astronautika.com

Karel Čapek zasigurno nije ni slutio kamo će dogurati njegova priča o robotima. Tvroci zločestih humanoidnih robota u serijalu Terminator prikazali su takve strojeve kako uništavaju ljudski rod. No naša civilizacija s njima ima neke druge planove. Robotičke ruke i njihove derivacije već su pomalo sastavni dio svakog domaćinstva.

Robotički uređaji nisu privilegija tehničara..

Poznato je kako se robotički sustavi koriste kako na Zemlji tako i u svemiru prilikom izvođenja opasnih i tehnički zahtjevnih operacija.

U industriji oni zamjenjuju ljudsku radnu snagu. Brži su, puzdaniji, neidu na bolovanje a njihovo oštećenje ili gubitak samo su stvar financija i tehnologije.

S druge strane pravi humanoidni roboti još su uvijek daleko od stvarnosti. No tri američke institucije predstavile su novu generaciju humanoidnih strojeva pod nazivom R2 – Robonaut.

Robonauti nove generacije

NASA, General Motors i Oceaneering Space Systems uložili su znanje i novac u stvaranje čovjekolikih robota – partnera našoj vrsti u budućim istraživanjima svemira ali i industriji.

Umjesto oružja humanoidni roboti nositi će znanstvene instrumente

Sjeća li se netko Asimovljevih zakona robotike?

Robonauti su opremljeni novim sustavima kojima doživljavaju svijet oko sebe. Ruku pod ruku s astronautima ili kao samostalne jedinice na Mjesecu, Marsu i drugdje u svemiru oni će dati snažan zamah astronautičkim istraživanjima.
Robonauti tipa 2(R2) su brzi, osjetljivi, po potrebi nježni ili jaki strojevi s mogućnošću verbalne komunikacije s ljudima. Biti će u stanju samostalno izvoditi radne operacije, čučnuti, podignuti kamen s Marsova tla, opipati ga rukama, osjetiti njegov miris i okus, skenirati ga multifunkcionalnim očima u širokom dijelu elektromagnetskog spektra, napraviti kemijsku i biološku analizu uzoraka, pomoći jedan drugome ili dati ruku čovjeku kada zatreba. Metereološki senzori, brza računala, snažni zglobovi, motori, poluge od umjetnih materijala zasad će ipak razumijeti samo strojni, jezik nula i jedinica. Programska podrška dati će im mogućnost „pametnog razmišljanja“ i prosuđivanja stvari oko sebe te donošenja samostalnih odluka uz samoučenje tijekom njihova rada.
S druge strane astronautima će rad s humanoidnim robotima uvelike olakšati posao, a njihov izgled dati će im i psihološku dozu dodatne sigurnosti te komociju u radu.

Robonaut pruža ruku astronautu

I pored sve sile elektronike, informatike, motorike, mehanike…ovi će strojevi još uvijek predstavljati „ljude bez duše“. No tko zna kakvi će biti njihovi nasljednici za koju godinu.Misije na Mjesec i Mars bile bi u svakom slučaju nezamislive bez korišćenja tehnike. Prema prikazanim primjercima Robonauta moguće nam prvo mahanje rukom i nježan ženski glas s površine Marsa nebude ljudski, već robotski.

Marino Tumpić

Američka svemirska agencija NASA, objavila je kako se misija Cassini produžava do 2017. godine. U tu svrhu, novim proračunom osigurano je 60 milijuna USD godišnje kako bi letjelica narednih sedam godina vršila istraživanja Saturna i njegovih satelita, posebice Titana i Enceladusa.
Misija lansirana u listopadu 1997. godine zajednički je projekt američke i europske svemirske agencije.

