astronautika.com

Dvama bespilotnim letjelicama namijenjenim letu u bliski svemirski prostor, na visine od preko 20.000m, vremenske prilike u bliskom svemirskom prostoru nisu bile naklonjene krajem ljeta i početkom jeseni. Planirani letovi HISTRION-a 5 i 6 nisu mogli biti obavljeni zbog nepovoljnih visinskih strujanja vjetrova. Svakodnevno su rađene 3D simulacije putanje leta i mjesta slijetanja. Tijekom dvomjesečnog isčekivanja nije bilo nijedne potpuno sigurne prigode za njihovo lansiranje sa Svemirske luke „Herman Potočnik“, poljane kod Industrijsko obrtničke škole u Puli. Poradi sigurnosno-tehničkih zahtjeva letjelice moraju sletjeti na kopno ili do 5km od obale na more. Slijetanje daleko od obale na otvoreno more, na nedostupne visinske predjele Velebita, Like, Gorskog kotara ili pak na Alpske predjele Slovenije, odnosno Italije nije dolazilo u obzir poradi neizvjesnosti sigurne spasilačke misije. Vremenske prilike kakve „konzumiramo“ na površini uveliko se razlikuju kako se krećemo u visinu. Lijepo, toplo, sunčano i mirno vrijeme pratilo nas je dobar dio kraja ljeta i početka jeseni. Visinska strujanja zračnih masa, naročito onih iznad plafona leta civilnih pa i vojnih aviona (10.000m – 15.000m) nešto su potpuno drugačije od onoga što svakodnevno proživljavamo na zemlji. Tijekom nekoliko sati trajanja leta bespilotnih sondi one tako primjerice mogu dostići visine i preko 30.000m (pa i do 40.000m), istovremeno se horizontalna udaljenost od mjesta lansiranja od mjesta slijetanja može razlikovati i za preko 200km! Članovi tima, partneri, javnost i mediji upoznati su sa ovom problematikom, pomalo specifičnom za lansiranja sa juga Istarskog poluotoka. Usprkos želji i htijenju svih nas da se lansiranje obavi razumno odlučivanje u aeronautici i astronautici nema alternativu. U protivnom ugrožena je sigurnost leta a samim time u slučaju HISTRION-a 5 i 6 to bi značilo potencijalni gubitak letjelica, opreme i eksperimenata. Imajući sve prametre u vidu, kao i nadolazeće nepovoljno zimsko razdoblje, donjeta je odluka o odgodi lansiranja bespilotnih letjelica HISTRION 5 i 6 do proljeća naredne godine. Obje su letjelice tako proteklog tjedna transportirane iz Industrijsko obrtničke škole u Viduline i smještene u posebne kontejnere gdje će čekati svojih „pet minuta slave“. Međuvrijeme će članovi tima iskoristiti za dogradnju tehničkih sustava i implementaciju dodatnih uređaja, senzora i eksperimenata obzirom da prostor i masa oba HISTRION-a omogućavaju nadogradnje. Nakon tehničke konferencije koja će se održati početkom prosinca biti će poznato što će to novog visoko na nebo ponjeti bespilotne letjelice HISTRION 5 i 6. Sigurno je kako će misija dosad medijski neeksponirane letjelice HISTRION 7 (interno nazvane „mobitel sonda“), a koja je trebala biti svojevrsno iznenađenje na dan lansiranja H5 i H6, pretrpjeti velike tehničke izmjene. Ekipa okupljena oko misija HISTRION-a zahvaljuje partnerima, medijima i javnosti na razumijevanju i praćenju ove odiseje u bliski svemirski prostor.

Dva robot teleskopa Vidulini Observatory usljed kvarova njihovih montaža (sustava za pozicioniranje i praćenje nebeskih objekata) koje nije bilo moguće interno popraviti upućeni su u susjednu Sloveniju na servis. Riječ je o robotičkim teleskopima VSX i EXO kojima je u posljednih desetak godina izvršeno otkrivanje i istraživanje na tisuće promijenjivih zvijezda, stotine ekstrasolarnih planeta i dubinsko mapiranje sjevernog neba, 40° oko sjevernog nebeskog pola. Oba ova teleskopa sudjelovala su i u međunarodnim projektima istraživanja raznih nebeskih objekata i pojava. Nakon desetak godina rada i intenzivnog korištenja došlo je do otkaza njihovih elektro-mehaničkih sustava. Planirana istraživanja tijekom ove jeseni i zime odgođena su za isto razdoblje 2017./2018. U Vidulinima očekuju kako će nabava novih sklopova, servisiranje i testiranje biti završeno prije proljeća naredne godine. Nakon povratka i implementacije teleskopa na lokacije Saršoni i Vidulini biti će potrebno još jedno kraće vrijeme kako bi se doveli u puno operativno stanje te započelo sa ljetnim programima istraživanja. Prisilna pauza u istraživanjima iskoristiti će se i zamjenu dijela zastarjele informatičke opreme novijom te osmišljavanje novih programa rada. Moguće i da se tijekom narednog ljeta pri Vidulini Observatory sa jednim robot teleskopom krene u potragu za optičkim signalima vanzemaljskih civilizacije-program OSETI. Za potrebe hitnih istraživanja u ovom trenutku Vidulinima je na raspolaganju samo jedan manji robotički teleskop sa američkom montažom, ruskom optikom i japanskom kamerom smješten u CubeDome 054 izrađenom pri Industrijsko-obrtničkoj školi Pula.

