astronautika.com

Naš planet tijekom prosinca prolazi kroz oblak međuplanetarne materije bogat sitnim česticama plina i prašine. To za posljedicu ima iznimno povećani broj vidljivih meteora tijekom noći. Njihova brojnost raste od prvih dana prosinca da bi maksimum brojnosti meteora nastupio u noći sa 13. na 14. prosinca. Tijekom maksimuma aktivnosti, a naročito pred jutro, moguće je vidjeti i preko pedesetak sjajnih i sporih meteora kako blještavo paraju noćno nebo. Meteori, sjajni svjetleći tragovi na našem noćnom nebu predstavljaju malene čestice međuplanetarne materije koje pri koliziji s atmosferom naše planete, ulaze u nju a zbog ionizacije dolazi do pojave svjetlećih tragova – meteora. Radi se o meteorskom potoku Geminidi koji je aktivan od 04. do 17. prosinca. Meteori iz grupacije Geminida, prividno izviru iz zviježđa Gemini (Blizanci), po kojemu su i dobili ime. Smatra se da je “roditeljsko tijelo” ove meteorske grupacije objekt oznake 3200 Phaeton.
Meteori se mogu pojaviti bilo gdje na nebu i za vidjeti ih dovoljno je otići izvan dosega javne rasvjete, na čim tamnije prostore, sačekati nekoliko minuta da se oči priviknu na tamu, a nebeska mehanika napraviti će ostalo. Posluži li nas vedro vrijeme ove godine zaista imamo prigodu opažati predstavu zvijezda padalica, posebice imamo li u vidu da nam ni Mjesec neće smetati. Sve se to odvija iznad naših glava na visinama od 80-140km i pri brzini od 35km/s. Veće čestice ponekada ne uspiju potpuno izgorjeti u atmosferi pa dijelovi mogu dospjeti i do Zemlje i u tom slučaju kažemo da je na planetu pao meteorit. Za opažanja meteora nije nam potrebna oprema, dovoljno je samo malo dobre volje, toplija odjeća i pogled ka zvijezdama. Imate li priliku, otiđite noću, a posebice u noći sa srijede na četvrtak (13./14. prosinca) za vrijeme maksimuma aktivnosti Geminida izvan gradova i priuštite si istinski zvjezdani igrokaz pod vedrim nebom sa desecima zvijezda padalica. Ukoliko ste jako „zimogrozni“ ostanite u autu, uključite grijanje, udobno se sjednite i umjesto naporne noćne vožnje uživajte u pogledu na zvjezdani ekran vjetrobranskog stakla.

Povremeno, Zemlja na svom putu oko Sunca presjeca putanju poneke komete ili (rijeđe) asteroida. Sredinom prosinca astronomi će imati jedinstvenu prigodu istraživati asteroid 3200 Phaethon prilikom njegovog bliskog, najsjajnijeg prolaska u blizini Zemlje. On će sredinom prosinca biti najbliže Zemlji, dijeliti će nas „svega” 10.3 milijuna kilometara a sjaj će mu dostići vrijednost od 10.7mag, pretamno za opažanje golim okom ili dalekozorom ali dovoljno svjetlo za istraživanja srednjim i većim amaterskih teleskopima. Izazov za opažanje je i njegova velika brzina kretanja po nebu od punih 15° na dan. Opasnosi po Zemlju nema, putanja Phaethona je poznata i ne zalazi u potencijalno opasnu poziciju. Udar takvog, deset-kilometarskog asteroida značio bi katastrofu za nas na Zemlji, nešto slično udaru asteroida kod Yucatana koji je prije šesdesetak milijuna godina doveo do izumiranja vrsta. Phaethon je otkriven 11.listopada 1983 od strane svemirskog teleskopa IRAS a ubrzo nakon izračunavanja njegove putanje američki astronom Fred Whipple ustanovio je vezu između meteorske skupine Geminidi i ovog asteroida (ponekad se klasificira i kao ex-komet!). Svake godine početkom i sredinom prosinca na našem noćnom nebu imamo prigodu vidjeti mnoštvo sporih i sjajnih meteora (zvijezda padalica) koje prividno „izlaze“ iz radijanta u zviježđu Gemini (Blizanci). Smatramo kako se radi o česticama koje Sunčeva toplina i vjetar „podižu“ sa površine Phaethona prilikom njegova približavanja Suncu a koji onda u stopu prate ovo nebesko tijelo po njegovoj putanji. Kad se njegova putanja tijekom prosinca preklopi sa putanjom Zemlje dio tih čestica uljeće u Zemljinu atmosferu i izgara u koliziji sa atmosferom. Geminidi su veoma spori naspram drugih meteorskih skupina i veoma sjajni a svake se godine njihova brojnost povećava. Maksimum aktivnosti ove se godine očekuje u noći 13/14 prosinca. Geminidi su relativno novovijeka meteorska skupina, prvi puta zapažena 1862., još uvijek „nepotrošena“ za razliku od primjerice poznatijih, ali znatno starijih, Perzeida koji već desetak i više godina redovno podbacuju u noćnoj predstavi zvijezda padalica. Phaethon dolazi i sa sobom do/nosi mnoštvo zvijezda padalica, pripremite bar jednu želju na vrijeme.

