacije od same letjelice kako bi inženjeri i kontrolori misije bili potpuno sigurni gdje se letjelica točno nalazi, odnosno postoji li kakvo malo odstupanje od zadanih letnih parametara. Nakon četiti godine leta u svemiru Dawn je sustigao asteroid Vesta za koje astronomi nisu sigurni gdje bi ga smjestili po klasifikaciji nebeskih tijela. Vesta je premala za planet, prevelika za asteroid, njezin su sastav i masa nepoznanica. Istraživanje svijeta dovoljno velikog da oko sebe najvjerojatnije ima i prirodne mjesece iz neposredne blizine dati će nam odgovore na mnoga pitanja kako su nastajali i evoluirali ovi nebeski objekti. Fotografije površine omogućiti će nam da shvatimo što je sve Vesta prolazila u svojem životnom ciklusu. Dawn će godinu dana orbitirati na svega 16.000km iznad Vestine površine i napraviti cjelovitu topografsku kartu. U ovim trenucima Dawn i Vesta udaljeni su 188 milijuna kilometara od Zemlje. Robert Mase, manager projekta Dawn kaže kako je prema zadnjim telemetrijskim parametrima njihova letjelica u odličnoj kondiciji pred zahtjevnom jednogodišnjom misijom istraživanja asteroida Vesta nakon koje će se uputiti prema najvećem asteroidu u Sunčebom sustavu – asteroidu Ceres.
Vesta je četvrti po redu otkriven asteroid u svijetu astronoma (29.03.1807., Heinrich W. Olbers), njegov je promjer nešto veći od 500km a ponekada ga je moguće vidjeti i golim okom zbog izuzetno velike refleksije Sunčeve svjetlosti od njegove površine. Pripada skupini asteroida u tkz glavnom asteroidnom pojasu koji se proteže između Marsa i Jupitera.

Globalna financijska kriza odražava se i na projekcije financijskog proračuna SAD. Smanjenja su prisutna u stavkama skoro svih korisnika a među njima se nalazi i NASA. Umjesto planiranih 19 milijardi USD, NASA bi prema prijedlogu Komsije republikanaca tijekom 2012. trebala dobiti 16.8 milijardi USD. Smanjenje od 2.2 milijarde USD na prvi pogled ne izgleda katastrofalno no refleksija ovog kresanja proračuna najviše bi se odrazila na stavkama znanstvenih projekata. U cijelosti bi se morao otkazati projekt nasljednika Hubble Space Telescope – moćni James Webb (JWST) svemirski teleskop. Činjenica je kako se JWST već duže vrijeme nalazi „na tapetu“ radi probijanja vremenika i troškovnika no za znanstvenu zajednicu to bi značilo kako astronomi ostaju bez krucijalnog oruđa u narednim desetljećima! Robotičke misije prema Marsu i Jupiteru koje su već u tijeku bile bi „usporene u realizaciji“. Istraživačke misije u Zemljinoj orbiti bile bi stopirane ili bi se njihov vremenik dodatno razvukao.
Očigledno je kako se i financijski i organizacijski NASA nalazi pred velikom prekretnicom. Ranije odluke o umirovljenju flote raketoplana te prebacivanju dijela svemirskog programa na privatne tvrtke i odbacivanje programa povratka ljudi na mjesec uz ove proračunske restrikcije predstavljaju pravi znanstveni i tehnički masakr u američkoj svemirskoj agenciji. Treba primjetiti kako se “igranje” s NASAom redovno koristi i u političke svrhe a uskoro će i predsjednički izbori. Hoće li tamošnji birači dva puta zaredom nasjesti na obećanje o svemirskim tehnologijama kao najvažnijem američkom putu ka liderstvu u svemiru.

Zašto će na 135-om i poslednjem lansiranju 30 godina starog programa raketoplana, leteti samo četvoro astronauta? Ne iznenađuje što odgovor leži u činjenici se radi o poslednjem „Atlantisovom“ letu: budući da više nemaju nijedan raspoloživi šatl koji bi mogao da poleti i spasi astronaute u slučaju da nešto krene naopako, Amerikanci bi bili prinuđeni da se obrate Rusima da spašavaju njihovu posadu sa Međunarodne orbitne stanice (ISS). A ruski svemirski brod – dobro poznati „Sojuz“ – može da ponese samo trojicu ljudi, tako da bi gore mogla da polete dvojica i da spuštaju samo po jednog Amerikanca.
„Vrlo su male šanse da se nešto tako dogodi,“ ispričao je prošle nedelje na konferenciji za štampu zapovednih „Atlantisa“, mornarički kapetan Christopher J. Ferguson. Ali agencijski stručnjaci za bezbednost su „izuzetno temeljno uradili svoj posao koji nam osiguravi dobar plan za povratka kući,“ kaže on. Po rasporedu, „Atlantis“ treba da poleti u petak u 11:26 po lokalnom vremenu, što će biti njegov 33. let. Ali poslednji meteorološki izveštaji kažu da postoji samo 30% šanse da vreme bude prihvatljivo za sigurno lansiranje, tako se već očekuje da „lift-off“ bude pomeren za nedelju ili još kasnije. Inače, odbrojavanje protiče mirno. „Za sada nema nikakvih problema,“ istakao je za novinare Michael P. Moses, menadžer lansiranja. „Jedini problem je loše vreme.“
Gotovo milion gledalaca na Floridi očekuje da vidi spektakl.
Sva četiri astronauta — kapetan Ferguson; pukovnik-marinac Douglas G. Hurley; Dr Magnus; i Rex J. Walheim, penzionisani vazduhoplovni pukovnik — iskusni su svemirski letači, i svo četvoro će biti vrlo zaposleno tokom 12-dnevne misije, moseći preko 4 tone zaliha i rezervnih delova.
„Imati četvoro ljudi koji su sve to radili makar jednom ranije, dramatično će povećati našu efikasnost u orbiti,“ kaže kapetan Ferguson. Ali očekuje se da će poslednji dan pred sletanje biti posebno zgusnut, jer će četiri čoveka morati da urade sve ono što je normalno radilo šestoro ili sedmoro. „Atlantis“ bi trebalo da se vrati u Kenedijev svemirski centar 20. jula, mada NASA očekuje da bi misija moga da bude produžena za još jedan dan.

Ovaj je tekst preuzet s dozvolom urednika Astronomskog magazina (www.astronomija.co.rs) i autora članka (Draško I. Dragović).

Letjelica Dawn prema planu prilazi velikom asteroidu Vesta. Posljednje fotografije puštene u javnost datiraju od 01. srpnja s udaljenosti od 100.000km. Iako su fotografije još uvijek „nedovoljno oštre“ gledano očima neznanstvenika one su najbolje ikada načinjene. Svaki pixel predstavlja područje veličine 10x10km no već se jasno uočavaju krateri i geološke formacije. Prema dosad primljenim podacima čini se kako neće samo Vesta biti predmet istraživanja Dawn-a već i najmanje jedan njezin prirodni satelit. Znanstvenicima je ovo nebesko tijelo veoma zanimljivo i to iz razloga jer je taman premalo da bude planet a preveliko za asteroid. Nedavne male korekcije putanje letjelice bile su nuže zbog sitne ali ipak mjerljive promjene Vestine putanje. Još se uvijek nezna što je tome razlog; krivi podaci i loš proračun putanje ili sudar Veste s nekim malim komadom nebeskog kamenja. U svakom slučaju iznenađenja i fantastičnih prizora neće nedostajati ovog ljeta i jeseni čim se Dawn postavi u putanju oko Veste.