astronautika.com

Umirovljeni američki astronaut Bruce McCandless umro je danas, četvrtak 21.prosinca 2017., u osamdesetoj godini. Rođen 08.06.1937. u Bostonu, završio vojnu akademiju i postao pilot ratnog zrakoplovstva SAD. Sa preko pet tisuća sati naleta na različitim tipovima aviona priključio se NASA još za vrijeme Apollo programa. Bio je na važnoj funkciji CAPCOM-a za vrijeme Armstrongova i Aldrinova slijetanja na Mjesec. U misliji Apollo 14 služio je kao član posade za podršku u replici Apolla na Zemlji. Nešto kasnije bio je u svojstvu pilota rezervne posade za prvu misiju ka svemirskoj postaji SKYLAB. Nakon toga prebačen je u program „space shuttle“ te je dvaput letio u svemir i tamo ukupno boravio 13 dana i 31 minutu. Za vrijeme misije Challengera (1984.) prvi je puta upravljao samostalnom manevarskom jedinicom (MMU) izvan svemirskog broda bez ikakove sigurnosne „pupčane vrpce“. Tada su i nastale legendarne fotke „čovjeka-jetpacka“ u svemiru iznad plavog planeta. Prilikom leta u raketoplanu Discovery (1990.), na sreću, nije imao previše posla. Tom je prilikom lansiran Hubbleov svemirski teleskop a McCandless je zajedno sa Kathryn Sullivan bio spreman izaći u otvoreni svemir za slučaj da odvajanje HST od raketoplana ne protekne prema planu. Sa suprugom Ellen Shields McCandless ima kćerku Tracy McCandless i sina Bruce-a McCandless-a III (i otac preminulog zvao se Bruce). Fotografije astronauta McCandlessa kako sam pluta svemirskim prostranstvima postale su dio opće kulture i znanja o svemiru.

Danas, 21. prosinca u 17:28 po našem vremenu (GMT+1) dolazi zima. Istovremeno, na južnoj polutci dolazi ljeto. Za razliku od astronoma koji prvi dan zime određuju prema nebeskoj mehanici (položaju i odnosima nebeskih tijela u prostoru), meteorolozi početak zime računaju od prvog dana prosinca. Zima će trajati sve do 20. ožujka naredne godine kada počinje proljeće. Prvog dana zime Sunce je od nas udaljeno 147.18 milijuna kilometara. U Puli ono izlazi u 07:39 a zalazi u 16:26, Sunčevo podne nastupa u 12:02. U vrijeme početka zime Europa tone u sumrak i noć. Prema dosad viđenom ova bi zima mogla biti jedna od hladnijih u posljednje nekoliko godina na našem podneblju.Suprotno uvriježenom mišljenju kako je na dan početka zime dan najkraći a noć najduža stvar nije baš tako jednostavna. Na dan početka zime dan traje svega 8h47m (lokalitet Istra), gotovo sedam sati manje nego početkom ljeta. No isto toliko dan traje u vremenu od 17. do 26. prosinca! Istina, razlikuju se vremena izlazaka i zalazaka Sunca, ali minute koje „dobijemo“ kasnijim zalaskom Sunca navečer „poništene“ su kasnijim izlaskom Sunca ujutro. Pa će tako prvi dan kada se „za minutu“ produži trajanje dana (boravak Sunca iznad horizonta) nastupiti tek 27. prosinca. (Spustimo li kronološku ljestvicu na sekunde stvar postaje malo kompliciranija.). Na staru godinu Sunce će zaći u 16:33 (sedam minuta kasnije nego danas) ali i izaći u 07:42 (tri minute kasnije nego danas) pa će razdoblje dnevnog svjetla biti tek nepune četiri minute dulje. Najkasniji zimski izlazak Sunca očekuje nas osmog dana siječnja, dan poslje (09.siječnja) ono napokon počinje izlaziti sve ranije a već sredinom siječnja počinjemo i sami uviđati kako se trajanje danjeg svjetla produžava. Zima obično pada na datum 21. prosinca, no nerijetko se to događa i 22. prosinca, ovisno o nebeskoj mehanici – odnosima Sunca i Zemlje u svemiru. Zanimljivo je napomenuti kako prvi dan zime može biti i 20., odnosno 23. prosinca. Istina te su prigode jako rijetke ali se događaju. Godine 1903. zima je počela 23. prosinca, isto će se dogodoiti 2303. Datum i sat trenutka dolaska zime variraju i ovisno gdje se nalazimo na planeti, shodno satnoj odnosno datumskoj podijeli svijeta na vremenske zone. Zabluda je i kako se Zemlja u trenutku dolaska zime (gledano iz perspektive nas na sjevernoj polutci, odnosno ljeta za stanovnike južne polutke) nalazi najbliže Suncu. To nije tako, u školama nas ne uče pravilno. Zemlja će se najbliže Suncu nalaziti 03. siječnja naredne godine u 06:34 po našem vremenu. Tada će ta udaljenost iznositi 147.097 milijuna km. Kažemo da je Zemlja tada u perihelu. Svi oni koji bi radije živjeli na južnoj polutci a ljubitelji su topline, sunca i mora prije preseljenja neka dobro razmisle. Za razliku od „južnjaka“ nama „sjevernjacima“ osjetno se brže odvija proces produžavanja dnevnog razdoblja nego njima tijekom vremena.

