astronautika.com

Za 09. rujna Indijska svemirska agencija (ISRO) ima u planu lansirati dva satelita raketom PSLV. Riječ je o domicilnom satelitu SPOT 6 te japanskom Proiteres. Raketa i sateliti sada prolaze zadnje provjere prije postavljanja na lansirnu rampu raketodroma Sriharikota odakle će poletjeti u svemir. Biti će to stota Indijska misija u svemir. Istina, tamošnji način “računanja” pomalo je kaotičan obzirom da se radi o 62 satelita koja je Indija dosad izradila te 37 polijetanja raketa. Svaku od tih misija Indija je označila kao zasebnu misiju (uključujući i letjelice koje su lansirane inozemnim raketama) te se na taj način dolazi do brojke od 99 dosadašnjih svemirskih misija. Prođe li lansiranje i pozicioniranje ovih dvaju satelita po planu biti će to pravi rođendanski poklon za stotu Indijsku svemirsku misiju, ma na koji način računamo.

Myanmar (bivša Burma) će u suradnji s Japanom lansirati mali meteorološki satelit i na taj se način priključiti tkz. “svemirskom klubu” zemalja koje imaju vlastite letjelice u svemiru.
Sama letjelica će se izraditi i lansirati za potrebe Myanmar’s Meteorology and Hydrology Department koje je u nadležnosti tamošnjeg Ministarstva prometa.
Japanski Marubeni Aerospace pomoći će u projektiranju i konstrukciji letjelice. Zasad nije poznato kada će letjelica biti lansirana kao ni izbor rakete nosača za njeno lansiranje. Prema podacima koje su objavljene u “New Light of Myanmar” čini se kako se radi o satelitu na niskoj putanji oko Zemlje (?!) što će mu omogućiti da opaža vremenske prilike diljem svijeta. Osim za potrebe metereologa, planirano je da letjelica posluži i kao servis podataka o vremenskoj situaciji za sve potencijalne korisnike u Myanmaru.

Pikosatelit ZACUBE-1 projektiran i izrađen od strane profesora i studenata Cape Peninsula University of Technology (CPUT) iz Cape Towna krenuo je na svoj “put bez povratka” prema Rusiji odakle će raketon Dnepr biti lansiran u svemir zajedno s još dvadesetak sličnih projekta iz cijelog svijeta.
Riječ je o prvom Južnoafričkom pikosatelitu mase 1.2kg čija je namjena da istražuje svemirski prostor uz veliku medijsku i edukacijsku kampanju. U tu svrhu opremljen je HF radio odašiljačem, malom kamerom, akumulatorom, fotonaponskim panelima, računalom te sustavom primopredaje telemetrijskih podataka. Robert van Zyl sa French South African Institute of Technology pri CPUTu izjavio je kako se radi o prvom Južnoafričkom satelitu ove vrste, 84 puta manje zapremine od Sputnjika-1 s daleko većim mogućnostima no što je imala prva letjelica koju je čovjek prije više od pedeset godina lansirao u svemir. Istovremeno, načinjena je uz nemjerljivo manji proračun nego što je to onda bio slučaj. Letjelica će u svemiru biti operativna dvije do pet godina nakon čega će za desetak godina, usljed gubitka visine, ući u gornje slojeve atmosfere i izgorjeti. Zyl kaže kako je od ideje do gotove letjelice prošlo 18 mjeseci priprema, testiranja i rada.
Hoćemo li i mi u Hrvatskoj smoći dovoljno snage da sličan projekt (ISTRASAT) odradimo do kraja ili ćemo se baviti (samo) žutim tiskom, crnom kronikom,  golišavim ljetnim fotografijama i medijski prenositi inozemne uspjehe dok nam naši vlastiti stoje na korak do realizacije?

