astronautika.com

Jesen, po mnogima najljepše ali i „najtužnije“ godišnje doba u naše krajeve dolazi danas, subota 22. rujna, u 16:49 po našem vremenu. Prema astronomskim podacima u narečeno vrijeme Zemlja će dostići i prijeći točku jesenskog ekvinocija, dan i noć trajati će jednako, a zatim će noći postajati sve duže a dani sve kraći i tako narednih 89.84 dana, sve do 21. prosinca u 12:11 kada će početi zima. Do kraja kalendarske godine preostaje nam još 101 dan.

Astronomski gledano, početak jeseni je vrijeme kada Sunce u tijekom svog prividnog godišnjeg gibanja nebom prijeđe nebeski ekvator i krene na jug. Na južnoj Zemljinoj polutci tada započinje proljeće. Jesenski ekvinocij, jesenja ravnodnevnica ili jednostavno – jesen, vrijeme je početka ubiranja plodova voćaka, vinove loze… Lišće na listopadnim stablima počinje žutjeti i opadati, biljke i životinje pomalo započinju pripreme za predstojeću zimsku hibernaciju. U prirodi se budi rapsodija duginih boja koja je vidljiva posvuda. Koloriti krajolika izmjenju se gotovo svakodnevno, a dani toplog sunčanog vremena prilika su za uživanja u šetnji ili izletu. Jutra počinju biti obgrljena maglovitim poktivačem, rosa na livadama izdajnički pokazuje paukove mreže, temperature se sve više spuštaju, oskudna odjeća odlazi u ormare a zubato Sunce sve slabije i slabije grije..Tijekom jeseni očekuje nas nekoliko važnih lansiranja letjelica u svemir ali i zahtjevni dio reorganizacije našeg svemirskog programa. Biti će ovo teška i naporna ali lijepa jesen.

Usprkos jasno postavljenim zadacima i cilju Istarskog svemirskog programa te stručnim i odgovornim članovima odnosno suradnicima istog proteklih je mjeseci iz financijskih razloga došlo do stišavanja aktivnosti. Takvo stanje procijenjeno je kao neodrživo. Internim razgovorima i snagama odlučeno je da se tijekom jeseni pokrene novi ciklus aktivnosti ali i svojevrsna reorganizacija ljudstva i projekata. U tom smislu, proteklog je tjedna u Vidulinima održan dvodnevni sastanak osnivača međunarodnog tima SYNERGY MOON Nebojše Stanojevića i voditelja AUV Marina Tumpića.

SYNERGY MOON pokušati će iznaći financijska sredstva kako bi se osigurao nastavak rada na projektima atmosferskih sondi, pikosatelita te tehničkih demonstratora (sustav lander-rover) za potrebe Google Lunar X Prize međunarodnog natjecanja. Konkretne rezultate ovih razgovora očekujemo tijekom studenog ove godine. Istovremeno,naš partner iz SAD, Interorbital Systems čijom bi raketom lansirali prvi hrvatski satelit intenzivno radi na razvoju raketa tipa Neptune. Prema prvobitnom planu te su rakete već trebale odraditi svoje prve letove no zbog promjene u konstrukciji raketnih motora došlo je do kašnjenja cijelog programa Neptune. U svakom slučaju ispred nas su zahtjevni tjedni i mjeseci..

NASAina letjelica Juno uspješno je 14. rujna odradila i drugu korekciju svoje putanje koja će ju u konačnici dovesti u polarnu orbitu oko Jupitera 04. lipnja 2016. godine. Manevriranje u dubokom svemiru (Deep Space Maneuver, DSM-2) povećalo je brzinu letjelice za 388m/s. Pogonski motor Leros-1b radio je 30 minuta. Uz DSM-1 odrađen 30. kolovoza ovo će biti dovoljno da letjelica u bliskom preletu iznad Zemlje početkom naredne godine zauzme planiranu trajektoriju leta k Jupiteru. Poradi fizikalnih zakonitosti i tehničkih ograničenja tvorci Juna morali su se odlučiti na zanimljivu trajektoriju leta koja nije uključila direktan let prema Jupiteru već složene manevre u međuplanetarnom prostoru uz korištenje Zemljine gravitacije (gravitacijska praćka). Ova je tehnika leta upotrijebljena još tijekom sedamdesetih kod Voyagera koji se sada nalaze na ivici Sunčeva sustava u svom putovanju k zvijezdama. Juno je lansiran 05. kolovoza prošle godine. Kad tijekom 2016. pristigne u Jupiterovu orbitu tamo će provesti 13 mjeseci u istraživanju najveće planete Sunčeva sustava.

Prije osam godina NASAin robot Opportunity pronašao je na Marsu mikroskopske tvorbe nalik na kuglice koje su od milja nazvane – „borovnicama“. Upitno je kako su te strukture nastale, s vremenom pale su u zaborav javnosti ali i ostale misterij za znanstvenike. U međuvremenu rover Opportunity proputovao je tridesetak kilometara po Marsovom tlu a na lokaciji Cape York (Endeavour krater) gdje se sada nalazi, naišao je na novu koloniju borovnica, ovaj put znatno većih i brojnijih. Znanstvenici upravo rade analize „Marsovskog voća“ iako će pitanje kako i zašto su nastale najvjerojatnije ponovo ostati bez pravog odgovora. Jasno je samo kako se novopronađene borovnice razlikuju od onih odprije osam godina. Promjer kuglica je tek par milimetara, pretpostavlja se kako su ove tvorbe nastale zgrušavanjem vode i minerala te zapravo upućuju na vlažnu sredinu koja je nekada karakterizirala Marsovo tlo. Moguće je kako su „borovnice“ u tijesnoj vezi s naslagama ilovače čije prisustvo je krajnje zanimljivo jer govori u prilog dokazima kako je na crvenoj planeti nekada opstojala tekuća voda i to dovoljno dugo vremena da bi se mogao razviti život. Ipak, kako u znanosti nije sve samo crno-bijelo, istraživanjima na Zemlji jasno je dokazano kako ilovača nemora nužno nastati djelovanjem vode već i kao posljedica vulkanske aktivnosti. Tko zna na kakva će sve „voća i čuda“ roboti naići na Marsu prije nego se tamo pojavi prvo pravo stablo nekog pravog voća, makar i porijeklom s Zemlje. Biti će to jedno novo doba, doba koje danas možemo samo sanjati..

Tek drugi puta u povijesti Međunarodne svemirske postaje, jedna je žena preuzela zapovjedništvo na njoj. Sunita Williams, novi je zapovjednik (zapovjednica) ISSa i to od nedjelje 16. rujna kada joj je tu zadaću povjerio prethodni zapovjednik Gennady Padalka koji se zajedno s Josephom Acaba i Sergeiem Revinom u Sojuzu TMA 04M tijekom ponedjeljka uspješno vratio na Zemlju. Na ISSu se sada nalaze svega tri astronauta. Osim zapovjednice tu su još i Aki Hoshide i Yuri Malenchenko. Njima će se sredinom listopada pridružiti Kevin Ford, Oleg Novitskiy i Evgeny Tarelkin. Williams je amerikanka s najdužim stažom u svemiru, u nekoliko je navrata odradila i zahtjevne misije u otvorenom prostoru izvan svemirske postaje. Zbog najavljenih promjena u rasporedu lansiranja Sojuza moguće je da se njeno zapovjedništvo produži za petnajstak dana, najkasnije do početka studenog, odnosno do dolaska novih članova posade ISS.