Letjelica Cassini oko Saturna

Puni naziv Cassini-Huygens rezultat je simbioze dviju letjelica. Veliki orbiter Cassini djelo je američkih a manji lender Huygens (koji se 2004. spustio na Titan) europskih inženjera.
Iako je prvotni operativni vijek ovog projekta planiran do 2008. godine on je zbog iznime važnosti i vrijednosti prikupljenih znanstvenih podataka produžen do 2010. da bi sada zasluženo dobio još sedam „nagradnih“ godina. Sama letjelica i njezinih 12 znanstvenih instrumenata nalaze se u jao dobrom stanju i uz povremene programske preinake smatramo kako će petnaest godina stara letjelica izdržati zahtjeve planera misije, izjavio je Jim Green, direktor NASAine „Planetary science division“ u Washingtonu. Ovo produženje daje nam mogućnost istraživanja događanja i  promjena na planeti i njeznim satelitima tijekom tamošnjih ljetnih i zimskih razdoblja. O Saturnovom svijetu zapravo znamo veoma malo. U narednih nekoliko godina ne planiraju se nove misije k planeti-Gospodaru prstenova te je Cassini naša velika nada, kaže Bob Pappalardo, znanstvenik iz Cassini istraživačkog tima pri Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni. „Toliko toga tek moramo otkriti i razumjeti na i oko Saturna“.
Cassinijev „brojač kilometara“ već davno broji milijarde kilometara, preko 200.000 snimaka posalo je dosad na Zemlju tijekom 125 orbita oko Saturna te 67 bliskih prolazaka pored Titana i osam pokraj Enceladusa.

Saturn kako ga vidi Cassini..

Cassini je prva i jedina letjelica kojoj je primarna namjena istraživanje ove divovske plinovite planete. Prije nje Saturna su prilikom preleta nakratko istraživale američke letjelice tipa Pionir i Voyager. Odustajanjem od leta na Mjesec i umirovljenjem raketoplana NASA će imati znatno više novaca na raspolaganju za robotičke misije poput Cassinija i sličnih.

Marino Tumpić

Raketoplani, ponos američkog svemirskog programa, definitivno odlaze u povijest. Novim odnosom snaga i raspodjelom financijskog kolača buđeda SAD planirane letjelice iz programa Constellation nikada niti neće stati na raketne rampe. Milijarde dolara potrošene su da bi se nakraju uvidjelo kako tim smjerom NASA ne bi ni do 2030. stigla (opet) do Mjeseca.

Usporedba Američkih i Ruskih sustava raketoplana

Flota od pet raketoplana u posljednih trideset godina svela se na tri primjerka; Atlantis, Discovery i Endeavour. Columbia i Challenger izgubljeni su zajedno sa 14 astronauta u najvećim tragedijama svemirske ere čovječanstva.
Preostali trojac biti će gotovo besplatno podijeljen muzejskim ili drugim edukacijskim ustanovama u SAD za cijenu od svega 28 milijuna USD po primjerku. Zvuči gotovo nevjerojatno da će milijarde dolara vrijedne letjelice nakraju biti prodane u bescjenje. NASA nije pojasnila što točno podrazumjeva naplatiti od budućih vlasnika raketoplana, no vjerojatno je riječ o preinakama, odstranjivanju otrovnih elemenata te troškovima transporta do krajnjih odredišta ovih ljepotana.

