astronautika.com

Projekt gravitacijskog mapiranja našeg prirodnog satelita Mjeseca pola milijarde USD vrijednim NASAinim letjelicama Ebb i Flow (ex GRAIL A i B) uspješno je završen kontroliranim udarom ovih letjelica u Mjesečevo tlo. Ebb i Flow udarili su u planinu nedaleko kratera Goldschmmidt brzinom od 1.7km/s u 23:28, odnosno u 23:29 ponedjeljak kasno navečer po našem vremenu. Sa Zemlje udari nisu uočeni obzirom je na tom dijelu Mjeseca bila noć. Mjesto udara nazvano je Sally Ride Impact site u znak sjećanja na nedavno preminulu astronautkinju Sally Ride. Letjelice-blizanci radile su preko godinu dana u Mjesečevoj orbiti. Nakon što je razina goriva postala kritično mala NASA se, prema planu misije, odlučila za njihovo obrušavanje u Mjesečevo tlo. Ove su letjelice tako postale 71. odnosno 72. po redu  tehnološki artefakt na Mjesecu.

Svemirski programi Indije i Kine u punom su zamahu. Očigledno se obje zemlje „opako“ pogledavaju i pomno prate što radi druga strana. Proračuni njihovih svemirskih agencija obilato rastu. Tko će od njih biti pobjednik a tko gubitnik zaslužuje pomalo neuobičajen odgovor; pobjednik će biti cijeli svijet. Posljednja i ujedno prva svemirska utrka odvijala se u vrijeme hladnog rata između SAD i ex SSSR. Nakon toga vrijeme kao da je stalo u svemirskim istraživanjima. Nemožemo reći kako se nije radilo, ali sve je to nekako bilo uvijeno u plašt tipa „ide kako ide“. Posljednjih petnajstak godina situacija se počela mijenjati. Svemir je ponovo postao zanimljiv poligon za demonstraciju znanja i tehnike, projekti i ideje pomao oživljavaju, pojavljuju se novi veliki svjetski igrači. Dvoje od njih su upravo Indija i Kina koje se otvoreno takmiče odnosno dokazuju sebi i drugima da su sposobne ovladati tehnologijama bespilotnih i pilotiranih letova u svemir. U pozadini obje zemlje stoje tehnološka iskustva iz Rusije koja se nadograđuju i prilagođavaju vlastitim potrebama i interesima. U ovom je trenutku najzanimljivija utrka na Mjesec. I Indija i Kina poslale su svoje letjelice oko Mjeseca. Slijede spuštanja rovera na njegovo tlo. Kina planira već naredne godine imati pokretno vozilo na Mjesecu, Indija bi svog robota na kotačima tamo trebala dopremiti godinu dana kasnije (uz „malo“ Ruske pomoći). Sljedeća destinacija je Mars.. Tko god od njih (prvi ili drugi po redu) realizira neku od svemirskih misija u konačnici od svega profitira čitavo čovječanstvo. Poneki se pitaju čemu zapravo služi trošenje novaca i resursa na svemirske programe kada bi obje zemlje taj novac mogle utrošiti i drugdje?! Takva je kritika zapravo deplasirana i nalazi se u istom rangu kao i kada bi pod pitanje doveli znanstveno-istraživačke i edukacijske projekte na području medicine, biologije, kemije, fizike, elektronike, mehanike, robotike.. naravno, osim kod nas u Hrvatskoj gdje su stopirani bezmalo svi programi tog tipa i to od strane samog ministarstva koje u svom nazivu ima znanost i obrazovanje a tehniku niti ne dožvljava. Prije samo dvadesetak godina ljudi su umirali na operacijama srca, danas je ugradnja srčanih premosnica posao koji se rutinski obavlja a pacijent je još u istom tjednu ponovo u radnom pogonu. Svemirske tehnologije toliko su involvirane u naš svakodnevni život a da toga počesto i nismo svijesni. Stoga, “navijajmo“ i za jedne i za druge..

