astronautika.com

Danas, petak 03. veljače, pulski gradonačelnik Boris Miletić primio je u prostorijama pulske Komunalne palače članove pulskog Synergy Moon Teama, jednog od pet finalista u natjecanju Google Lunar Xprize za slanje rakete, landera i rovera na površinu Mjeseca. Naime, ovdje se radi o natjecanju koji je potaknuo Google, a cilj natjecanja zvanog Google Lunar Xprize je potaknuti i nagraditi tim/timove koji prvi uspiju ka Mjesecu poslati letjelicu sa landerom i roverom koji se moraju spustiti na njegovu površinu te od tamo poslati video visoke rezolucije i prevaliti put od najmanje pet stotina metara. Kako kaže Marino Tumpić, predsjednik Astronomske udruge Vidulini i voditelj Istarskog svemirskog programa (Prvi hrvatski svemirski program), Synergy Moon (međunarodni tim u kojem se nalazi i Astronomska udruga Vidulini) treća je ekipa na svijetu, uz izraelski Space IL i američki Moon Express, kojoj je verificiran status najozbiljnijeg takmaca za slanje landera i rovera na Mjesec. Jedan od suradnika Nermin Mehić, rekao je kako će Mjesečeva misija sobom ponijeti u digitalnom obliku svu ljepotu Pule i Istre, kulturu, prošlost, sadašnjost i budućnost, te da je tu važna sinergija Grada Pule, TZ Pule i samog Synergy Moon Teama. Preko telefonske veze, direktno na prijem se uključio i Nebojša Stanojević, suosnivač Synergy Moon tima, istaknuvši da je ovaj projekt pokrenut prije 10 godina i da je sad došlo finale u kojem cijeli svijet priča o njima. Na kraju je gradonačelnik Boris Miletić rekao da će Pula podržati projekat u skladu sa svojim mogućnostima, te da mu se jako sviđa što je cijeli projekat nastao kao umrežavanje ljudi iz cijelog svijeta. (RegionalExpress; Dorijan Vrkljan/foto Manuel Angelini)

Kišni je razdoblje, južina, kava i napitci teško da nam mogu dati dovoljnu dozu čak i onog „normalnog“ dnevnog adrenalina. Nudimo vam izazov koji nemate razloga odbiti. Presavijte običan papir A4 deset puta. Izgleda jednostavno da jednostavnije nemože biti, jelda? Papir se bar može trgati, presavijati, gužvati kako god poželimo. Na prvi pogled papir je moguće presaviti „bezbroj“ puta. No stvari nisu baš tako jednostavne kako izgledaju. Dakle, uzmite običan papir npr za printanje ili fotokopiranje A4 formata. Presavijete ga na pola, to sigurno nije problem. Tako presavijen papir ponovo presavijte na pola, pa tu polovicu opet na pola i tako deset puta. No? Ajde uzmite taj papir u ruke i pokušajte prije nego pročitate preostali dio teksta (sram Vas bilo ako ovaj tekst čitate na mobitelu dok vozite – time ugrožavate sebe i druge u prometu!). Matematička eksponencijalna funkcija kaže kako papir maksimalno možemo presaviti 103 puta i to samo zato jer bi tada presavijeni papir bio veličine (debljine) poznatog svemira! Presavijanje papira je zapravo puno teže nego izgleda, prva dva, tri presavijanja ide bez problema, već na četvrtom ili petom presavijanju počinjemo shvaćati kako stvar i nije baš jednostavna, na šestom ili sedmom potpuno je jasno kako je „priči kraj“ i da od desetog presavijanja neće biti ništa.  Ukoliko Vam to nekim čudom pođe za rukom trinaest puta biti će to svjetski rekord a Vaše ime postati će tema dana na svjetskim portalima. Klasični papir A4 formata debljine 0.05 mm pri prvom presavijanju biti će debljine 0.1 mm, kod drugog presavijanja 0.2 mm, kod osmog presavijanja debljina presavijenog papira će iznositi 12.8 mm. Nakon dvadesetog presavijanja debljina presavijenog papira iznosi preko deset kilometara, više od nadmorske visine Mt. Everesta! Uz još malo presavijanja i eto vas na Mjesecu.

