Raketoplani, ponos američkog svemirskog programa, definitivno odlaze u povijest. Novim odnosom snaga i raspodjelom financijskog kolača buđeda SAD planirane letjelice iz programa Constellation nikada niti neće stati na raketne rampe. Milijarde dolara potrošene su da bi se nakraju uvidjelo kako tim smjerom NASA ne bi ni do 2030. stigla (opet) do Mjeseca.
Flota od pet raketoplana u posljednih trideset godina svela se na tri primjerka; Atlantis, Discovery i Endeavour. Columbia i Challenger izgubljeni su zajedno sa 14 astronauta u najvećim tragedijama svemirske ere čovječanstva.
Preostali trojac biti će gotovo besplatno podijeljen muzejskim ili drugim edukacijskim ustanovama u SAD za cijenu od svega 28 milijuna USD po primjerku. Zvuči gotovo nevjerojatno da će milijarde dolara vrijedne letjelice nakraju biti prodane u bescjenje. NASA nije pojasnila što točno podrazumjeva naplatiti od budućih vlasnika raketoplana, no vjerojatno je riječ o preinakama, odstranjivanju otrovnih elemenata te troškovima transporta do krajnjih odredišta ovih ljepotana.
Od kada je NASA poslala javni poziv zainteresiranima koji su u stanu da pruže adekvatan dom „pod krovom“ za ove letjelice javila se 21 institucija. Sve one obrazložile su svoje zamolbe argumentima „kako i zašto“ da se ponos tamošnjeg svemriskog programa udomi baš kod njih a krajem ove godine donjeti će se i konačna odluka tko će pobijediti u ovoj neuobičajnoj aukciji. Poučeni prethodnim iskustvom kada su rakete i letjelice iz programa Apollo doslovce trunule na otvorenim prostorima sada se traže garancije kako će novi vlasnici raketoplane Atlantis, Discovery i Endeavour maziti i paziti u zatvorenom prostoru dostupnom za posjetilje.
Raketoplani su povećih dimenzija dužine 37m. Raspona krila 42m i mase od čak 77 tona (bez triju glavnih motora koji će biti uklonjeli s letjelica) predstavljaju veoma zahtjevne eksponate.
Od budućih vlasnika NASA traži da letjelice ostanu nedirnute tijekom transporta, da se ne rastavljaju radi transporta, što pomalu suzuje izbor njihovih udomitelja na tek nekoliko muzeja;
Muzej „Evergreen” iz McMinnvillea, 50km od Portlanda, s preko stotinu aviona u kolekciji. Tu je i Washingtonski National Air and Space Museum koji je bacio oko na raketoplan Discovery. Oni već imaju raketoplan Enterprise koji nikada nije letio u svemir ali je poslužio za zemaljska i zračna ispitivanja. Njega bi, nakon dobijanja Discoverya, prepustili nekom drugom muzeju. U New Yorku Interpid Sea, Air & Space Museum pod staklenom kupolom na kraju 46. ulice udomio bi neki od raketoplana kao veliku atrakciju najvećeg grada u SAD. U Seatleu, na drugoj strani SAD Museum of Flight predstavlja kolijevku tamošnjeg zrakoplovstva te već imaju sagađenu halu koja spremno očekuje umirovljeni raketoplan..
U svakom slučaju sve ove transakcije moraju biti obavljene do kraja svibnja 2012. godine. Ukoliko netko od izabranih udomitelja zakasni s implementacijom letjelica u svoja zdanja morati će o vlastitom, dopunskom trošku, letjelice maknuti s NASAinih lokacija. Nakon 01. lipnja te godine raketoplani više neće biti briga američke svemirske agencije. Za kraj spomenimo i kako su Rusi već odavno svoje raketoplane razdjelili a neke i prodali drugim zemljama.
Marino Tumpić