Apollo program završio kao ruinirano željezo na otvorenom

Od kada je NASA poslala javni poziv zainteresiranima koji su u stanu da pruže adekvatan dom „pod krovom“ za ove letjelice javila se 21 institucija. Sve one obrazložile su svoje zamolbe argumentima „kako i zašto“ da se ponos tamošnjeg svemriskog programa udomi baš kod njih a krajem ove godine donjeti će se i konačna odluka tko će pobijediti u ovoj neuobičajnoj aukciji. Poučeni prethodnim iskustvom kada su rakete i letjelice iz programa Apollo doslovce trunule na otvorenim prostorima sada se traže garancije kako će novi vlasnici raketoplane Atlantis, Discovery i Endeavour maziti i paziti u zatvorenom prostoru dostupnom za posjetilje.
Raketoplani su povećih dimenzija dužine 37m. Raspona krila 42m i mase od čak 77 tona (bez triju glavnih motora koji će biti uklonjeli s letjelica) predstavljaju veoma zahtjevne eksponate.
Od budućih vlasnika NASA traži da letjelice ostanu nedirnute tijekom transporta, da se ne rastavljaju radi transporta, što pomalu suzuje izbor njihovih udomitelja na tek nekoliko muzeja;
Muzej „Evergreen” iz  McMinnvillea, 50km od Portlanda, s preko stotinu aviona u kolekciji. Tu je i Washingtonski National Air and Space Museum koji je bacio oko na raketoplan Discovery. Oni već imaju raketoplan Enterprise koji nikada nije letio u svemir ali je poslužio za zemaljska i zračna ispitivanja. Njega bi, nakon dobijanja Discoverya, prepustili nekom drugom muzeju. U New Yorku Interpid Sea, Air & Space Museum pod staklenom kupolom na kraju 46. ulice udomio bi neki od raketoplana kao veliku atrakciju najvećeg grada u SAD. U Seatleu, na drugoj strani SAD Museum of Flight predstavlja kolijevku tamošnjeg zrakoplovstva te već imaju sagađenu halu koja spremno očekuje umirovljeni raketoplan..

Raketoplan America načinjen za potrebe edukacije i javnog prikazivanja

U svakom slučaju sve ove transakcije moraju biti obavljene do kraja svibnja 2012. godine. Ukoliko netko od izabranih udomitelja zakasni s implementacijom letjelica u svoja zdanja morati će o vlastitom, dopunskom trošku, letjelice maknuti s NASAinih lokacija. Nakon 01. lipnja te godine raketoplani više neće biti briga američke svemirske agencije. Za kraj spomenimo i kako su Rusi već odavno svoje raketoplane razdjelili a neke i prodali drugim zemljama.

Marino Tumpić

Raketoplan Endeavour uspješno je u ponedjeljak u 10:14 po našem vremenu lansiran k Međunarodnoj svemirskoj postaji. Nakon nedjeljne odgode poradi jakog vjetra i velike naoblake, danas ujutro šestorica astronauta imali su perfektno noćno polijetanje s raketodroma u Kennedyjevom svemirskom centru. Već devet i pol minuta kasnije astronauti su dospjeli u svemir, Zemljinu orbitu tristotinjak km iznad naših glava.

Raketoplan Endeavour nekoliko sekundi nakon lansiranja s Floride

Glavna zadaća ove misije označene kao STS-130 je spajanje novog modula Tranquility (Node 3)  i pripadajuće kupole sa ISS-om. Astronautima u skupini od po dvoje njih za taj će posao trebati odraditi tri svemirske šetnje u trajanju od po šest sati svaka. Tranquiliti ima masu od 18 tona, a dimenzije 7×4.5m. Naziv je dobio po Mjesečevom „moru“ u koje je sletio Apollo 11 1969.
Kupola mjeri 1.5×2.9m a njena je masa skoro dvije tone. Pilotirani svemirski brodovi klase raketoplana došli su do kraja svoje eksploatacijske ere. Predstoji nam samo još pet lansiranja raketoplana prije njihova umirovljenja. Prvi raketoplan, Columbia poletio je 12. travnja 1981. godine. Ukupno je izrađeno šest ovakvih letjelica od kojih je pet bilo opremljeno za let u svemir. Tijekom godina eksploatacije izgubljena su dva raketoplana i četrnaestero astronauta.
Završe li astronauti uspješno ovu misiju, ISS će biti skoro u cijelosti izgrađena. U operativnoj upotrebi ostati će najmanje do 2020. a vjerojatno i nekoliko godina više. U njezinoj gradnji sudjelovalo je 16 zemalja koje su dosad ukupno potrošile preko 100 milijardi dolara.
Tijekom narednih desetak dana i ISS i Endeavour će biti vidljivi golim okom kako prelijeću naše krajeve u rano ujutro, sat do dva prije izlaska Sunca.

Marino Tumpić