Na prostorima „brdovitog Balkana“ još uvijek u prvim objavama informativnih emisija pratimo „životno važne“ rasprave o tome je li poneki brežuljak ili komadić mora s ove ili one strane granice i tko je „čiji“, tko su nam roditelji ili gdje su nam bili preci za vrijeme ovog ili onog rata. Istovremeno, u svijetu koji cijeni znanje imaju pametnijeg i znatno zanimljivijeg posla. Početkom naredne godine SpaceX će lansirati raketu Falcon Heavy, najjaču raketu današnjice na planeti. Radi se o monstrumu čija startna masa iznosi gotovo milijun i pol kilograma, visine je nešto preko sedamdeset metara. Sastoji se od tri raketna bloka (zapravo rakete) Falcon 9 sa kapacitetom da u nisku Zemljinu orbitu ponese koristan teret mase debelo preko šesdeset tona a prema Marsu gotovo sedamnaest tisuća kilograma! Dva ili čak sva tri raketna bloka moći će se ponovo koristiti u narednim misijama obzirom je SpaceX već „doktorirao“ na spašavanju raketnih blokova nakon lansiranja. Kod prvog, testnog, lansiranja novih raketa malo je tko spreman u teretni prostor postaviti stotine milijuna ili milijarde eura vrijednu letjelicu. I to s razlogom, vjerojatnost da nešto pođe po zlu, da raketa eksplodira ili ne odradi svoj planirani posao veoma je velika. Tada se obično postavlja tkz „glupi teret“, volumensko-masena maketa opremljena tek telemetrijski važnom senzorikom. Elonu Musku i ekipi iz SpaceX-a je takav pristup „dosadan“ pa su prvo lansiranje teškog sokola (Falcon Heavy) odlučili učiniti iznimno atraktivnim i medijski zanimljivim. U teretnom prostoru nalaziti će se crveni sportski roadster Tesla! Bude li sve proteklo po planu Tesla će se uputiti prema Marsu i zajedno sa crvenim planetom orbitirati oko Sunca. To je pravi primjer entuzijazma i inventivnosti u pristupu znanosti i tehnologijama. Uskoro će cijeli svijet pričati o automobilu Tesla „na“ Marsu. Kakva li je to samo besplatna reklama i informacijska udica za mlade ljude željne karijere u istraživanju i osvajanju svemira.. Kad Tesla uđe u svoju planiranu orbitu sa Marsom tamo će ostati milijunima godina. Jednog dalekog dana taj Tesla Roadster će postati pravi svemirski muzej ljudske inventivnosti i naših nastojanja da ne ostanemo zauvijek u kolijevci, kako je to proročanski rekao K.E. Ciolkovski prije više od stotinu godina. Nažalost, postoje velike šanse da se mi ovdje i tada budemo nadglasavali i mlatili oko toga je li Nikola Tesla „naš ili njihov“.

