astronautika.com

Slijedom aktivnosti koje provodimo u suradnji s međunarodnom institucijom Team Synergy Moon te privatnom američkom tvrtkom za svemirske tehnologije InterOrbital Systems u sklopu Google Lunar X Prize projekta provode se poslovi konstruiranja i izrade Mjesečeva landera, rovera i orbitera. Tri iznimno zahtjevna, složena i teška projekta ponajviše ovise o dostupnim financijskim sredstvima. Na osnovi iskustva sa prvim hrvatskim satelitom (ISTRASAT) od strane Astronomske udruge Vidulini i partnera biti će izgrađen Mjesečev orbiter klase „cubesat“. Bespilotna letjelica koja će orbitirati oko Mjeseca na svega stotinjak km iznad njegove površine, provoditi fotografiranje reljefa, prikupljati informacije o svojem okružju te služiti kao radio-relejna postaja za Mjesečev lander i rover. Radni naziv ove letjelice je LUNASAT.

Nakon mnogobrojnih testova i eksperimenata s različitim tipovima i vrstama opreme, tijekom veljače biti će zgotovljena konačna inženjerska verzija prvog hrvatskog satelita. Pojedini moduli ove svemirske letjelice razvijaju se i testiraju pojedinačno kao samostalne cijeline. Tijekom ljeta svi sustavi biti će sklopljeni u funkcionalnu cjelinu te obaviti nekoliko zemaljskih i atmosferskih letnih testova. Po okončanju zemaljske faze provjere svih sustava ISTRASAT-a (sada i slubeni naziv satelita) letjelica putuje u Kaliforniju prema privatnoj američkoj tvrtci InterOrbital Systems čijom ce se raketom izvršiti njezino lansiranje u svemir.

Ruska raketa nosač Soyuz-2.1 uspješno je u srijedu 06. veljače u svemir ponjela šest američkih telekomunikacijskih satelita tipa Globalstar-2. Raketa je kasno popodne lansirana s Ruskog kozmodroma Baikonur u Kazahstanu. Šest američkih satelita Globalstar-2 nalazilo se na specijalnoj platformi koja je omogućila njihovo pojedinačno izbacivanje na željene putanje. Iz Ruskih i Američkih izvora potvrđeno je da su sve letjelice uspješno postavljene na planirane orbite te je lansiranje okarakterizirano kao potpuno uspješno. Globalstar sateliti nalaze se u niskoj Zemljinoj orbiti a služe za telekomunikacijske potrebe Američke tvrtke Loral Corporation and Qualcomm Inc. Tvrtka svoje komunikacijske usluge pruža u 120 zemalja diljem svijeta. Ovim lansiranjem u orbiti se nalazi flota od 24 letjelice druge i šest letjelica prve generacije. Letjelice Globalstar-2 izradila je tvrtka Thales Alenia Space a za njih daju petnaest godina garancije na funkcionalnost.

Nakon tri desetljeća ere ušminkanih rovera namijenjenih istraživanju drugih svjetova čini se kako je došlo vrijeme za prave radne strojeve za Mjesec i Mars. Informacija da mali NASAin tim u Kennedyjevom svemirskom centru na Floridi radi na projektu RASSOR zasigurno neće naići na odjek u medijima, no ono što se krije iza svega tridesetak kilograma masivnog prototipa zapravo znači prekretnicu našeg poimanja istraživanja, ili bolje rečeno „uvjetnog teraformiranja“ drugih svjetova u Sunčevom sustavu. RASSOR je konceptualni rover koji ima za cilj ispitati mogućnosti radnog stroja za autonomne ili navodjene radne operacije – prave „zemljane“ radove daleko od plave planete. Inženjeri moraju savladati mnogobrojne prepreke kako bi kroz desetak ili dvadesetak godina nasljednici RASSORa mogi se uspješno nostiti s potpuno drugacijim uvjetima daleko od istraživačkih laboratorija u kojima će biti nacinjeni. Zasigurno da u narednih dvadesetak godina na druge svjetove nećemo moći poslati nekoliko desetaka tona masivne buldožere, njihov će posao morati odraditi maleni strojevi k tome još i daleko pouzdaniji nego najbolji radni strojevi na Zemlji. Morati će raditi u ekstremnim temperaturnim uvjetima, iznimno povećanoj radijaciji, smanjenoj sili gravitacije i još štošta. RASSOR koncept podrazumijeva lander mase nekoliko stotina kilograma koji će dopremiti radni rover mase do pedesetak kilograma na Mjesec a sam stroj više nalikuje na tenk nego na ušminkane MERove ili MSL na Marsu. RASSORovi nasljednici morati će biti sposobni raditi 16 sati na dan uz garantirani radni vijek od pet godina, danas na Zemlji ne postoji niti jedan radni stroj s ovakvim tehničkim zahtjevima a ni mogućnostima. Već je i sama tehnička specifikacija dovoljna za naslovnice no RASSOR će danas tek rijetki zapaziti. Ukoliko ste ovaj tekst pročitali do kraja znajte da ste upravo dobili informaciju kako čovjek zaista kreće u osvajanje drugih svjetova. RASSORov nasljednik biti će znatno veći od prototipa koji se sada ispituje a na prva testiranja krenuti će naredne godine. Tada ćemo znati kako će izgledati bageri koji će kroz deset ili dvadeset godina rovariti po Mjesecu a nešto kasnije i Marsu. Mozda ovo izgleda trivijalno, no sjetite se kako su izgledali prvi mobiteli prije svega dvadesetak godina – ups tada ih zapravo i nije bilo…