Histerija “super Mjeseca”, zašto nitko nije vidio ništa spektakularno

Thursday, November 17th, 2016, Author posted in Astronautika |

mjesec_tumpicM_rasonjaMNa našem portalu dugi niz godina objavljujemo korektne vijesti iz svijeta znanosti i tehnike, posebice s naglaskom na astronomiju i astronautiku. Sve njih pokušavamo dovesti u vezu sa našom svakidašnjicom uz pojašnjenja o čemu se zapravo radi. Nema tu copy-paste ni google-translate vijesti. Istina, znamo se zaigrati naslovom i/ili podnaslovom članka, no čitatelj koji pročita cijeli tekst s razumijevanjem uvijek dobiva kvalitetnu, točnu informaciju. Ponukani upitima i komentarima čitatelja vezano na temu punog Mjeseca od 14. studenog ovim putem dajemo informacije koje većina drugih medija neće objaviti ili pojasniti. Pun Mjesec u medijima je prije pet-šest godina dobio bombastičan naslov „super Mjesec“. Uz neprimjerene ilustracije kojima je naš prirodni satelit prikazan kao nešto enormno veliko na nebu toga dana te činjenično netočnim informacijama eto prilike za pokoji klik više. Edukacija, obrazovanje i znanost mogu ići ruku pod ruku, nama je imperativ da naši čitatelji dobiju zanimljivu, cijelovitu, objektivnu i točnu informaciju. Vratimo se na ovomjesečni pun Mjesec. Pun Mjesec je naziv kojeg koristimo prilikom opisivanja stanja Mjesečevih mjena. Kada je cijela nama vidljiva površina Mjeseca osvijetljena Sunčevom svjetlošću kažemo da se radi o punom Mjesecu. Obzirom je Mjesečeva orbita oko Zemlje elipsa a ne kružnica to nam on tijekom vremena ponekada prilazi bliže a ponekada dalje. Kad je najbliže ta udaljenost iznosi skoro 360.000km a kad je najdalje gotovo 410.000km, razlika je to od 50.000km! Ovdje vam nećemo napisati točne podatke o udaljenosti Zemlja-Mjesec, i to samo iz razloga jer želimo da to sami istražite, ALI učinite to na najmanje dva ili više izvora podataka. Uvidjeti ćete da se podaci razlikuju, ovisno o tome odakle se te udaljenosti mjere. Je li to od središta do središta, od površine do površine, ili od primjerice lasera negdje na Kavkazu do laser-reflektora na nekom ljudskom rukom napravljenom artefaktu na Mjesecu. No da se vratimo našem ovomjesečnom, najbližem „super Mjesecu“. Napisali smo u članku najave punog Mjeseca od 14. studenog kako je Mjesec 14% većeg promjera i 30% sjajniji u odnosu na pun Mjesec, ALI kada bi se isti bio dogodio da je Mjesec najdalje od Zemlje! Ovo je važno za razumijevanje tematike. mjesec_rasonjaMPun Mjesec događa se svakih 27 dana, 7 sati, 43 minute. Znači da bi usporedili veličinu i sjaj od jednog punog Mjeseca do drugog protekne skoro mjesec dana. Jako dugo vrijeme za „pamćenje“ veličine i sjaja Mjesečeva diska. Razlike u udaljenosti Zemlja-Mjesec su od mjeseca do mjeseca puno manje od maksimalno mogućih. Tako primjerice imamo situaciju da nam je matematički izračunata veličina jednog punog Mjeseca u odnosu na prethodni (ili naredni) jako mala, tek 2,3 ili 5% različita. Pokušajte to percipirati tako da primjerice limun, jabuku, mandarinu.., postavite desetak metara od sebe, pogledajte kolike je veličine, a zatim joj se odmaknite pa približite pola metra. Jeste li primjetili razliku? Ako baš hoćete eksperimentirati sa sjajnošću objekata u noći nađite srodnu dušu pa uzmite neku špagicu i zavežite noću taj isti limun (jabuku, mandarinu..) na granu stabla.  Vi i vaša srodna duša naizmjence promatrajte taj „umjetni Mjesec“ tako da se oboje primičete i odmičete od njega, jedan promatra drugi osvjetljava sa korak ili dva različitih udaljenosti. Umjesto pitanja jeste li sada primjetili razliku reći ćemo vam slijedeće; Zbog loma svjetla i naše percepcije (vida) objekti nisko nad horizontom nam se čine veći nego kada su višlje nad horizontom. Isto tako će nam Sunce ili Mjesec izgledati veći ako ih gledamo primjerice kroz ograničeno vidno polje (prozor, između zgrada) nego na otvorenom. Osobni dojam nebeskih pojava umnogome ovisi i o našem raspoloženju i (auto)sugestiji. Stoga nemojte se iznenaditi kada neki naredni pun Mjesec koji nebude u medijima razvikan kao „super Mjesec“ vama bude izgledao veći i sjajniji. Takav se subjektivni dojam događa i nama astronomima. Neki od nas bi rekli da je neki pun Mjesec veći, drugi da je manji, nekima je ponekad „kao“ sjajniji drugi pak ne vide razliku, i to sve neovisno o njegovoj stvarnoj udaljenosti od Zemlje. Za kraj, odati ćemo vam i pomno čuvanu tajnu; Mjesec se svake godine približava Zemlji za nešto više od tri centimetra. Ma šalim se, nije to nikakva tajna već poodavno poznata činjenica, imajte to u vidu kada neki nadobudni medij nanovo poželi vaš „klik“.