astronautika.com

Četvrtak, 18. lipnja u 23:32 po našem vremenu američka svemirska agencija raketom Atlas-V s Kennedy-jeva svemirskog centra na Floridi lansirala je dvije letjelice k Mjesecu. Izuzmemo li program Lunar Prospector (1998-1999), LRO i LCROSS prve su američke letjelice koje će istraživati Mjesec 36 godina nakon Apollo programa. Amerika se vraća kući – na Mjesec.

Trenutak lansiranja LRO i LCROSS s raketodroma na Floridi

LCROSS (Lunar Crater Observation and Sensing Satellite) i LRO (Lunar Reconnaissance Orbiter) imaju zadaću da načine novu, iznimno detaljnu kartu Mjesečeve površine, istražuju Mjesečeve karakteristike, no potraga za vodom na Mjesecu postavljena je kao glavni zadatak. Eventualno postojanje vode na Mjesecu, te mogućnost da se ona koristi za potrebe ljudskih kolonija koje će se jednog dana tamo izgraditi uvelike bi olakšale tehnološke pretpostavke gradnje baze i resursa koji su potrebni za boravak i rad čovjeka na Mjesecu.
Specijalnom raketom-projektilom nazvanom Centaur gađati će se izabrana oblast na Mjesecu i pri tomu izbaciti u vis oko 500tona materijala, koji će se pomno analizirati. LRO će godinu dana orbitirati oko Mjeseca u polarnoj orbiti na visini od samo 50km iznad površine, a trebati će joj samo dva sata za jedan krug oko našeg prirodnog satelita. Nikad dosad nijedna letjelica nije imala tako nisku putanju iznad bilo kojeg nebeskog tijela.
Letjelicama će trebati četiri dana da prevale udaljenost od 384.000km do Mjeseca.

Računalni model trenutka lansiranja Centaura u «kamikaza» misiju prema Mjesečevoj površini s LCROSSa

LRO je «glavna» letjelica, opremljena je kamerom koja bi trebala snimiti detalje veličine samo 50cm na površini ledenog svijeta u našem susjedstvu. U veoma skoro vrijeme po prvi puta u povijesti imati ćemo snimke površine na kojima se uočavaju napuštene letjelice iz Apollo programa tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kada one pristignu jedna velika senzacionalistička bajka o tome kako ljudi možda nikada nisu bili na Mjesecu izgubiti će bitku s znanstvenim i tehnološkim činjenicama. Pored ovakvog edukacijskog aranžmana, slike visoke rezolucije poslužiti će i za odabir područja pogodnih za slijetanje ljudske misije negdje iza 2020. godine.
LCROSS ima zadatak da projektil Centaur dovede na pogodnu poziciju za raketiranje Mjesečeve površine. Kada se Centaur odvoji i krene prema površini, LCROSS će ga pratiti uz četiri minute odmaka. Na taj način LCROSS će proletjeti kroz materijal izbačen udarom Centaura o Mjesec i analizirati ga. Inženjeri su osigurali i kameru na LCROSSu koja će sve to snimati a sam snimak će biti će uživo distribuiran putem interneta! Na poslijetku i sam LCROSS će udariti u Mjesec nedaleko novog kratera kojeg će stvoriti Centaur.
Počesto se u člancima o istraživanjima Mjeseca putem robotičkih letjelica spominju Mjesečevi polovi i polarne orbite. To stoga što na tim područjima vladaju najujednačeniji uvjeti, temperature, osvijetljenosti.. a što je poprilična razlika od ranije potenciranih ekvatorskih predjela. Dan i noć na Mjesecu traju po 15 dana. Mjesečeve kolonije budućnosti najvjerojatnije će biti smještene upravo na polovima.
«Samoubilačka» misija planira se negdje početkom listopada. Udar u Mjesec moći će astronomi amateri vidjeti i u svojim teleskopima kao bljesak na njegovoj površini.
Američke građane ova misija košta oko 600 milijuna dolara.

Marino Tumpić

Poput sjajne, putujuće zvijezdice ISS polako i u tišini svako malo prolazi i iznad naših krajeva te je noću lako uočljiva i golim okom. No nakon posljednje servisne misije američkih raketoplana i postavljanja dva velika krila solarnih panela, ISS je sada postala prvi objekat u svemiru stvoren ljudskom rukom a vidljiv i danju!