Ima već koji tjedan kako smo pre/uske krpice zamijenili kaputima. Jutros smo kišu i nebesko sivilo zamijenili iscjepkanim plavetnilom, zvijezdama, Mjesecom.. Krpice i Sunce doći će ponovo, još i prije nego što mislimo, plavetnilo i sivilo izmjenjivati će se redovno na našem nebu mjesecima. No kako bi bilo da naš prirodni satelit zamijenimo sa planetama Sunčeva sustava? Nećemo ulaziti u opsežnu raspravu o cijelovitosti takve zamjene, bilo bi suviše naporno i pomalo komplicirano za opisivati sve ono što bi se događalo na Zemlji u takvom slučaju. Ograničiti ćemo se samo na vizualni aspekt takve „rabote“. Ilustracija koju donosimo dočarava kako bi izgledao naš krajolik prilikom izlaska  planeta nisko nad horizontom a koje bi postavili na mjesto našeg Mjeseca, na istu udaljenost. Merkur bi tako bio tek malo veći i sjajnji od Mjeseca, Mars bi bio zamjetno veći. Čak ni oni koji su svojim mislima duboko „zagnjureni glavom u pijesak“ ne bi mogli predvidjeti veliku i sjajnu Veneru na nebu. Plinoviti divovi Neptun i Uran zaista bi izgledali nadrealno. Prava „scary vizura“ bio bi pogled na Saturn i njegove prstenove a Jupiter bi „prepunio“ vizuru čak i najvećeg vjetrobranskog stakla autobusa. Vratimo se natrag na našu današnju poluoblačnu vizuru, možda nam se čini deprimirajućom, ružnom. Prije nego donesete sud o bezličnom sivilu i odete van iz stana iskorisiti pokoji trenutak plavetnila među oblacima. Znajte da će naši dalji potomci živjeti na nekim od ovih nebeskih tijela i imati pogled kakav mi možemo samo sanjati. Budućim Marsovcima u dalekoj budućnosti prve kapi kiše izmamiti će smješak i suze radosnice, baš kao i nama prve krpice narednog ljeta. Do tada ostanite uz nas i pratite što se događa u našem bližem i daljem okružju..