Naučili smo da se filmski uratci svjetske kinematografije danas smatraju kulturnim dobrom ali i financijskim projektom. „Blokbasteri“ se najavljuju mjesecima unaprijed. Najprije nas obasipaju „trajlerima“ pa premijerama i na kraju globalnom kampanjom gledanja pokretnih sličica. U ovom slučaju stvar je ubrzana, sve se odvija u naredna tri dana. Najavljujemo vam globalni „nebeski blokbaster“. Tri dana; Gem, Set i Meč. Tri glavna glumca; Mjesec, Venera i Mars. Ponedjeljak navečer, sat vremena nakon zalaska Sunca gledati ćemo trajler (ili gem, ako vam je tako draže). Tek vidljiv Mjesečev srp pojaviti će se u sumrak nisko iznad horizonta, poviše se nalaze sjajna Venera i znatno manje sjajan Mars. Premijera (set) priče je u utorak navečer. Već lijepo vidljiv srp Mjeseca u prvoj četvrti nalaziti će se između Venere i Marsa, nešto južnije („ispod“) od njih. Ako nikada niste locirali, odnosno vidjeli Mars golim okom ovo je prilika koju nesmijete propustiti. Meč iliti globalna kampanja gledanja ovog izdanja nebeskog blokbastera događa se u srijedu navečer. Venera, Mars i pomalo od njih sad već udaljen mlad Mjesec biti će skoro u ravnini nakošeni u odnosu naspram horizonta gotovo vjerno prateći ravninu ekliptike. Budu li nas vremenske prilike poslužile, odvojite dijelić svog vremena – ulaznica za ovaj blokbaster je besplatna a scena vrijedna divljenja. Možda se na tankom Mjesečevom srpu prisjetite i školskog gradiva o „pepeljastoj svjetlosti“. To je ona fina svjetlosna koperna koja obavija cijeli Mjesečev disk – a zapravo je riječ o Sunčevoj svjetlosti koju reflektira naš planet te tako obasjava, od Sunca, neosvijetljen dio Mjesečeva diska.

Umjetni zemljini sateliti povremeno su noću vidljivi golim okom. Posebno su uočljivi svijetli, polagani prolasci Međunarodne svemirske postaje među zvijezdama. No kratkotrajni, svjetleći bljeskovi, ponekad čak i sjajnosti Mjeseca u prvoj četvrti, nikog nisu ostavili ravnodušnim. Nalik sjajnim meteorima, bljeskovi Iridium serije komunikacijskih satelita postali su dio markantnih nebeskih pojava. Mogućnost da putem mobilnih aplikacija imate „u đepu“ točne podatke kada i gdje će se pojaviti svjetlosni bljesak na noćnom nebu mnoge je nagnala da usmjere pogled ka zvijezdama. Neki su to znanje iskoristili i za pridobivanje naklonosti osobe suprotnog spola, obećavši im da će se na nebu pojaviti nova zvijezda samo za nju/njega u zamjenu za malo romantike i nježnosti.. No čini se kako je era Iridium bljeskova lansiranjem nove generacije ovih komunikacijskih satelita na kraju. Prije dvadesetak godina (svibanj, 1997.) lansirani su prvi Iridiumi. Prvotna je namjera bila lansirati sedamdeset i sedam satelita u nisku putanju oko Zemlje koji bi bilo gdje na svijetu bez ikakove zemaljske infrastrukture (radio-relejne postaje mobilnih operatera) omogućili dostupnost svake vrste komunikacije. Naziv satelita i same mreže potječe od koincidencije planiranog broja satelita u orbiti (77) i kemijskog elementa pod rednim brojem 77 – Iridium. Na posljetku broj satelita je reduciran na 66 sa pola tuceta rezervnih letjelica koje se nalaze na tkz. parking orbitama. Konstrukcijska izvedba sa dva fotonaponska panela i tri velike srebrom obložene antene pri povoljnim uvjetima bivaju obasjane Sunčevom svjetlošću koju reflektiraju prema Zemlji. Upravo je ta kratkotrajna refleksija svjetlosti krivac za snažne svjetlosne bljeskove na noćnom nebu. Nakon dvadeset godina operativne uporabe došlo je vrijeme za kapacitetnije letjelice. Iridium NEXT sateliti konstruirani su drugačije, bez one tri velike srebrom obložene antene iz prve generacije Iridiuma. Samim time, izostati će i refleksije svjetlosti na koje smo pomalo navikli proteklih dvadeset godina. Prva serija od deset Iridium NEXT letjelica uspješno je lansirana 14. siječnja raketom Falcon 9 SpaceX-a. Ove se letjelice sada razmještaju na planirane putanje a u tijeku je tromjesečno ispitivanje njihovih mogućnosti. Kada se ova testiranja završe slijede nova lansiranja i zamjena kompletne stare flote Iridiuma sa novim Iridium NEXT letjelicama. Stari Iridiumi će tijekom naredne dvije do tri godine dijelom biti deorbitirani. Usmjereni niže prema Zemlji te će izgorjeti u atmosferi. Neke će letjelice preparkirati u višlje putanje da služe kao rezerva u slučaju potrebe a od dijela flote biti će napravljeno par „grozdova“, skupina od par letjelica koncentrirane na pojedinim mjestima. Sljedeće lansiranje novih deset Iridiuma NEXT slijedi u travnju (nakon postupka testiranja prve desetine) a zatim će se svaka dva mjeseca lansirati po novih deset letjelica sve do popune flotne kvote. Planirano je da sva lansiranja i razmještanja budu okončana naredne godine kada će se proglasiti potpuna operativnost novog sustava Iridium. Kako će se sve ovo reflektirati na nebeske bljeskove u bližoj budućnosti zapravo nitko nije siguran, no era markantnih i zanimljivih nebeskih bljeskova uzrokovanih čovjekovim djelovanjem krenula je na svoj posljednji, počasni krug. Ukupno je izrađeno 98 Iridiuma prve generacije, lansirano ih je 95, vremenom su neke letjelice prestale funkcionirati a druge su deorbitirane. Lansirane su američkim, ruskim i kineskim raketama. Radi se o letjelicama mase 700kg smještene na visinama od 800km sa inklinacijom od 86.4°, kreću se brzinom od 27.000km/h a za jedan krug oko Zemlje treba im stotinjak minuta. U najžešćem jeku kampanje lansiranja postignut je i rekord u brzini izrade pojedine letjelice koji je u iznosio manje od pet dana! Proizvođač je Motorola koji je sustavom Iridium namjeravao zagospodariti globalnim mobilnim tržištem opreme i komunikacija. No kako je sustav Iridium kasnio, bio jako skup i loše marketinški odrađen to su zemaljske mreže poput NMT i GSM komunikacija preuzele tržište. Uz sve prednosti Iridiuma prvotni bankrot uzrokovala je jedna tehnička mana na koju su planeri sustava „zaboravili“. Signala ima uvijek i svugdje, u prašumi, stepi, đungli, na moru, na polovima ali ga nema u zgradama! Bio je to jedan od najvećih bankrota u SAD svojevremeno. Kasnije je sustav preorijentiran na ciljanu publiku kao i za vojne potrebe te je uspio opstati. Uz Iridiume veže se i najteži incident u svemiru kada su se u veljači 2009. pri brzini od 37.000km/h sudarili ruski Cosmos 2251 i američki Iridium 33 što je uzrokovalo na stotine nekontroliranih krhotina kao opasnost za druge letjelice u svemiru.

