astronautika.com

Na press konferenciji održanoj ovog ponedjeljka u Teheranu Iranski predsjednik izjavio je kako je spreman „žrtvovati“ se za napredak znanosti i tehnike u njegovoj zemlji te postati prvi Iranski astronaut. Mahmoud Ahmadinejad potvrdio je kako će Iran u narednih nekoliko godina biti spreman poslati čovjeka u svemir, izolaciji i sankcijama usprkos. Na konferenciji su predstavljena i dva nova Iranska satelita koji bi uskoro trebali u svemir. Nahid će biti lansiran na eliptičnu putanju oko Zemlje karakteristika 250x370km i služiti će kao opačacki satelit opremljen kamerama i senzorima. Druga letjelica pod nazivom Zohreh, namijenjena za komunikacijske potrebe, biti će lansirana u geostacionarnu orbitu na 36.000km iznad Zemlje. Prvi puta u Iranskoj povijesti svemirskih letova da je cilj geostacionarna orbita. Nisu precizirani datumi lansiranja ovih letjelica no izgledno je kako će to biti tijekom ove godine.

Jučer je u redakciji Regionalexpressa, naseg generalnog medijskog pokrovitelja, promovirano originalno, službeno vino Istarskog svemirskog programa „terraN”, berba 2012. Svega četrnaest butelja učinjeno je iz plodova vinograda s lokacije Vidulini. Ovo je vino jedino vino u Hrvatskoj ali i šire koje se ne može kupiti već samo dobiti. Riječ je o vinu dobivenom od Istarskog terana. Naziv vina „terraN” potječe od izvedenica dvaju pojmova; Tera=Zemlja i teran=sorta vina. Unazad nekoliko godina krenulo se s proizvodnjom ovog raritetnog vina i to na način da se poslovi oko vinograda odrađuju samo noću pod zvijezdama i za vrijeme punog Mjeseca. Trsje se ne tretira preparatima već su plodovi isključivo rezultat prirodnih procesa. Tijekom godina proizvodnja vina varira no u načelu riječ je o desetak do maksimalno dvadesetak butelja. Berba 2012. koja je predstavljena u redakciji Regional Expressa naslovljena je kao „limited edition” u svega četrnaest butelja. Etiketa je učinjena od strane članova AUV a fotografiju mjeseca snimili su Marcela Rasonja i Marino Tumpić s lokacije na kojoj se nalazi i samo trsje. U preostalim buteljama je iz lanjske godine berbe preostale su još svega četiri staklenke punjene ovom raritetnom crvenom tekućinom a one će biti predstavljene tijekom lansiranja atmosferske sonde HISTRION-5 i HISTRION-6BIO negdje u ljeto ove godine. Prema redu vožnje u potonjoj sondi na put prema 30km visine krenuti će i specijalni modul sa 0.25l vina. terraN orginalno je, službeno vino Istarskog svemirskog programa i ne može se kupiti.

U ranim jutarnjim satima prvog dana veljače s velike lansirne platforme Odissey korporacije Sea Launch smještene u Tihom oceanu u svemir je krenula raketa Zenit-3SL s gotovo pola milijarde vrijednim Intelsatovim komunikacijskim satelitom Intelsat-27 mase preko 6t. Samo lansiranje proteklo je uredno. Početno oduševljenje nije trajalo dugo.. Svega pedesetak sekundi po lansiranju raketni motor prvog stupnja rakete jednostavno se ugasio a šesdeset i osam metara dugačka raketa s 400 tona goriva i vrijednim korisnim teretom pala je u vode Tihog oceana nedaleko mjesta lansiranja. Bilo je to trideset i peto po redu lansiranje od strane Sea Launch korporacije od kojih su četiri završila potpunim neuspjehom. Korporacija Sea Launch je nakon katastrofe prilikom lansiranja Zenita u 2007. godini kada je došlo do teškog oštećenja lansirne platforme te povlačenja američkih partnera iz projekta u 95% vlasništvu Ruske RKK Energia. Zasad se nezna što je uzrok veoma rijetkom „zatajenju“ raketnog motora koje se ovom prilikom dogodilo. Formirane su radne skupine koje imaju zadatak istražiti uzroke tehničkih problema koji su doveli do gubitka rakete i satelita.

Nakon niza odgoda i dva neuspješna lansiranja Južna Koreja napokon je 30 siječnja ostvarila san. Njihova raketa KSLV-1 uspješno je odradila svoj posao a u Zemljinu je orbitu (298x509km) postavljen satelit STSAT-2C mase stotinjak kg. Time je Južna Koreja postala jedanaesta po redu zemlja koja je vlastitim snagama u svemir poslala svemirsku letjelicu. Prije nje, tijekom prošle godine to je pošlo za rukom i njihovim sjevernim susjedima. Lansiranje je obavljeno s raketodroma Naro na jugu zemlje a zanimjivo je za znati kako je zapravo samo drugi stupanj KSLV-1 porijeklom iz Južne Koreje dok prvi stupanj zapravo čini raketni blok Ruske rakete Angara.

Prošlo je deset godina od katastrofe NASAina raketoplana Columbia u kojoj je život izgubilo sedmero astronauta. Columbia je na svoju dvadeset osmu svemirsku misiju poletjela 16. siječnja 2003. s raketodroma Kennedyjeva svemirskog centra na Floridi. Posadu je sačinjavalo sedmero astronauta, pet muškaraca i dvije žene;  Rick D. Husband (zapovjednik), William C. McCool (pilot), David M. Brown, Michael P. Anderson, Ilam Ramon, Chawla Kalpana i  Laurel B. Clark. Bila je to 107. po redu misija nekog raketoplana. Činilo se kako sve protječe u redu no nadzorne su kamere zabilježile udar ledene strukture termalne izolacije u lijevo krilo raketoplana tijekom 81. sekunde nakon polijetanja. Obavivši planirane zadatke posada je 01. veljače krenula na slijetanje. Prvi problemi započeli su kada je raketoplan bio na visini od preko 150km iznad Zemlje. Toplota koja se stvara usljed trenja zbog oštećene toplinske izolacije prodrla je unutar lijevog krila raketoplana. Računala su tijekom kraćeg vremena dojavljivala sve više „crvenih alarma“ ali nitko zapravo nije znao što se točno događa. Na posljetku, u zračnom prostoru Texasa i na visini od 63km iznad Zemlje došlo je do dezintegracije raketoplana. Glavna konstrukcija nije mogla više izdrzati opterećenja za koja nije bila predviđena te se raketoplan doslovce raspao u zraku što su zabilježile mnogobrojne kamere. Dijelovi raketoplana razasuti na velikoj površini prikupljani su tjednima. Nakon završetka posla rekonstrukcije pronadjen je uzrok katastrofe. Letovi raketoplanima od tada su znatno postroženi u sigurnosnom smislu.  Svega nekoliko sati prije katastrofe imao sam priliku nisko iznad zapadnog obzorja iz Istre promatrati raketoplan Columbia kako kreće u posljednje manevriranje prije paljenja raketnih motora za povratak na Zemlju. Nisam ni sanjao da će to biti posljednji put  da gledam raketoplan koji je kao prvi u seriji „space shuttleova“ obilježio jednu eru čovjekova osvajanja svemira.