ISS vidljiva i po danu

Brooke O’Klatner iz Charlotte u Sjevernoj Karolini, SAD, je jedan od prvih koji ju je snimio i vidio tijekom dana! Ovih dana u nekoliko je navrata radi tehničkih problema odgođena misija američkog raketoplana Endeavour koji ima za cilj pristajanje na ISS i postavljanje dodataka na japanski modul Kibo. Time će se ISS još više povećati te će reflektirati još više Sunčevih zraka, a samim time i povećati svoj sjaj. Kada tijekom ove i naredne godine ISS bude u cijelosti kompletirana biti će ju uz malo pažnje veoma lako uočiti na nebu i laicima, samo uz poznavanje strana svijeta te vremena njezina prolaska preko našeg neba.
Na taj će način ISS postati najsjaniji objekat na dnevnom i noćnom nebu, odmah nakon Sunca i Mjeseca te «zasjeniti» čak i iznimno sjajnu Veneru.
Trenutno se na ISSu nalazi šestero astronauta tkz. «Ekspedicije 20» a u narednih nekoliko dana ili tjedana njima će se nakratko pridružiti još sedmorica astronauta iz raketoplana Endeavour.
Kada Endeavour poleti i spoji se s ISS i on će pridonjeti povećanju sjaja i vidljivosti Postaje s Zemlje.

Marino Tumpić

Japanska robotizirana letjelica za istraživanje Mjeseca večeras u 20:30 sati po našem vremenu udariti će u Mjesečevu površinu!
Riječ je o kontroliranom udaru letjelice u naš prirodni satelit. Kontrola leta u ovim trenutcima vrši zadnje korekcije putanje kako bi letjelica “raketirala” izabrano područje u blizini južnog pola Mjeseca.
Nakon dvije godine istraživanja znanstvenici su završili primarnu misiju letjelice Kaguya te su se odlučili na njezin završetak kontroliranim udarom u površinu Mjeseca. S posebnom se pažnjom provode pripreme za opažanje udara kako s Zemlje tako i sa letjelica u Mjesečevoj orbiti. Izbačaj materijala podrobno će se analizirati u cilju detekcije eventualnog prisustva vodenog leda.

Simulacija mjesta udara Kaguye u Mjesec

Japanska svemirska agencija (JAXA) traži dobrovoljce s pogodnih lokacija za snimanje ovog događaja! Iako nitko nezna kakav će biti sam udar, pretpostavlja se da će doći do izbačaja materije vidljivo čak i s amaterskim instrumentima. Letjelica će udariti u Mjesec brzinom od 6000km/h, taman na područje koje je tek zahvatila Mjesečeva noć radi lakšeg snimanja događanja. Iako je sam udar predviđen točno u 20:30 sati, moguće je da se to dogodi i nešto ranije. Naime, eliptična putanja dovesti će Kaguyu jednu do dvije orbite prije planirana udara veoma veoma blizu površine. I najmanja nepreciznost putanje ili anomalije mase Mjeseca pri izračunu trajektorije mogla bi letjelicu dovesti i na neko drugo, blisko, područje, par sati ranije.

Orijentacijska karta Mjeseca, križić označava planirano mjesto udara

Kaguya, ranije poznata kao SELENE, lansirana je 14. rujna 2007. pomoću rakete nosača H2A2022 iz svemirskog centra Tangeashima. Njezina je masa 2914kg, a dimenzije 2.1 x 2.1 x 4.8 m. Primarni ciljevi misije bili su; istraživanje Mjesečeva porijekla i geološkog razvitka, istraživanje Mjeseca pomoću radara i prikupljanje informacija o Mjesečevoj površini. Iako je bilo predviđeno da letjelica istražuje naš prirodni satelit jednu godinu, misija je produžena na dvije. U sklopu ove misije korišćeno je trinaest znanstvenih instrumenata i dva mala “baby” satelita svaki mase po 53kg.
Zanimljivo je spomenuti kako se pored znanstvenih instrumenata i nužne tehnike na letjelici našlo mjesta i za specijalnu ploču (280x160mm)  na kojoj su ugravirana imena 412.627 osoba iz cijelog svijeta u sklopu internet kampanje – “Podigni moje ime na Mjesec”. Veličina slova upisanih imena iznosi svega 70 µm.
Ovaj događaj neće biti vidljiv iz Hrvatske obzirom da Mjesec izlazi tek iza 23:00, nekoliko sati nakon udara Kaguye u njega.

Marino Tumpić