astronautika.com

Naslov doduše baš i ne odgovara činjeničnom stanju, no Europski bespilotni transportni svemirski brod ATV-3 još se uviek nalazi spojen s ISSom iako to nije bilo predviđeno. Tehnička pogreška a potom i slanje pogrešnih komandi posade ISSa teretnjaku prouzročilo je stopiranje njegova odvajanja od ISSa. ATV-3 je sada (o)siguran i čeka se potvrda da su naredbe i računala spremna izvesti ovu operaciju. Dobra je stvar kako su u ESA i Roscosmosu shvatili problem na vrijeme. Protekne li sve prema planu ATV-3 zaroniti će prema Zemlji najkasnije do 02. listopada. ESA svemirskim brodovima tipa ATV sudjeluje u opskrbi Međunarodne svemirske postaje. Sve su misije dosad protekle uspješno.

Ruski Sojuz TMA-06M prema redu vožnje k ISSu će krenuti 23. listopada s raketodroma Baikonur u Kazahstanu. Posadu će sačinjavati troje astronauta, dva rusa Oleg Novitsky i Yevgeny Tarelkin te amerikanac Kevin Ford, priopćeno je iz Ruskog centra za trening astronauta. Oni će na ISSu boraviti pet mjeseci. Ono što je pomalo neuobičajno jest kako niti jedan od trojice astronauta nema iskustva u stvarnoj misiji upravljanja Sojuzom. Rusima će ovo biti prvo svemirsko iskustvo dok je njihov kolega iz SAD tijekom 2009. odradio 14-dnevnu misiju na ISS leteći u NASAinom raketoplanu. Njihovo je lansiranje bilo planirano za 15. listopada no zbog tehničkih je problema odgođeno za tjedan dana.

Neke stvari u životu na Zemlji jednostavno prihvatimo takve kakvima jesu. Sunce svakog dana izlazi i zalazi.. Doživljavamo ga kao svjetleći krug („kuglu“) na našem nebu. Ujutro i navečer te za oblačnih dana taj svjetleći krug jasno vidimo na nebu i on ima dimenzije na koje smo se „naučili“. No zamislimo sada na trenutak da možemo otputovati na druge svjetove našeg planetarnog sustava. Iznenadili bi se pri pogledu na Sunce. Ono više ne bi bilo istog promjera a ni sjajnosti. Iskustveno znamo da nam jedan te isti predmet izgleda veći ili manji oviso o tome jesmo li bliže ili dalje od njega. Ista je stvar i u svemiru. Na Merkuru bi nam primjerice Sunce izgledalo znatno veće i sjajnije nego što to vidimo s Zemlje. Na Mjesecu bi nam Sunce bilo isto. Na Jupiteru bi ono bilo znatno manje ali još uvijek dovoljno upečatljivo. No kako idemo dalje prema Saturnu, Neptunu, Plutonu ono bi postajalo sve manje i manje sve dok nebi postalo samo jedna od, sjajnijih, zvijezdica na nebu  Uostalom, pogledajte ilustraciju koju donosimo. U ovom slučaju poslovica kako „slika vrijedi tisuću riječi“ dolazi do punog izražaja..

Koliko li ste puta čuli ove riječi u životu? Njihova je primjena univerzalna, u ljubavi, poslu, prijateljstvu… iste vrijede i u svemiru. Živimo na plavom planetu, iskustvom i mjerenjem naučili smo procjenjivati veličinu, oblik, udaljenosti u svijetu koji nas okružuje. „Odokativnom“ metodom bez problema ćemo procjeniti koliko ima od točke A do točke B, ili koliko je visoka zgrada, uz određeni, prihvatljivi stupanj pogreške. No kada bi se našli na Mjesecu ili Marsu naš sustav „odokativne izmjere“ grdno bi pogriješio. Primjerice dok stojimo uspravno naša se linija vidljivog horizonta (na h=0) proteže do 4.660m. Kad bi bili na Marsu ta bi vrijednost iznosila svega 3.402m, a na Mjesecu još manje; 2.430m. Želite li saznati koliko bi nam horizont bio daleko na nekim drugim svjetovima na ilustraciji u prilogu donosimo formulu za izračun. Pokušajte sami izračunati. Saznati ćete nešto novo o svjetovima u svemiru, otresti se svakodnevnih briga i problema, podsjetiti se već pomalo zaboravljenih računskih operacija. Tko zna možda upravo time zadivite nekoga tko vam je još jutros bio tako daleko a tako blizu…

Proteklo je četrdeset godina otkada su landeri i roveri zadnji puta upućeni na Mjesec. Gotovo je nevjerojatno da u međuvremenu nitko nije izvršio meko spuštanje na naš prirodni satelit. To će se uskoro promijeniti. U Kini se vrše posljednja ispitivanja i testiranja letjelice Chang’e-3 koja će se tijekom naredne godine meko spustiti na Mjesečevo tlo. Lander ove misije mase stotinjak kg biti će opremljen astronomskim teleskopom, panoramskom kamerom, sustavima radio veze.. Zapravo biti će to prvi astronomski opservatorij smješten na drugom nebeskom tijelu. Drugi dio misije predstavlja nešto složeniji sustav pokretnog robota – rovera mase 120kg koji ima zadatak ispitati svijet oko sebe ali i dokazati visok stupanj razvijenosti kineske robotike. Nekoliko godina kasnije (2017.) i treća faza robotičkog istraživanja Mjeseca biti će završena kada roboti dopreme uzorke površine na Zemlju.