astronautika.com

Ruski su znanstvenici objavili kako se nakon cjelovitih analiza uzorka iz podzemnog jezera Vostok na Antartici dobivenih bušenjem četiri kilometra debelog ledenog sloja nemože potvrditi postojanje dosad nepoznatih životnih formi. Time su okončane mnogobrojne špekulacije proizašle iz preliminarnih rezultata ispitivanja koji su u nekim krugovima interpretirani kao dokaz postojanja novih formi života koje su nastale u izdvojenom ekosustavu jezera Vostok. Sergei Bulat znanstvenik u Laboratoriji genetike pri Saint Petersburg Institute of Nuclear Physics kazao je tada kako se u uzrocima izvađenih tijekom svibnja 2012. iz jezera Vostok nalaze dosad neviđene bakterijske forme. Sada je direktor te iste laboratorije Vladimir Korolyov opovrgnuo svojeg kolegu te izjavio kako se nakon provedenih ispitivanja ustanovilo da „dosad nepoznate bakterijske forme“ nisu ništa drugo do posljedica kontaminiranih uzoraka. Analizom je jasno utvrđeno kako se (nažalost) u ovom izdvojenom sustavu ne nalaze životne forme koje i inače ne pozajemo u vodenim sredinama diljem planete. Jezero Vostok je najveće subglacijalno jezero na Antartici za koje se smatra kako je zbog izoliranosti veoma lako moguće da sadržava vlastiti put evolucije života. Zasada o tome nema potvrde. Uzorkovanje materijala ispod debelog ledenog pokrivača te metode analize istog zasigurno će se pak koristiti kao iskustveni materijal prilikom slanja robotičkih sondi na vanjske planete Sunčeva sustava, odnosno na njihove mjesece te potragu za životom izvan naše planete.

Komet C/2011 L4 Pan-STARRS u nedjelju 10. ožujka najviše se približio Suncu. Odsada se on udaljava od Sunca a prema zakonima nebeske mehanike i položaja tijela u prostoru sada počinje biti vidljiv za opažače s sjeverne Zemljine polutke. Računalni modeli pokazuju kako bi ga iz naših krajeva trebali vidjeti već večeras a prizor bi u slučaju vedrog vremena zaista trebao biti fenomenalan jer će se nalaziti nedaleko tankog Mjesečevog srpa. Komet će svakako biti vidljiv i golim okom u narednim danima nisko nad zapadnim hrizontom nekoliko desetaka minuta nakon zalaska Sunca. Komet C/2011 Pan-STARRS otkriven je 2011. godine teleskopom robotizirane zvjezdanice Pan-STARRS (Panoramic Survey Telescope and Rapid Response System) koji se nalazi na brdu Haleakala, Hawaii. Dosad su ga mogli opažati samo stanovnici južne Zemljine polutke a sada bi u prizoru zvijezde repatice trebali uživati i mi. Komet je dovoljno sjajan da ga se uoči golim okom. Sjaj kometa C/2011 L4 Pan-STARRS danas i sutra dostiže svoj maksimum i iznosi oko 0.5mag što je reda veličine najsjanijih zvijezda na nebu. Ipak, kako je komet vidljiv nisko na zapadu i još uvijek pozicioniran u sumraku Sunčeva blještavila to ga je teže uočiti. Sjaj će mu  tijekom narednih dana opadati ali će istovremeno će biti sve više pozicioniran na nebu te postati znatno lakša meta za opažanje. Naravno, uvijek se može dogoditi da se nešto nepredviđeno dogodi s jezgrom kometa (raspad, fragmentacija..) a to bi onda značilo da bi na nebu zaista imali zanimljiv prizor nekoliko nebeskih tijela na veoma bliskim putanjama s „repovima“. Što će se i kako točno dogoditi i vidjeti najbolje da se uvjerite sami. Izađite navečer odmah nakon zalaska Sunca na lokaciju s koje vam je linija horizonta prema zapadu neometana. Pogledajte priloženu orijentacijsku kartu neba te pokušajte pronaći komet. Slobodno se poslužite i optičkim pomagalima poput dalekozora ili teleskopa ukoliko ih imate. Komet potražite tik poviše mjesta gdje je prije toga zašlo Sunce. Ovih dana orijentir na nebu biti će mlad Mjesec koji će s kometom zaista činiti lijep prizor koji se rijetko može vidjeti na nebu.

