astronautika.com

Kažu kako su lijepe lijepe stvari nerijetko i opasne stvari. Upadljivo, mamljivo crveno bilje u „crno-bijelom“ zimskom okružju, lijepe žene u markantnom izdanju…tako je zapravo u cijelom svemiru. Nedavno objavljena kompozitna fotografija difuzne magline poznate po nazivu „Rati i Mir“ odnosno Maglica Lobster (udaljena 5.500 svjetlosnih godina) načinjena je korišćenjem podataka sa tri teleskopa; Chandra X ray, ROSAT i SuperCosmos Sky Survey koji obuhvaćaju rendgensko, infracrveno i vidljivo područje elektromagnetskog spektra. Fotografija prikazuje dijelić neba u zviježđu Škorpiona poznat kao HII područje. U naravi riječ je o jatu tek formiranih mladih zvijezda a „zvjezdana rađaonica“ tek je započela sa stvaranjem zvjezdanih beba. Tople mlade zvijezde prilikom svojeg rađanja uzrokuju bjesomučne međuzvjezdane vjetrove i proizvode strahovite, enormne količine smrtonosnog zračenja koje preplavljuje cijelo to područje. Fotografija Lobster magline zaista izaziva divljenje ali i strahopoštovanje znajući što se tamo zapravo događa.

Umjetnu inteligenciju prisilno i sigurno zaustaviti u slučaju opasnosti! Računala, roboti, umjetna inteligencija danas su toliko snažno prisutni u našoj svakodnevnici a biti će još i više. Umjetna inteligencija u ovom ili onom “izdanju” upravlja našim životima na posredan ili neposredan način. Funkcioniranje vitalnih instalacija povjereno je “elektroničkom krvotoku”. Za dvije do tri godine na cestama će se nalaziti operativna vozila kojima neće upravljati čovjek. Roboti kao seksualni partneri samaca više nisu stvar budućnosti. Sudovi diljem svijeta suočeni su i sa zahtjevima za legalizaciju braka čovjeka i robota.. Okrenemo li se oko sebe već danas naš život umnogome ovisi o nečem što čovjek više nije u mogućnosti direktno kontrolirati. A prošlo je tako malo vremena otkako je Isaac Asimov u svojim znanstveno-fantastičnim romanima uspostavio famozna tri zakona robotike. Što ako robot pogriješi i našteti čovjeku? Tko će odgovarati ako se robot koji upravlja vozilom na cesti ili atomskom elektranom ili smrtonosnim oružjem ili u konačnici sustavima u našoj kući, otme kontroli i zaprijeti zdravlju i opstanku čovjeka!? Predaleko smo otišli u suživotu ljudske i umjetne inteligencije a da to nismo popratili zakonskim i sigurnosnim mehanizmima. U Europskom parlamentu svijesni su pravnog i sigurnosnog vakuma, pravog jaza koji se stvorio u tehnološkom svijetu današnjice. Hitno je potrebno uspostaviti zakonsku regulativu o pravima i obvezama robota odnosno odgovornosti za njihov rad i djelovanje. Nužno je brzo djelovati i u implementaciji “prekidača za trenutno ubijanje (zaustavljanje) robota” ukoliko bi njihova aktivnost mogla ugroziti ili ugrožava čovjeka. Ljudi se emocionalno povezuju sa robotima. Naši automobili su možda najlakše razumljiv upliv umjetne inteligencije u ljudsku svakodnevnicu. Današnji novi automobil pravi je, tehnološki gledano, svemirski brod za kojeg MI MISLIMO DA NJIME UPRAVLJAMO, no to nije tako. Istina volan je u našim rukama no što kad računala zaključe da neće zakočit ili da treba dodati pun gas – čovjek tada nemože ništa napraviti. Živimo u svijetu znanstvene fantastike kakvom su ju romanopisci opisivali prije tek koje desetljeće. Roboti su svuda oko nas ma koliko se to nama činilo da nije tako. Vrijeme je da u robote ugradimo Asimovljeva tri zakona robotike i prekidač za trenutno ubijanje stroja (prisilno zaustavljanje, ako baš hoćete) ako za to bude potrebe. Što mislite, mogu li strojevi “osijećati”, može li “elektronička krv” odlučiti i djelovati po svojoj svijesti i savjesti? Slijedi nam prava revolucija u društvenom suživotu sa umjetnom inteligencijom. Mislite li da je autor pretjerao sa tekstom? Sjetite se novog fiće ili stojadina prije samo tridesetak godina. Jeste li onda mislili da ćemo danas u vlastitom dvorištu imati parkirane metalne ljubimce na kotačima sa umjetnom inteligencijom daleko potentnijom od svemirskih brodova iz znanstveno fantastičnih romana ne tako davne prošlosti. Prekidač za ubijanje robota moramo instalirati prije nego uživo budemo sudionici u Terminatorskom okružju.

