astronautika.com

Međunarodni projekt istraživanja i opažanja svjetskih voda, zraka i zemlje uobličen u svemirskoj letjelici Aquarius/SAC-D nalazi se na završnim pripremama u SAD prije lansiranja u svemir koje je zakazano za 06. lipnja. Aquarius/SAC-D istraživati će svjetska mora, cirkuliranje vode u oceanima i njezin salinitet, kretanje zraka te promjene na zemlji u cilju objašnjavanja međusobne interakcije između vode, zraka i zemlje na globalne klimatske prilike i promjene. Svi će ovi podaci periodično, u mjesečnim intervalima, biti javno dostupni javnosti i znanstvenicima. Inženjeri u vojnoj bazi Vandenberg u Kaliforniji sada rade završne testove prije nego se letjelica postavi na raketu-nosač Delta II i lansira u kružnu Zemljinu orbitu, 654km iznad Zemlje. Na letjelici se nalazi sedam znanstvenih instrumenata. Misija je nastala u kooperaciji NASA, Argentina space agency (Comision Nacional de Actividades Espaciales – CONAE), a učešće imaju i Brazil, Kanada, Francuska i Italija.

NASAin raketoplan Endeavour, lansiran 16. svibnja, pristao je danas u 12:14 na ISS. Nešto kasnije u 13:48, sat vremena prije planiranog termina, otvorena su hermetička vrata između svemirskog broda i postaje. Šestorica astronauta iz raketoplana ušla su u prostor ISSa gdje su se pridružili stalnoj šesteročlanoj posadi ISSa. Ukupno se sada u svemiru nalazi dvanaestero astronauta. Troje njih Dmitry Kondratyev, Cady Coleman i Paolo Nespoli vraćaju se ruskim Sojuzom na Zemlju 23. svibnja dok se šesteročlana posada Endeavoura od ISSa odvaja 30 svibnja. Nakon obavljene inspekcije termičke oplate raketoplana uočeno je nekoliko oštećenja termalnih pločica no prema prvim analizama one neće predstavljati sigurnosni problem za posadu i letjelicu prilikom slijetanja. U narednim danima astronauti će obaviti četiri svemirske šetnje te instalirati dvije milijarde USD vrijedan sklop Alpha Magnetic Spectrometer-2 namijenjen izučavanju nastanka svemira.
Tih dana 29. i 30. svibnja obje ćemo letjelice imati priliku vidjeti na našem nebu rano ujutro i to Međunarodnu svemirsku postaju; 29. svibnja od 04:20 do 04:25 a 30. svibnja od 04:42 do 04:48. Raketoplan Endeavour dvije minute ranije. Obje letjelice preljetati će iz smjera jugozapada prema jugoistoku. Vremena su izračunata za Viduline (centralna Istra), drugdje u Istri ona se mogu razlikovati za najviše nekoliko desetaka sekundi.
Zanimljivo je kako će ISS 29. svibnja proći neposredno pored Mjeseca i Jupitera te sjajne Venere nisko na jugoistoku a sličan će se scenario dogoditi i dan kasnije.

Bezmalo svakom pripadniku ljudske vrste koji je u doticaju s informacijama poznat je program Apollo koji je ljude odveo na Mjesec. Istovremeno veoma je mali broj ljudi upoznat s nekoliko stotina Mjesečevih putnika o čijim se sudbinama ni danas nezna previše.

Dakako, nije riječ o astronautima već o „Mjesečevom drveću“.
Za vrijeme misije Apollo-14 astronaut Stuart Roosa, Ed Cliff i Stane Krugman iz Ministarstva poljoprivrede SAD dogovorili su se da Roosa kao osobni teret u mjesečevu orbitu ponese petstotinjak sjemenki raznolikog drveća. NASA je odobrila njihov dogovor te su smreke, klenovi, sekvoje, javorovi i drugo sjemenje drveća 31. siječnja 1971. otišli na put oko Mjeseca. Rossa se nalazio u komandnom modulu u Mjesečevoj orbiti a njegovi kolege Alan Shepard i Edgar Mitchell obavljali su istraživanja na Mjesečevoj površini. Prilikom povratka poradi nepažnje sve su sjemenke kratko izložene vakuumu. Biolozi su bili zabrinuti hoće li ikoje proklijati no sjemenje drveća pokazalo se veoma otporno i bezmalo je sve dalo mladice koje su kasnije presađene diljem SAD. Dave Williams iz čuvar u Goddard svemirskom centru u Greenbeltu ponukan upitom jedne učenice (1996.) o Mjesečevom drveću pokušava sistematizirati i popisati gdje se sve nalazi Mjesečevo drveće i da li je živo. Pronašao je lokacije za njih šesdesetak. Neka su drveća zbog svoje dobi „uginula“ ili bolesti uginula (Mjesečev bor ispred Bijele kuće) no neka će živjeti stotinama godina. Od prije nekoliko godina križanjem orginalnog Mjesečevog drveća i običnog drveća dobijena je tkz druga generacija, “polu-Mjesečevo drveće“ koja se zasađuje kao podsjetnik na suživot prirode, znanosti i tehnike.

Ovaj je tekst nastao na podlozi orginalnog članka autora Draška Dragovića.

NASAin raketoplan Endeavour uspješno je danas u 14:56 sati lansiran u svemir s raketnog kompleksa broj 39 na Floridi. Nakon desetak minuta zapovjednik misije Mark Kelly potvrdio je da se raketoplan nalazi u Zemljinoj orbiti te da svi sustavi funkcioniraju u najboljem redu. Ovo je posljednji let najnovijeg NASAina raketoplana u svemir, kojem nakon slijetanja slijedi umirovljenje i odlazak u muzej. U ovoj misiji zadaća raketoplana je  spojiti se s Međunarodnom svemirskom postajom i tamo instalirati Alpha Magnetic Spectrometer, uređaj za istraživanje postanka svemira vrijedan preko dvije milijarde USD. Astronauti će ovaj puta ostati punih 16 dana u svemiru i za to vrijeme obaviti četiri svemirske šetnje. Osim zapovjednika misije Marka Kellya tu su još i  pilot Greg Johnson  te specijalisti misije Mike Fincke, Roberto Vittori, Drew Feustel te Greg Chamitoff.

Nakon odgode lansiranja atmosferske sonde HISTRION-4 Astronomske udruge Vidulini početkom svibnja zbog tehničkih razloga, sada su zakazani novi termini lansiranja. Prva prigoda je u subotu 28. svibnja a druga tjedan dana kasnije, subota 04. lipnja. Ovisno o vremenskim uvjetima lansiranje će biti obavljeno u prvom ili drugom terminu. Samo lansiranje sonde HISTRION-4 obaviti će se iz Zagreba s poligona Maksimir. H-4 u sebi nosi dva gps sustava, kameru za snimanje neba i zemlje, senzore temperature, blok napajanja, padobran..
Sonda će biti lansirana pomoću meteorološkog balona punjenog vodikom čija je nosivost 1.5kg. Neposredno prije lansiranja te nakon potrage i pronalaska sonde biti će zakazane pressice za medije. Naš medijski partner, RegionalExpress će kao generalni medijski pokrovitelj prvi izvjestiti o ovim  događanjima.