Ove godine u Daruvaru se po četvrti puta zaredom održava velika manifestacija „Deset dana astronomije – Daruvar 2013“. Manifestacija počinje u petak 15. ožujka a završava u nedjelju 24. ožujka. Bogati program događanja obuhvaća upoznavanje Daruvara, praktična astronomska promatranja i radionice, popularno-znanstvena predavanja, druženja astronoma i drugo. Predavači i voditelji radionica su ljudi iz cijele Hrvatske koji su se etablirali na svojim područjima djelovanja; Radonić, Variola, Korlević, Tumpić, Puljak, Požežanac, Marjanović, Paar, Prević, Vacka.. pored vrijednih i marljivih domaćina te očekivano velike posjećenosti predavanja koja će se održati u Hrvatskom domu, ovogodišnji Dani astronomije nastavak su tradicije najposjećenije astronomske manifestacije u Hrvatskoj. Iz Istre na manifestaciji sudjeluju predstavnici astronomskih društava iz Višnjana i Vidulina (Korlević K., Tumpić M.).

Zbog nadolazeće Solarne oluje NASA je privremeno obustavila sve znanstvene operacije rovera Curiosity te ga poslala na „prinudni odmor“. To je mjera predostrožnosti kako bi se smanjila mogućnost kvara na elektroničkim komponenatama, prvenstveno memorijskim modulima, što se roveru već dogodilo tijekom protekle sedmice. Tada je rover iskusio „safe mode“ zbog memorijskih problema na glavnom računalu. Bio je to ujedno i prvi programski problem od kako je rover pristigao na Mars tijekom kolovoza prošle godine. NASA zbog tog problema nije bila pretjerano zabrinuta jer, ako ništa drugo, rover ima i rezervno računalo; „B-stranu“. Rezervno, „B“ računalo bilo je privremeno uključeno nakon što su uočeni problemi s memorijom računala „A“. Još uvijek nije sasvim razjašnjeno šta je dovelo do prekida normalnog funkcioniranja računala. Stručnjaci NASA vjeruju da su problem izazvale kozmičke zrake (subatomske čestice koje putuju svemirom velikom brzinom) pristigli verovatno sa nedavno detektirane supernove zvijezde. Sadašnji prisilni odmor rovera posljedica je Sunčeve aktivnosti. Snažni izboji zračenja sa Sunca mogu oštetiti istraživačke laboratorije na Marsu i NASAini inžinjeri o tome moraju itekako voditi  računa. Trenutačno, s obzirom na položaj Curiositya na planeti, potencijalno je ugrožen samo on dok su ostali NASAini uređaji na Marsu (Opportunity, Mars Odyssey, MRO) u ovom trenutku su sigurni i oni nastavljaju nesmetano da rade svoj posao. Nastavak punog opsega rada rovera Curiosity planira se kroz nekoliko dana.

Taman kada nam je proljeće prosvijetlilo i zamirisalo ispred vratiju nad našim su se prostorima nanovo nadvili tmurni kišni oblaci i magla. Prognostičari kažu kako će takvo stanje potrajati još danima. Vedrinu u očima nanovo je zamijenilo oblačno sivilo. Kako god bilo predstojeće koloritno proljeće svakim je danom sve bliže ma koliko se zima opirala i šutjela o tome. Istine radi, Sunce je i dalje tu i prži svom snagom već milijardama godina. Evo što se na Suncu događa u trenutcima kada ga zaklanja siva oblačna koperna. Donosimo nekoliko snimaka i video učinjenih s NASAine svemirske opservatorije Solar Dinamic Observatory. Obratite pažnju na usporedbu veličina Zemlje i Sunca. Na naše Zemaljsko vrijeme osim globalnih faktora itekako utječe i svemirsko vrijeme koje je većim dijelom generirano od naše matične zvijezde. Na fotografiji su redom prikazane: solarne baklje, izbačaji koronarne materije te solarne petlje koje formiraju silnice magnetskog polja.