Neil Armstrong (82), prvi čovjek na Mjesecu, amerikanac rodom iz gradića Wapakonete u saveznoj državi Ohio umro je tijekom subote 25.kolovoza 2012. godine. Prema nepotvrđenim informacijama Armstrong je umro usljed zdravstvenih komplikacija nakon što mu je 07. kolovoza zbog preživljenog srčanog udara, ugrađeno nekoliko premosnica. Nije poznato je li umro u bolnici ili svojem domu. U povijesti čovječanstva zauvijek će ostati zapamćen kao prvi čovjek koji je kročio na Mjesec. Bilo je to 20. srpnja 1969. u misiji Apollo 11. Tada je rekao “Ovo je mali korak za čovjeka a veliki za čovječanstvo!” Armstrong je rođen 05. kolovoza 1930.
Diplomirao je (1955.) na Purdue University u državi Indiana kao inženjer aeronautike. Bio je vojni pilot i sudionik Korejskog rata. U NASA ulazi 1958., a izlazi godinu dana nakon povratka s Mjeseca. Živio je izvan medijske pažnje i radio kao profesor a bavio se i politikom.
Posadu Apolla 11 činili su Edwin Aldrin i Michael Collins. Prisjetite se tih odvažnih ljudi kada sljedeci puta ugledate Mjesec. Armstrongove stope još su tamo i čekaju na nas.
Gdje je li je Mr. Gorsky danas…

Sličnosti i razlike između Istre i Nigerije?! Kako bi na „prvu loptu“ percipirali Istru i Nigeriju?
Vjerojatno bi Istra izgledala kao predivna zemlja, bogata lijepim prirodnim i pozitivnim društvenim osobinama, financijski jaka, tehnološki razvijena…“terra magica“.
S druge strane, Nigerija je „tamo negdje“ u Africi, visoke, crne, gladne figure, spržena zemlja, pijesak, poneke egzotične životinje i stabla koja nemaju veze s naših hrastovima, siromaštvo, jad i bijeda, izostanak tehnologije i socijale..

Ipak, nije tako. Bar ne u velikom broju segmenata života. Istina razlika između Istre i Nigerije je velika, društvenim uređenjem, površinom i stanovništvom riječ je o neusporedivim prostorima. Poput Istre i Nigerija ima more, s druge strane mi nemamo nafte ali imamo plina (koji zapravo i nije financijski naš za razliku od njihove nafte koja je njihova). No i Istra i Nigerija imaju svoj svemirski program. Afrikanci su već u svemir lansirali dva satelita a upravo su objavili kako će do 2015. u svemir lansirati još tri poveća satelita ali i prvog Nigerijskog astronauta (Ruskim Sojuzima, najvjerojatnije). Izjavio je to tamošnji ministar znanosti i tehnologije, prof. Ita Eva. No tu nije kraj Nigerijskim razlikama u odnosu na Istru gledano iz perspektive svemirskih tehnologija. Profesor Eva je najavio da će Nigerija, koja je zasad korisnik usluga na svemirskom tržištu, započeti graditi vlastite letjelice ali i rakete nosače. Kroz 10-15 godina Nigerija će biti sposobna vlastitom raketom u svemir postaviti vlastite letjelice, naravno u to će biti uljučena Nigerijska pamet (ljudi) i novac na dobrobit cijele zajednice. U tom svjetlu, Istarski svemirski program, potaknut od strane nekolicine entuzijasta, nalazi se u veoma nezavidnoj situaciji. Postoje ljudi, znanje, ispitivanja, rezultati no realizacija prvog Istarskog (Hrvatskog) satelita koji za sobom može povući ne samo ljude iz struke nego i dio gospodarstva, edukacije, dodatno pozitivnu percepciju Istre u svijetu stoji u zapećku financijske i društvene letargije. Program za čiju je realizaciju potrebno osigurati sredstva reda veličine nastupa nekog od poznatijih pjevača na nekoj od lokalnih ljetnih fešti doslovce se nalazi u “africi”. Nigerijci su nas odavno prešišali, morat ćemo preokrenuti one dva početna pasosa teksta da bi shvatili gdje smo zaista. E da, ukoliko se othrvate autorovom pozicioniranju Istre (Hrvatske) te odmahnete rukama i kažete sebi u bradu “pa nije Istra Bangladeš”, moram vam reći kako Bangladeš ima svoju ustrojenu svemirsku agenciju još od 1980., s proračunom od 80 milijuna USD godišnje…