Zakulisne igre ili poštena borba za nasljednika Ante Radonića donedavnog voditelja planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu? Legendarni, karizmatični voditelj Planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu, Ante Radonić prošle je godine otišao u zasluženu mirovinu. Astronomska zajednica i javnost prepoznaju Radonića kao eksperta na području astronomije i astronautike. Njegovi su medijski istupi, predavanja, tekstovi i interakcija sa gledateljima, slušateljima, čitateljima mnogobrojnih medija doprinjeli stvaranju razumljive kulture poznavanja događanja pod zvjezdanim nebom. Nakon raspisivanja Natječaja za radno mjesto voditelja Planetarija na isto su se javila dva pretendenta. Ogren Variola i Zvonimir Drvar. Prema neslužbenim informacijama oba su kandidata sa visokom stručnom spremom i zadovoljavaju taj kriterij natječaja. No tu njihove sličnosti prestaju. I dok je Variola već desetljećima poznat i priznat astronom kako u zemlji tako i u inozemstvu, čovjek koji je održao na stotine predavanja, napisao mnogobrojne popularno-znanstvenie članake, sudjelovao na brojnim tuzemnim i inozemnim astronomskim događanjima, Variola slovi i kao vrstan poznavatelj nebeskih objekata, rekorder je po broju pronađenih Messierovih objekata na međunarodnom astronomskom natjecanju Messier Marathon. Autor je najopsežnije knjige s područja astronautike (Kratka kronologija svemirskih letova, u naravi prava enciklopedija) u Hrvatskoj. Pisac je SF romana te čovjek koji je volonterski i bez naknade petnaest godina redovno zamjenjivao Ante Radonića kad je isti bio odsutan zbog medijskih nastupa ili predavanja ili ilo čega drugoga. Nebrojene su ekskurzije i posjetitelji koje je upravo Variola uveo i proveo kroz zanimljivosti zvjezdanog neba pod kupolom Zagrebačkog planetarijuma. Može se reći kako je Variola čovjek sa dugogodišnjim iskustvom i znanjem, čovjek koji je već godinama prepoznatljivo lice koje je nesebično i volonterski uvodilo tisuće i tisuće građana u tajne zvjezdanog neba. Istaknuti je i aktivan član odnosno suradnik nekoliko astronomskih društava. S druge strane, Zvonimir Drvar odstažirao je kraće vrijeme na Zagrebačkoj zvjezdarnici te zadnju godinu dana pokušao voditi predavanja u Planetarijumu. Drvar je i javnosti i astronomskoj zajednici potpuna nepoznanica, praktično bez iskustva i vještina na području astronomije i astronautike. Zagrebački planetarij ima prevažnu ulogu u odgoju, obrazovanju i popularizaciji znanosti i tehnike u našoj zemlji. Ogren Variola se na toj poziciji etablirao već petnaestak godina kao stručno, prepoznatljivo lice iza stojeg stoje radovi, dok s druge strane imamo anonimnog Zvonimira Drvara.  Prema neslužbenim, ali provjerenim, informacijama nakon provedenog Natječaja ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Markita Franulić predlaže Uredu za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba da se na mjesto voditelja planetarijuma primi Drvar bez obzira na sve prednosti, petnaestogodišnje iskustvo i ugled Ogrena Variole u astronomskoj zajednici i javnosti. Je li takvim izborom (prijedlogom) od strane ravnateljice Franulić načinjen klasični hrvatski “deal” uhljebljivanja i podržavanja “lošijeg kandidata” nauštrb čovjeka sa iskustvom i znanjem ostaje upitno. Sada je na potezu Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba. Nadajmo se kako će Radonićeva ostavština ipak doći u prave ruke. Ogren Variola, uz dužno poštovanje prema Zvonimiru Drvaru, definitivno se doima kao pravi izbor za Zagreb i Hrvatsku. Uostalom i sam Radonić i njegova popularnost i sveopća dosadašnja prisutnost u medijima jednim je dijelom zasluga volonterskog i požrtvovnog rada Variole, koji mu je jednim dijelom i omogućio nesmetan nastup u medijima, na poziciji voditelja u tajne zvjezdanog neba pri Planetariju Tehničkog muzeja u Zagrebu.