U ranim jutarnjim satima 13. prosinca Kineska letjelica Change 2 preletjela je na udaljenosti od samo 3.2km iznad površine asteroida 4179 Toutatis. Brzina prilaza bila je 10,7km/s a udaljenost asteroida i letjelice od Zemlje nešto više od sedam milijuna kilometara. Ovim neočekivano bliskim preletom te koordinacijom letjelice i njezinih instrumenata Kina se svrstala među svega nekoliko Zemalja koje su sposobne za složene svemirske misije u međuplanetarnom prostoru. Asteroid Toutatis nepravilnog je oblika (4,5 × 2,4 × 1,9 km) a otkriven je 04. siječnja 1989. On je kandidat za posjetu astronauta kroz dva do tri desetljeća. Change 2 lansiran je 01. listopada 2010. na svoju primarnu misiju mapiranja Mjesečeve površine s rezolucijom od 7m. Nakon ostvarenja cilja letjelica je upućena u Langrangeovu točku broj 2 gdje je stigla 25. kolovoza 2011. Prema asteroidu Toutatis krenula je tijekom travnja ove godine. Change 2 ima masu od dvije i pol tone a kako je glavna kamera namijenjena za mapiranje Mjeseca s određenim parametrima orbite to ona nije iskorištena za fotografiranje Toutatisa već je taj posao povjeren manjim kamerama lošije rezolucije koje su svoj posao odlično odradile. Malo je tko vjerovao da će Change 2 proći tako blizu asteroida. Letjelica i dalje nastavlja svoju misiju u međuplanetarnom prostoru a komunikacija s njom omogućiti će dodatna testiranja Kineske mreže za praćenje svemirskih letjelica. Tijekom narednih desetak godina planiraju se slične misije na nekoliko drugih asteroida.

Nevelike NASAine letjelice Ebb i Flow (ex GRAIL A i B) u ponedjeljak će u 23.48 po našem vremenu udariti u Mjesečevu površinu. NASA se po okončanju primarne i sekundarne misije ovih letjelica odlučila za njihov kontrolirani udar u Mjesečevu površinu. Tijekom jednogodišnje misije ove su letjelice – blizanci precizno mapirale Mjesečevo gravitacijsko polje. Planirano je da letjelice jedna za drugom, u razmaku od svega dvadesetak sekundi, pod malim napadnim kutem udare u krater Goldschmidt brzinom od preko 6.000km/h. Maria Zuber, znanstvenica sa MITa iz GRAILova istraživačkog tima kaže kako su poduzeli sve mjere da ne bi došlo do nekontroliranog skretanja letjelica s putanje koje bi potencijalno moglo dovesti do pada na mjesta slijetanja neke od pilotiranih ili nepilotiranih letjelica dosadašnjih misija na Mjesec. Obzirom su Ebb i Flow letjeli veoma nisko iznad Mjeseca njihova je sudbina ionako bila zapečaćena. Kontrolirana misija rušenja letjelica u Mjesečevo tlo ima i svoju znanstvenu ali i tehničku pozadinu. Kontrolori misije iskoristiti će posljednje preostale zalihe goriva da pokrenu raketne motore a samim time i ispitati koliko je goriva bilo točno preostalo u rezervoarima. Problem mjerenja preostalog goriva u rezervoarima svemirskih letjelica ozbiljna je stavka u planiranju misija. Inženjeri i kontrolori uvijek se zapravo se oslanjaju na procjene utroška goriva jer zbog prirode ambijenta u kojem se letjelice nalaze (bestežinsko stanje) nemogu dobiti točne vrijednosti. S druge strane kinematika i materija koju će letjelice podignuti prilikom udara biti će predmet znanstvenih istraživanja. Misija GRAIL označena je kao poptuno uspješna, predstoji završni čin prije spuštanja zavjese.