Posljednji ovogodišnji Mjesečev ciklus započeo je u danas (ponedjeljak, 18.12.2017.) ujutro u 07:30, no tek sutra imati ćemo prigodu vidjeti tanašni Mjesečev srp pola sata do sat vremena nakon zalaska Sunca nisko iznad jugozapadnog horizonta. Vremenska prognoza najavljuje pretežno sunčano, vedro vrijeme sa manjom naoblakom. Sve zajedno obećava zanimljiv, koloritni smiraj dana. Sunce zalazi u 16:25 a Mjesec u 18:33. Ta vremenska razlika dovoljna je da golim okom ugledamo svega 4% osvjetljen Mjesečev disk nisko na obzorju. U narednim predvečerjima Mjesec će zalaziti sve kasnije (oko sat vremena kasnije svakog narednog dana) i biti sve više osvjetljen Sunčevim zrakama. Obzirom na stanje atmosfere, onečišćenost, stvaranje ledenih kristala, povremenu oblačnost izgledni su nam koloritni sumraci koje nemojmo propustiti. Naredni mladi Mjesec očekuje nas tek 17. siječnja naredne godine. Podaci su izračunati za lokalitet Vidulini u centralnoj Istri.

Petak, 15. prosinca 2017. godine ostati će upamćen kao dan kada su po prvi puta u povijesti astronautike neka raketa i svemirski brod, već korišteni u svemirskoj misiji, ponovno (zajedno) poletjeli u svemir. Sa raketodroma na Floridi danas u 16:36 (15:36GMT) na novu misiju opskrbe Međunarodne svemirske postaje ponovo je poletio prvi stupanj SpaceX-ove rakete Falcon već korišten u sličnoj misiji CRS-11 tijekom lipnja ove godine. Bespilotni svemirski brod Dragon već je letio ka ISSu tijekom 2015. godine. Prvi stupanj Falcona uspješno je obavio svoju zadaću i spustio se na „Landing Zone 1“ nedaleko mjesta lansiranja te će se ponovo koristiti u nekoj od narednih misija. Bilo je to četvrto po redu ponovno korišćenje prvog stupnja Falcona, prvo za potrebe NASAe. SpaceX je do sada „spasio“ dvadeset prvih stupnjeva Falcona. No priča sa svemirskim brodom je sasvim drugačija. Dragon je bespilotni svemirski brod i na Međunarodnu svemirsku postaju doprema preko 2.200kg korisnog tereta za potrebe operativnosti ISSa i astronauta koji na njoj žive i rade. Pristanak Dragona na ISS planiran je za nedjelju (17.XII)  uz pomoć kanadske robotičke ruke nešto prije podneva (UPDATE; Uspješno je obavljeno spajanje Dragona sa ISS!). Ekstremni uvjeti koje svemirski brod proživljava u misiji s uključenim povratkom na zemlju izrazito su tehnički zahtjevni i za jednu jedinu misiju a kamo li za višestruko korišćenje. Prisjetimo se kako je dosad samo umirovljeni sustav „space shuttle“ u većem dijelu bio višestruko koristiv, ali se tu radilo o drugačijoj koncepciji a cijela je stvar bila enormno skupa. SpaceX je u nešto više od petnaest godina od početnika postao respektabilna,vodeća privatna svemirska tvrtka sa planovima na ivici znanstvene fantastike. Kada smo prije devet godina pisali o prvom letu privatne rakete SpaceX-a (Falcon 1) u svemir malo je tko tada mogao očekivati ono što smo najavili. Nova era u svemirskim istraživanjima danas je stvarnost.