astronautika.com

Članovi i suradnici Astronomske udruge Vidulini žele Vam svako dobro u 2017. godini.

Posljednje ovogodišnje jutro je svanulo. Odbrojavanje je započelo. Do Nove godine preostalo je još samo jako malo vremena. Posljednje sekunde do nove godine neće biti „školske“. International Earth Rotation and Reference System Service odlučio je kako će zbog promjena u brzini Zemljine rotacije 2016. godina trajati sekundu duže. Zadnja minuta ove godine trajati će tako 61 sekundu umjesto uobičajnih 60 sekundi! Pogledate li protjecanje vremena na Vašim mobilnim aparatima vidjeti ćete kako se brojke izmjenjuju drugačije nego inače. Odbrojavanje posljednje minute izgledati će ovako; 23:59:59, 23:59:60 i tek onda 00:00! Dakle, Nova nam dolazi sekundu nakon „klasičnog odbrojavanja“! Planet neumitno rotira oko svoje osi a u večernjim satima, nedugo nakon zalaska Sunca, nebesa su nam odlučila pokloniti zanimljiv koloritni prizor. Nebitno jeste li se odlučili posljednji dan 2016. provesti kući ili na nekoj proslavi nabacite pogled na nebesku pozornicu iznad zapadnog horizonta. Tanano osvjetljen Mjesečev srp nisko na zapadu, poviše njega blještava Venera a još iznad nje crveni planet Mars koji se prividno iznimno blisko susreće sa plinovitim divom Neptunom. Istina za razliku od pomenutih nebeskih tijela Neptun je vidljiv samo sa dalekozorom ili teleskopom no takvi bliski susreti su rijetkost. Sunce nam je danas izašlo u 07:43 a zaći će u 16:32. Noći polako postaju kraće a dan je danas za četiri minute duži nego prvog dana zime. Neće nas puno biti briga kada Sunce izlazi prvog dana nove godine (isto u 07:43), no zaći će minutu kasnije (16:33). Novu godinu započeti ćemo sa vedrim Sunčanim danom koji će k tome trajati još jednu minutu duže. Želimo Vam sve dobro u predstojećoj godini pod zvjezdanim nebom!

Da nam ova godina nije bila prijestupna već danas bi se spremali za sam doček Nove godine. Ovako je pred nama preljepi Sunčani dan a po svoj prilici tako će ostati i sutradan te prvog dana 2017. godine. Čini se kako posljednjih godina nitko više ne radi neke prevelike završne godišnje račune. Godina je (zamalo) prošla i treba se okrenuti predstojećoj. Posljednji bezmalo proljetni dani daju dozu optimizma i vedrine. Zima će trajati do 20. ožujka, toga dana u 11:28 započinje proljeće. Ljeto ga zamjenjuje 21. lipnja u 06:24. Jesen nastupa 22. rujna u 22:01 a (naredna) zima 21. prosinca u 17:28. Tijekom 2017. sa našeg planeta vidjeti će se dvije pomrčine Sunca (26. veljače i 21. kolovoza), nažalost nijedna od njih neće iz naših krajeva biti vidljiva niti kao djelomična. Pomrčine Mjeseca slijede nam 11. veljače (samo polusjenkom) u cijelosti vidljiva iz naših krajeva te 07. kolovoza (dijelomična sa malom fazom) vidljiva skoro u cijelosti iz naših krajeva za vrijeme zalaska Mjeseca za horizont.

Nakon devet godina postojanja Googleova natjecanja Google Lunar Xprize od početnih 33 tima iz cijelog svijeta do prosinca ove godine zbog nemogućnosti ispunjavanja zahtjeva natjecanja otpalo je njih 29. U utrci su ostali samo Synergy Moon Team (Astronomska udruga Vidulini i partneri iz svijeta) te po jedan tim iz SAD (Moon Express), Izraela (SpaceIL) te u zadnjem trenutku među veliku trojku upao je uz pooć države i tim iz Indije (Team Indus). Priča o „malim ljudima“ koji svojim nastojanjima da na Mjesec pošalju lander i rover završila se za sve osim spomenuta četitri tima. No sudbina ali i planovi naših ljudi nisu tako htjeli! I dok je cijeli svijet isčekivao proslavu Badnjaka Google je objavio možda najvažniju i najzanimljiviju a svakako potpuno neočekivanu vijest. Nebojša Stanojević i Kevin E. Myrick dostavili su Google-u valjane ugovore o spajanju timova koji nisu uspjeli osigurati raketu za put na Mjesec. Nije preostalo ništa osim da Google (GLXP) i službeno objavi kako su Omega Envoy, Team SpaceMeta, Team Stellar i Independence-X od sada partneri Synergy Moon Teamu u utrci ka Mjesecu. Ove ekipe iz cijelog svijeta nastaviti će raditi na poslovima u kojima su se iskazali kao najbolji a sve zajedno pridonjeti će nesumnjivom uspjehu Synergy Moon Teama. Priča o gotovo nevjerojatnoj utrci na Mjesec nastavlja se uz novi zamah koji će zasigurno pomoći i članovima/suradnicima Astronomske udruge Vidulini.

