astronautika.com

Bili mi vjernici ili nevjernici u našem podneblju nismo mogli „preskočiti“ priču o Betlehemskoj zvijezdi koja je kraljevima, pastirima i narodu navijestila Isusovo rođenje. Iznenadna pojava sjajne zvijezde (repatice) nad Betlehemom navijestila je rođenje „Božijeg sina“. Vođeni njenom pojavom i položajem tri su kralja krenuli Isusu u pohode. Ono što je bilo poslje prepuštamo Vama da doživite onako kako vam najviše odgovara. Astronomi, ali i ne samo oni, tražili su Betlehemsku zvijedu i došli do nekoliko zaključaka. Naravno, sve bi bilo puno lakše da je poznat točan datum Isusova rođenja (ovdje radi potrebe teksta postavljamo radnu pretpostavku kako je Isus zaista bio stvarna ličnost). No točan datum i godina njegova rođenja nije poznata, povijesne i religijske knjige oprečne su. Što je Betlehemska zvijezda? Po jednima radilo se o nekoj tada vidljivoj raskošnoj kometi. No tu nailazimo na prvi problem. U to vrijeme pedantni astronomski promatrači iz Kine, Rimskog carstva, Arabije bilježili su sva događanja na nebu ali o Betlehemskoj zvijezdi nema nikakve zabilježbe o tome! Oni zasigurno ne bi izostavili zabilježiti tako markantnu nebesku pojavu. Druga mogućnost, da se radilo o eksploziji neke supernove zvijezde vidljive tijekom kraćeg vremena otpada iz istog razloga. Tijekom povijesti takve su pojave gore navedeni astronomi opazili i uredno zabilježili te njih danas možemo provjeriti. Treća je varijanta da se radilo o okultaciji („prekrivanju“) Jupitera Mjesecom (što se dogodilo 17.travnja 6 p.n.e.). Tada se Jupiter pojavio prvi puta u periodu 10 p.n.e. do 5 n.e u jutarnjim satima na nebu u zviježđu Ovna koji je simbol Judeje. Simbolika bi odgovarala jer se pojava dogodila u jutarnjim satima no teško da bi to i iskusni promatrači uočili obzirom je to bilo u 10:11 prije podneva. Moguće je Betlehemska zvijezda zapravo veoma bliska konjukcija planeta (prividni bliski susret, dva ili više planeta). Konjukcija Venere i Jupitera zaista se dogodila 17. lipnja 2 p.n.e. Nešto ranije slično se dogodilo kada su se u dugotrajnoj konjukciji (od svibnja do prosinca 7 p.n.e.) našli Jupiter i Saturn. Dakle imajući u vidu sva ova događanja i varijacije na temu rasprave o Betlehemskoj zvijezdi možemo ustvrditi kako u tom nekom periodu na zalasku stare ere i nove ere (kronološki gledano) nije bilo nikakvog markantnog događanja na nebu. Doduše moglo se dogoditi da je iznad nekog područja današnjeg Bliskog istoka iznenada zabljesnula vatrena kugla (iznimno sjajna „zvijezda padalica“, čiji sjaj može biti i veći od sjaja punog Mjeseca) te je taj događaj ostao upamćen kod očevidaca. To bi objasnilo da ondašnji astronomi nisu tako nešto zabilježili obzirom je pojava lokalno vidljiva u radijusu od stotinjak i nešto kilometara, u slučaju vedrog vremena. Činjenično i astronomski gledano jedino bi takav scenario bio dovoljno markantan a opet izbjegao bi budne oči vrijednih bilježnika nebeskih događanja.