astronautika.com

Meteorološke prilike naša su svakodnevnica. Svjedočimo raznolikim događanjima i pojavama. Oblaci su redovna postava naše nebeske pozornice. Ponekada su to sivi i bezlični oblaci, ponekada donose padaline, ponekada pak samo ukrašavaju izgled neba. U predvečerje osmog dana prosinca iznad Pule bilo je moguće vidjeti zanimljivu scenu. Zračna strujanja poigrala su se sa oblačnim sustavom i iznjedrila zanimljivu nebesku predstavu. Pogledajte kako je to izgledalo u kombinaciji sa prepoznatljivim Pulskim vizurama. Fort Bourguignon, nekadašnja Austrougarska odbrambena utvrda i Piramida, nekadašnji disco bar koji danas propada, prepuštena vandalima i zubu vremena.

Utorak 06. prosinca, od 14 do 16:30 pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu održan je posljednji ovogodišnji mjesečni skup za gospodarstvenike. Po pozivu Emila Ilije Perića iz HGK peteročlano izaslanstvo Astronomske udruge Vidulini tijekom više od dva sata izlaganja predstavilo Prvi hrvatski svemirski program – Istarski svemirski program. Kako je došlo do kreiranja i pokretanja domicilnog svemirskog programa, što se do sada napravilo, kakvi su tekući planovi i što nas sve čeka u narednoj godini s projekcijom do kraja desetljeća sukus je izlaganja koje su odradili; Marino Tumpić, Zoran Ereš, Gabrijel Erman, Nenad Perković i Ogren Variola. Gdje je naša zemlja danas i što realno možemo očekivati u vremenu koje je pred nama pojasnili su predavači uz prateće ppt. Marino Tumpić, (voditelj Prvog hrvatskog svemirskog programa, Astronomska udruga Vidulini); Prvi hrvatski svemirski program. Ideja i nastanak Prvog hrvatskog svemirskog programa. Što smo napravili do danas. Aktualna situacija i međunarodni ugovori, projekti koji su pred realizacijom. Zoran Ereš, (mr.sc., Institut Ruđer Bošković, Zagreb) Gospodarski aspekti razvoja i primjene svemirskih tehnologija. Komercijalizacija svemirskih istraživanja. Senzorika i znanstveni instrumentarij na svemirskim letjelicama. Svemir kao poveznica znanosti, obrazovanja i gospodarstva. Gabrijel Erman, (M.Sc.E.E., Actual IT, Koper-Žminj, E4technology, Žminj) Tehnički pogled na mehanku, elektroniku, robotiku i informatiku koja se koristi u istraživanju bliskog svemira i svemira. Mogućnosti korištenja programskih i hardverskih riješenja „specijalizirane robe“ i robe široke potrošnje“ u svemirskim istraživanjima. Nenad Perković, (ing.el., IONIC d.o.o., Zagreb) Energetska učinkovitost i izvori električne energije u sustavima pozicioniranim daleko od ljudske ruke. Načini i vrste dvosmjerne komunikacije sa svemirskim letjelicama. Važnost i obim uspješnog i kvalitetnog prijenosa podataka (telemetrija i znanstveni podaci). Ogren Variola, (prof., Voditelj-demonstrator, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb) Svemirska era čovječanstva. Kako je čovjek krenuo u svemir i kome je svemir tada bio dostupan. Dokle je čovječanstvo stiglo u osvajanju svemira robotima i ljudima. Tko sve danas može i mora (i zašto) ući u svemirska istraživanja. Po završetku izlaganja Vidulinski tim je odgovarao na mnogobrojna pitanja zainteresiranih a ona nisu izostala ni kasnije na neformalnom druženju uz prigodni domijenak.

Ukoliko se do večeras nad Istarskim poluotokom raziđe naoblaka svi oni koji se zateknu na poluotoku imaju prigodu golim okom vidjeti rijedak prizor. Međunarodna svemirska postaja (ISS) sa šestero astronauta „preletjeti će preko Venere“. ISS će se pojaviti nisko nad jugozapadnim horizontom kao slabašna, sporoputujuća zvijezdica u 17:33, nešto niže sjajne Venere i Mjeseca u njezinoj blizini. Ubrzo će ISS na svom putu prividno prijeći preko Venere te nastaviti put prema Marsu a zatim kroz narednih nekoliko minuta prijeći preko nebeskog svoda i ući u Zemljinu sjenu neposredno prije zvjezdanog skupa Plejade (17:38). Uz pomoć ilustracija koje donosimo svatko tko ima vedro nebo i neometan pogled prema jugozapadnom horizontu golim okom može vidjeti ovo nebesko događanje. Mlad Mjesec, sjajna Venera, prelet ISSa te Mars u blizini a sve to u jednom kadru definitivno vrijedi pogledati i/ili fotografirati. Podaci su izračunati za lokalitet Vidulini, drugdje u regiji oni se neznatno razlikuju (reda veličine nekoliko sekundi do nekoliko desetaka sekundi).