Višegodišnja suradnja između učenika i profesora Industrijsko obrtničke škole u Puli i Astronomske udruge Vidulini iznjedrila je mnogobrojne vrijedne i korisne tehničke tvorevine. Ovog je petka (27. siječnja 2017.) izvršena primopredaja najnovijeg mehaničkog sklopa čija je izrada učenicima omogućila praktično ovladavanje alatima i radnim operacijama sa kojima će se susretati tijekom školovanja i kasnije na njihovim budućim radnim mjestima. Astronomska udruga Vidulini dobila je neophodnu opremu za instaliranje (postavljanje) i rad sa još jednim robotičkim teleskopom; ROBOT-om. Planiranje i tehnički crteži posebnog nosivog stupa za teleskop te nivelirajuće platforme za prihvat montaže teleskopa ROBOT odrađeno je krajem prvog polugodišta. Nakon nabavke potrebnog repromaterijala i dodatnih usuglašavanja tehničkih detalja (Dragan Basara IOS Pula, Gregor Srdoč – Marino Tumpić, AU Vidulini) početkom drugog polugodišta prišlo se izradi mehaničkih komponenti. Tijekom protekla dva tjedna učenici Ia razreda (autolimari i CNC operateri) Industrijsko obrtničke škole Pula uz mentorstvo profesora Dragana Basare proveli su radne operacije mjerenja, rezanja, bušenja, turpijanja, tokarenja, varenja, bojanja, kontrole.. Nakon završne inspekcije ovih mehaničkih sklopova izvršena je primopredaja a odrađenim poslom iznimno su zadovoljna oba partnera. Svakako treba spomenuti ponaosob sve učenike koji su sudjelovali u ovom projektu; Domitrović Marko, Hakiki Elsar, Peričić Samir, Dundara Darko, Matošević Alen, Muhić Sedad i Pušar Adriano. Nakon primopredaje u popodnevnim satima nosivi stup sa nivelirajućom platformom transportiran je u Viduline. Tijekom narednih tjedana biti će postavljen u CubeDome 054, jednoj od dvaju „kocka-kupola“ (također izrađenih u Industrijsko obrtničkoj školi Pula) namijenjenih za smještaj robotiziranih teleskopa za potrebe opažanja i istraživanja nebeskih objekata i pojava pri Vidulini Observatory. Instalacija opto-elektronike i testiranja svih komponenti planirana su početkom proljeća a mapiranje sjevernog neba sustavom ROBOT započinje početkom ljeta ove godine.