Bili mi vjernici ili nevjernici u našem podneblju nismo mogli „preskočiti“ priču o Betlehemskoj zvijezdi koja je kraljevima, pastirima i narodu navijestila Isusovo rođenje. Iznenadna pojava sjajne zvijezde (repatice) nad Betlehemom navijestila je rođenje „Božijeg sina“. Vođeni njenom pojavom i položajem tri su kralja krenuli Isusu u pohode. Ono što je bilo poslje prepuštamo Vama da doživite onako kako vam najviše odgovara. Astronomi, ali i ne samo oni, tražili su Betlehemsku zvijedu i došli do nekoliko zaključaka. Naravno, sve bi bilo puno lakše da je poznat točan datum Isusova rođenja (ovdje radi potrebe teksta postavljamo radnu pretpostavku kako je Isus zaista bio stvarna ličnost). No točan datum i godina njegova rođenja nije poznata, povijesne i religijske knjige oprečne su. Što je Betlehemska zvijezda? Po jednima radilo se o nekoj tada vidljivoj raskošnoj kometi. No tu nailazimo na prvi problem. U to vrijeme pedantni astronomski promatrači iz Kine, Rimskog carstva, Arabije bilježili su sva događanja na nebu ali o Betlehemskoj zvijezdi nema nikakve zabilježbe o tome! Oni zasigurno ne bi izostavili zabilježiti tako markantnu nebesku pojavu. Druga mogućnost, da se radilo o eksploziji neke supernove zvijezde vidljive tijekom kraćeg vremena otpada iz istog razloga. Tijekom povijesti takve su pojave gore navedeni astronomi opazili i uredno zabilježili te njih danas možemo provjeriti. Treća je varijanta da se radilo o okultaciji („prekrivanju“) Jupitera Mjesecom (što se dogodilo 17.travnja 6 p.n.e.). Tada se Jupiter pojavio prvi puta u periodu 10 p.n.e. do 5 n.e u jutarnjim satima na nebu u zviježđu Ovna koji je simbol Judeje. Simbolika bi odgovarala jer se pojava dogodila u jutarnjim satima no teško da bi to i iskusni promatrači uočili obzirom je to bilo u 10:11 prije podneva. Moguće je Betlehemska zvijezda zapravo veoma bliska konjukcija planeta (prividni bliski susret, dva ili više planeta). Konjukcija Venere i Jupitera zaista se dogodila 17. lipnja 2 p.n.e. Nešto ranije slično se dogodilo kada su se u dugotrajnoj konjukciji (od svibnja do prosinca 7 p.n.e.) našli Jupiter i Saturn. Dakle imajući u vidu sva ova događanja i varijacije na temu rasprave o Betlehemskoj zvijezdi možemo ustvrditi kako u tom nekom periodu na zalasku stare ere i nove ere (kronološki gledano) nije bilo nikakvog markantnog događanja na nebu. Doduše moglo se dogoditi da je iznad nekog područja današnjeg Bliskog istoka iznenada zabljesnula vatrena kugla (iznimno sjajna „zvijezda padalica“, čiji sjaj može biti i veći od sjaja punog Mjeseca) te je taj događaj ostao upamćen kod očevidaca. To bi objasnilo da ondašnji astronomi nisu tako nešto zabilježili obzirom je pojava lokalno vidljiva u radijusu od stotinjak i nešto kilometara, u slučaju vedrog vremena. Činjenično i astronomski gledano jedino bi takav scenario bio dovoljno markantan a opet izbjegao bi budne oči vrijednih bilježnika nebeskih događanja.