Dva najsjajnija objekta na našem nebu ovih su dana u konjuciji jedno s drugim. Iako su u stvarnosti međusobno udaljeni skoro 750 milijuna kilometara gledano sa Zemlje ova dva planeta prividno se sada nalaze veoma, veoma blizu jedno drugome. Danas (subota 11. studenog) Venera se nalazi poviše Jupitera, sutra (nedjelja 12. studenog) biti će tek neznatno iznad njega, a ponedjeljak (13.studenog) nalaziti će se točno jedan pored drugog. Zatim, narednih dana Jupiter će na jutarnjem nebu biti sve višlje a Venera sve niže. Doslovce svakog jutra vidljiva je razlika u njihovim međusobnim položajima. Golim okom lako ih vidimo nad istočnim obzorom gotovo sat vremena prije izlaska Sunca. Prvog dana novog radnog tjedna (ponedjeljak 14. studenog) Venera izlazi u 05:47 a Jupiter samo minutu kasnije. Već u utorak Venera izlazi u 05:49 a Jupiter četiri minute prije nje! Srijedu ujutro razlika je još veća, čak devet minuta (izlazak Venere u 05:56, Jupitera u 05:43). Kako Sunce izlazi oko 07:00 to su predstojeća svitanja lijepa prigoda za vidjeti ove planete i njihovo gibanje na nebu zbog kojeg se njihovi položaji golim okom jasno uočavaju i razlikuju. Krećete li na posao ili u školu ili ste pak u povratku kući sa vikend proslave samo ne propustite pogledati ovaj ne baš svakodnevni prizor na našem nebu.

Kineska svemirska postaja Tiangong 1 (Nebeska palača) već godinu dana se nalazi u nekontroliranom režimu leta u Zemljinoj orbiti. Posljednjih mjeseci rapidno gubi na visini te se ulazak u gušće slojeve atmosfere i dezintegracija osam i pol tona masivne letjelice očekuje iza Nove godine. Tiangong 1 pripada prvoj generaciji kineskih svemirskih postaja. U svemiru se nalazi od 29. rujna 2011. Ubrzo po lansiranju, tijekom studenog iste godine obavljeno je uspješno testiranje spajanja, razdvajanja i zajedničkog leta postaje i bespilotnog, teretnog svemirskog broda. Kasnije, u 2012. i 2013. obavljene su misije pilotiranih svemirskih brodova (Shenzhou 9, odnosno Shenzhou 10) te su tom prilikom kineski astronauti boravili kraće vrijeme u svemirskoj postaji. Iako je već tada postaja u cijelosti uspješno obavila svoju zadaću, kineski su stručnjaci odlučili iskoristiti letjelicu i preko maksimuma. Nakon što joj je misija u ožujku 2016. produžena do daljnjeg sa njom je krajem te godine izgubljen kontakt. Kina je u međuvremenu lansirala nasljednika, Tiangong 2 koja je u operativnoj uporabi iako kinezi nemaju permnentno prisustvo astronauta u postaji kao što je to slučaj kod ISS-a. U svibnju ove godine Kina je obavijestila UN-ov ured za svemirske poslove kako se Tiangong 1 nalazi u potpuno nekontroliranom režimu leta, da je veza sa postajom izgubljena te kako postaja svaki dan gubi skoro 200m na visini. Sada se nalazi na visini nešto ispod 300km i ubrzano svakog dana sve više gubi na visini. Obzirom na njezinu masu i konstrukciju izvjesno je kako će neki dijelovi postaje preživjeti „paklenu dezintegraciju“ u atmosferi i pasti na zemlju, odnosno u more. Gdje će se to dogoditi znati će se koji dan ili tek koji sat prije. Obzirom na elemente putanje to se može dogoditi na bilo kojem lokalitetu između 43° sjeverne i 43° južne zemljopisne širine.

NASAain tim zadužen za misiju letjelice New Horizons, koja je u ljeto 2015. preletjela Pluton, prvog dana 2019. godine ima na vidiku novi cilj; istražiti nepoznati objekt iz Edgeworth-Kuiperova pojasa koji nosi nemaštoviti naziv (486958) 2014MU69. Mark Showalter, voditelj misije New Horizonsa i NASA pozivaju sve građane svijeta da predlože naziv za ovaj dalek i nevelik svijet (20x30km, moguće da se radi i o binarnom objektu sličnih dimenzija). Na ovom linku www.frontierworlds.org/nominations nalazi se aplikacija koja omogućava da svatko tko to želi predloži svoj naziv, napiše kratko obrazloženje te eventualno i isto potkrijepi linkom sa pojašnjenjem. Moguće je glasati i za neki od do sada zabilježenih prijedloga poput „Ano Nuevo, Huginn & Muninn“.. Javni poziv otvoren je do prvog dana prosinca ove godine zaključno sa 21:00h po našem vremenu. Pobjednički rezultat NASA će objaviti tijekom siječnja naredne godine. Konačnu odluku hoće li se taj prijedlog usvojiti i kao službeni naziv za 2014MU69 donjeti će Međunarodni astronomski savez (IAU) nekoliko dana nakon preleta letjelice New Horizons pored ovog dalekog objekta.