Tijekom prošle godine zahvaljujući suradnji općine Žminj i Astronomske udruge Vidulini prišlo se koncipiranju Astronomskog edukativnog parka sa mikro arboretumom (AEPA Vidulini) na lokalitetu „Križine“ u blizini naselja Vidulini. Odrađeni su i početni radovi na čišćenju terena (građevinska mehanizacija mještana Vidulini), odvozu otpadnog materijala te priprema za završnu fazu uređenja Parka koja se planira realizirati početkom proljeća ove godine. Radi se o markantnoj, neuobičajnoj i zanimljivoj instalaciji koja će sadržavati četiri velika kamena kružno raspoređena i postavljena prema stranama svijeta „istok, zapad, sjever, jug“. U njihovom središtu biti će postavljen stup sa putokazima prema svjetskim metropolama, sa njihovim nazivima i prikazom udaljenosti do istih. Stup će ujedno služiti i kao gnomon (sunčev sat), u naravi jedan od prvih astronomskih instrumenata koje je ljudska vrsta koristila za određivanje vremena, godišnjih doba i orijentaciju. Postojeće autohtono bilje i stabla prikladno će se označiti te na taj način predstavljati svojevrsni mikro-arboretum. AEPA Vidulini nalazi se i na rutama nekoliko postojećih biciklističkih staza te će kao markantna instlacija obogatiti i oplemeniti i turističku ponudu Žminjštine sa edukativnom implikacijom. Otvorenje AEPA Vidulini planirano je za 12. travnja, obljetnicu lansiranja prvog čovjeka u svemir (Jurija Gagarina) a ujedno je to i obljetnica osnutka Astronomske udruge Vidulini.

Nepunih godinu dana nakon odluke o kompletnoj zamjeni postojeće javne rasvjete sa ekološkom LED rasvjetom na području općine Žminj radovi su gotovo u cijelosti završeni. Prema riječima pročelnika Kristijana Benčića te načelnika Marka Križmana u prvoj polovini lanjske godine odrađen je cijeloviti pregled i popis svih armatura javne rasvjete na području općine Žminj. Tijekom lipnja obznanjen je natječaj, a nakon završenog postupka javne nabavke u kolovozu se sa tvrtkom Jadrolux d.o.o. iz Pule potpisao Ugovor o provedbi projekta. Radovi na zamjeni starih rasvjetnih armatura novim, ekološkim LED svjetiljkama, započeli su  rujnu. Do sredine siječnja ove godine zamijenjeno je ukupno oko 1000 rasvjetnih armatura a u narednim danima i tjednima biti će instalirano i preostalih 40-tak armatura. Općina Žminj na taj način postaje jedna od prvih općina u Hrvatskoj sa kompletno zamijenjenom javnom rasvjetom uz poštivanje Zakona o svjetlosnom onečišćenju misao vodilja bila je i očuvanje noćnog zvjezdanog neba. Križman je istaknuo kako je ukupna vrijednost ove investicije preko tri milijuna kuna (3.200.000kn) te da je primijenjen Esco model financiranja. Garancija na armature i radove je deset godina, za to vrijeme kompletno održavanje obveza je tvrtke Jadrolux, ističe Benčić i dodaje; Financiranje investicije je ostvareno iz uštede na dosadašnjim stavkama potrošnje električne energije i održavanja mreže javne rasvjete. Dosadašnji troškovi po tim stavkama su na godišnjoj razini iznosili oko 850.000kn, procjenjuje se kako će sada taj iznos biti manji od 200.000kn. Važno je istaknuti kako po Esco modelu općina zapravo nema nikakvih „novih“ troškova već da uz potpisani Ugovor općini ostaje 100.000kn od ranije stavke za korištenje na drugim područjima. Križman i Benčić pojašnjavaju kako je milijunska investicija ostvarena uz godišnju uštedu od 100.000kn koje će namijeniti za najvažnija, goruća pitanja u domeni općinskog financiranja. Marino Tumpić, voditelj Astronomske udruge Vidulini izjavio je kako se ovime nakon dugo godina napokon materijalizira njihova Inicijativa za očuvanje zvjezdanog neba (centralne Istre u ovom slučaju). Ostaje nam da sada napravimo vlastita mjerenja i odradimo cjelogodišnji monitoring.. Konačan zaključak o tome koliko se uspjelo napraviti na očuvanju noćnog krajobraza biti će objavljen početkom naredne godine kada se analiziraju i satelitski podaci o razini svjetlosnog zagađenja rekao nam je Tumpić.