Na našem portalu dugi niz godina objavljujemo korektne vijesti iz svijeta znanosti i tehnike, posebice s naglaskom na astronomiju i astronautiku. Sve njih pokušavamo dovesti u vezu sa našom svakidašnjicom uz pojašnjenja o čemu se zapravo radi. Nema tu copy-paste ni google-translate vijesti. Istina, znamo se zaigrati naslovom i/ili podnaslovom članka, no čitatelj koji pročita cijeli tekst s razumijevanjem uvijek dobiva kvalitetnu, točnu informaciju. Ponukani upitima i komentarima čitatelja vezano na temu punog Mjeseca od 14. studenog ovim putem dajemo informacije koje većina drugih medija neće objaviti ili pojasniti. Pun Mjesec u medijima je prije pet-šest godina dobio bombastičan naslov „super Mjesec“. Uz neprimjerene ilustracije kojima je naš prirodni satelit prikazan kao nešto enormno veliko na nebu toga dana te činjenično netočnim informacijama eto prilike za pokoji klik više. Edukacija, obrazovanje i znanost mogu ići ruku pod ruku, nama je imperativ da naši čitatelji dobiju zanimljivu, cijelovitu, objektivnu i točnu informaciju. Vratimo se na ovomjesečni pun Mjesec. Pun Mjesec je naziv kojeg koristimo prilikom opisivanja stanja Mjesečevih mjena. Kada je cijela nama vidljiva površina Mjeseca osvijetljena Sunčevom svjetlošću kažemo da se radi o punom Mjesecu. Obzirom je Mjesečeva orbita oko Zemlje elipsa a ne kružnica to nam on tijekom vremena ponekada prilazi bliže a ponekada dalje. Kad je najbliže ta udaljenost iznosi skoro 360.000km a kad je najdalje gotovo 410.000km, razlika je to od 50.000km! Ovdje vam nećemo napisati točne podatke o udaljenosti Zemlja-Mjesec, i to samo iz razloga jer želimo da to sami istražite, ALI učinite to na najmanje dva ili više izvora podataka. Uvidjeti ćete da se podaci razlikuju, ovisno o tome odakle se te udaljenosti mjere. Je li to od središta do središta, od površine do površine, ili od primjerice lasera negdje na Kavkazu do laser-reflektora na nekom ljudskom rukom napravljenom artefaktu na Mjesecu. No da se vratimo našem ovomjesečnom, najbližem „super Mjesecu“. Napisali smo u članku najave punog Mjeseca od 14. studenog kako je Mjesec 14% većeg promjera i 30% sjajniji u odnosu na pun Mjesec, ALI kada bi se isti bio dogodio da je Mjesec najdalje od Zemlje! Ovo je važno za razumijevanje tematike. Pun Mjesec događa se svakih 27 dana, 7 sati, 43 minute. Znači da bi usporedili veličinu i sjaj od jednog punog Mjeseca do drugog protekne skoro mjesec dana. Jako dugo vrijeme za „pamćenje“ veličine i sjaja Mjesečeva diska. Razlike u udaljenosti Zemlja-Mjesec su od mjeseca do mjeseca puno manje od maksimalno mogućih. Tako primjerice imamo situaciju da nam je matematički izračunata veličina jednog punog Mjeseca u odnosu na prethodni (ili naredni) jako mala, tek 2,3 ili 5% različita. Pokušajte to percipirati tako da primjerice limun, jabuku, mandarinu.., postavite desetak metara od sebe, pogledajte kolike je veličine, a zatim joj se odmaknite pa približite pola metra. Jeste li primjetili razliku? Ako baš hoćete eksperimentirati sa sjajnošću objekata u noći nađite srodnu dušu pa uzmite neku špagicu i zavežite noću taj isti limun (jabuku, mandarinu..) na granu stabla.  Vi i vaša srodna duša naizmjence promatrajte taj „umjetni Mjesec“ tako da se oboje primičete i odmičete od njega, jedan promatra drugi osvjetljava sa korak ili dva različitih udaljenosti. Umjesto pitanja jeste li sada primjetili razliku reći ćemo vam slijedeće; Zbog loma svjetla i naše percepcije (vida) objekti nisko nad horizontom nam se čine veći nego kada su višlje nad horizontom. Isto tako će nam Sunce ili Mjesec izgledati veći ako ih gledamo primjerice kroz ograničeno vidno polje (prozor, između zgrada) nego na otvorenom. Osobni dojam nebeskih pojava umnogome ovisi i o našem raspoloženju i (auto)sugestiji. Stoga nemojte se iznenaditi kada neki naredni pun Mjesec koji nebude u medijima razvikan kao „super Mjesec“ vama bude izgledao veći i sjajniji. Takav se subjektivni dojam događa i nama astronomima. Neki od nas bi rekli da je neki pun Mjesec veći, drugi da je manji, nekima je ponekad „kao“ sjajniji drugi pak ne vide razliku, i to sve neovisno o njegovoj stvarnoj udaljenosti od Zemlje. Za kraj, odati ćemo vam i pomno čuvanu tajnu; Mjesec se svake godine približava Zemlji za nešto više od tri centimetra. Ma šalim se, nije to nikakva tajna već poodavno poznata činjenica, imajte to u vidu kada neki nadobudni medij nanovo poželi vaš „klik“.

Pun Mjesec nastupa u ponedjeljak, 14. studenog u 14:52 po našem vremenu. Gledano golim okom izlazak Mjeseca u nedjelju, ponedjeljak i utorak navečer neće se puno razlikovati. Nad istočnim obzorjem (budu li vremenske prilike dozvolile) imati ćemo prigodu promatrati najveći, najbliži i najsjajniji puni Mjesec još od 26. siječnja 1948. a slijedeći „veći, bliži, sjajniji“ pun Mjesec očekuje nas 25. studenog daleke 2034. Posljednjih godina, od 2011. na ovamo u medijima se za pojavu punog Mjeseca (kada je cijela nama vidljiva polutka osvjetljena Sunčevim zracima svjetla) pomalo udomaćio izraz „Super Mjesec“, možemo reći kako je taj izraz produkt medijskog pretjerivanja i zaglupljivanja javnosti. Orbita našeg prirodnog satelita oko Zemlje nije kružnica, već elipsa sa varijacijama minimalne i maksimalne udaljenosti. Mjesec nam najbliže može prići na 356.400km a najviše je udaljen 406.700km. Za ovog punog Mjeseca ta će udaljenost iznositi 356.509km, samo 109km više od najmanje moguće udaljnosti! Ovisno o udaljenosti Mjeseca od Zemlje u trenutku kada nastupa puni Mjesec razlika u veličini njegova diska može iznositi do 14%. Shodno tome pun Mjesec kada nam je najbliže sjajniji je 30% od punog Mjeseca kada je on najdalje. Ovisno o onečišćenosti i sastavu atmosfere lom reflektiranih zraka svjetla sa Mjesečeve površine može učiniti da nam se Mjesec čini žućkast, crvenkast pa čak i da malo „naginje“ prema zelenoj ili plavoj boji. Ma koje boje bio aktualni puni Mjesec, ili ako baš hoćete i „superMjesec“, imate li prigodu pogledajte ovih dana njegov izlazak nad istočnim obzorjem – nećete biti ravnodušni.