Približava se Božićno vrijeme. Gradovi i naselja se ukrašavaju raznim instalacijama, uključujući i one svjetlosne, ovisno o idejama, projektima i mogućnostima. Predadventskom ukrašavanju ovih će dana doprinjeti i nebeska tijela čineći večernje prizore pomalo romantičnim. U glavnom planu su Mjesec i Venera, tu je i Mars kao potpora. Iznad jugozapadnog horizonta, pola sata nakon zalaska Sunca imamo priliku vidjeti mlad Mjesec i sjajnu Veneru. Večeras, petak 02. prosinca, Mjesec će se nalaziti niže Venere. Sutra, subotu navečer, Mjesec i Venera biti će sasvim blizu jedno drugome. Nedjeljno večer naš će se prirodni satelit nalaziti između Venere i Marsa. Sve što nam je potrebno za vidjeti ove nebeske predadventske ukrase je slobodan pogled prema jugozapadnom horizontu i pogodne vremenske prilike. Susret Mjeseca i planeta možete snimiti čak i sa mobitelom. Ukomponirate li u kadar i zanimljiv zemaljski pejzaž eto prilike za jako lijepu pejzažnu astrofotografiju. Približavanje Mjeseca planetama zgodna je prigoda za prepoznati planete na nebu. Prije ili poslje povratka kući iz grada ili sa posla pogledajte prema jugozapadu, nećete pogriješiti. Na priloženim ilustracijama pri dnu (jug) nalaze se pozicije nebeskih objekata za dane vikenda kako je na njima navedeno. Kod fotografiranja mobitelom (i fotoaparatom) važno je da isti postavite na oslonac i mirujete sekundu, dvije nakon okidanja kako ne bi došlo do pomaka a samim time i neoštre fotografije. Eksperimentirajte, isprobajte opcije vašeg uređaja i poigrajte se obradom fotografije.

Svakodnevno se susrećemo sa pojmovima vrijeme i klima. Bezmalo svi na mobilnim telefonima imamo bar jednu „vremensku“ aplikaciju, pri tome ne mislimo na kronološko već na ono drugo „vrijeme“. A što je zapravo to „drugo vrijeme“ u meteorološkom smislu. Možemo reći kako je to skup dinamičkih, promjenjivih čimbenika i pojava iznad određenog područja u kratkom (dan ili nekoliko dana) ili vrlo kratkom (trenutačno ili unutar nekoliko sati) kronološkom vremenskom razdoblju. Većina čimbenika i pojava skoncentrirana je na na svega nekoliko stotina pa do par tisuća metara iznad površine. U srednjim i gornjim dijelovima troposfere (od 5.000m prema nešto više od 10.000m) pa dalje uvis prema tropopauzi i stratosferi vrijeme kakvo ga svakodnevno doživljavamo na površini, uvjetno rečeno i ne postoji. Bliže je svemirskim uvjetima nego Zemaljskim. Kada koristimo termin klima onda tu podrazumijevamo skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u dužem vremenskom razdoblju (mjeseci, godine, desetljeća..) čine prosječno stanje atmosfere iznad Zemlje ili pojedinih makro i mikro lokaliteta. Zahvaljujući ljudskoj zaboravnosti te nerijetkim, pomalo neopreznim, korištenjem termina vrijeme odnosno klima, često dolazi do prave konfuzije ovih pojmova i zabluda. Želimo li biti precizni iste moramo koristiti u jasno istaknutom kontekstu. Vrijeme se mijenja iz sata u sat a reći kako je došlo do promjene klime zbog par dana hladnijeg ili toplijeg vremena od pretpostavljenog u nekom razdoblju godine nije ispravno. Klimu možemo promatrati na kronološkoj skali od nekoliko desetaka, nekoliko stotina, nekoliko tisuća godina ili i na dužem razdoblju. Osim zemaljskog vremena i klime pomalo smo stidljivo unazad desetak ili nešto više godina počeli u našu svakodnevicu uvoditi i svemirsko vrijeme odnosno svemirsku klimu. Zasad to tako niti ne percipiramo ali sve više vodimo računa primjerice o UV zračenju, a ono je samo nama najistaknutija manifestacija svemirskog vremena. Tako možemo ustvrditi kako je svemirsko vrijeme skup pojava, uvjeta i situacija u bliskom prostoru oko Zemlje opažano i projicirano u veoma kratkom vremenskom razdoblju. Iznimno dinamični, promijenjivi uvjeti koje uzrokuje Sunce i bliski međuzvjezdani prostor. Shodno tome za svemirsku klimu možemo reći kako se radi o skupu pojava, uvjeta i situacija u bliskom prostoru oko Zemlje opažano i projicirano u dužem vremenskom razdoblju a koji su ponajprije uvjetovani aktivnošću zvijezda u nama bliskom međuzvjezdanom području naše galaktike. Danas znamo kako su zemaljska i svemirska meteorologija povezane a njihove rezultante naša su svakidašnjica.