Neki dan na jednoj našoj nacionalnoj televiziji u udarnoj informativnoj emisiji odvojena je lijepa minutaža priloga u kojem je najavljen propast interneta. No dobro, proročanstvo se baš i nije obistinilo jer vi čitate ovo piskaranje REXova novinara dva dana kasnije. Sva sreća da se, bar prema najavama mnogobrojnih „stručnjaka“ i takvim tematskim medijskim objavama bliži smak svijeta jer kako bi inače ovako nešto mogli preživjeti ukoliko se smak interneta ipak dogodi – s zakašnjenjem. Bliži nam se 21. prosinca. Jeste li se spremili za smak svijeta koji se očigledno sprema? Kaže mi jedan prijatelj kako to ima smisla jer da 21. prosinca dolazi odmah nakon 20. ovog mjeseca a i da je to dan koji prethodi dvadeset drugom danu u prosincu (nekada slavljen i hvaljen Dan armije) te da će se nešto sigurno događati tijekom petka 21. Ipak iako se smak svijeta približava i poziciniran je na kalendaru prije Božića i Nove godine nekako mi se čini da je izostala euforija. Lica ljudi na ulicama, trgovačkim centrima, školama ne odaju napetost ni ushit pa ni žal zbog toga. Čini se kako ih se smak svijeta i nije nešto dojmio. Veliki broj njih nakon ručka (naravno, od onih koji si danas mogu priuštiti bar donekle pristojan ručak) nakon istog zadrijemaju, pogledaju Sulejmana a na smak svijeta gledaju neozbiljno i bez entuzijazma.. Čini se kako jedino astronomi i novinari smak svijeta doživljavaju donekle ozbiljno. Doduše ovi potonji nešto i nisu baš sigurni u to obzirom da kažu kako će smaka svijeta najvjerojatnije biti ali možda i neće.. U svakom slučaju na internetu se unazad nekoliko dana može uživo pratiti doček smaka svijeta. Kod astronoma i astronautičara stvari su znatno ozbiljnije. Južnokorejska raketa očigledno neće biti lansirana prije smaka svijeta, ruski komunikacijski satelit zamalo je izgubljen zbog otkaza raketnog bloka koji ga je trebao dopremiti na neko mjesto u svemiru, indijci najavljuju rekordan broj lansiranja naredne godine, evropljani se sprijateljili s rusima a amerikanci žale što na Marsu nije pronađen život. Kineska letjelica upravo prolazi pokraj potencijalno opasnog asteroida.. Astronomi s druge strane na pitanje hoće li biti smaka svijeta decidirano i argumentirano izjavljuju da zasigurno hoće! Stvar se očigledno otela kontroli. Doduše dio astronoma kad ih pitate „to“ o smaku svijeta pravi se da nezna što ih pitate, oni drugi pak klimaju glavom i kažu biti će „to“ biti skoro i dodaju kako je vjerojatnost da to bude baš 21. prosinca za red veličine nekoliko stotina ili tisuća puta veća nego da uplatitelj lota dobije glavni zgoditak! Doduše rijetko koji novinar čuje kraj astronomske rečenice u kojem isti se pominje kako će taj smak svijeta biti negdje za dvije do tri, maksimalno četiri do pet milijardi godina od danas ali to nije niti važno, važno je samo kako se Smak približava i to neumitno. Uostalom i glavni urednik portala me još prekjučer požuruje da ispunim neke zaostale obveze, valjda je i on svjestan da se dan „D“ bliži. U svakom slučaju, vi koji ste s čitanjem ovog teksta dogurali do ovih redaka znajte da ćemo mi ostati uz Vas do kraja. Ujutro 22. prosinca na Vašem omiljenom web portalu dočekati će Vas nekoliko fotografija golišavih ljepotica iz svemira pa kud puklo da puklo…(ukoliko ih pomenuti glavni urednik, inače moj dobar prijatelj kako bi rekao Farukov dobar prijatelj iz svijeta politike, ne smakne prije postavljanja na internet).