astronautika.com

Dvanaest minuta iza ponoći ove srijede s Ruskog raketodroma Baikonur u Kazahstanu lansiran je svemirski brod Sojuz TMA-02M k ISSu. Sergei Volkov, Mike Fossum i Satoshi Furukawa će petak rano ujutro na ISS i tako se pridružiti njezinoj tročlanoj posadi (Andrey Borisenko, Ronald J. Garan i Alexander Samokutyaev). Zajedno će činiti posadu tkz. Ekspedicije 28. Soyuz TMA-02M drugi je po redu od moderniziranih brodova Sojuz s potpunom digitalizacijom opreme i uređaja na letjelici. Ova će posada sredinom srpnja udomiti posljednji let američkih raketoplana (Atlantis). Snimku lansiranja možete pogledati ovdje; http://www.nasa.gov/multimedia/videogallery/index.html?media_id=93796441
Danijel Reponj, voditelj portala www.zvjezdarnica.com upućuje na dva momenta u ovom video prilogu koji govore o rudimentarnoj, jednostavnoj i provjerenoj Ruskoj tehnologiji. Ruski inženjeri kao indikaciju ulaska u bestežinsko stanje koriste najobičniju igračku-medvjedića privezanog na uzici iznad glava astronauta. Na 02.50min priloga medvjedić se ljulja no nakon 05:30min on slobodno pluta, što je znak da su astronauti u bestežinskom stanju u svemiru.

Svemirski brod Rosetta danas (08.lipnja) je nizom programskih kodova upućenih s Zemlje uspavan na razdoblje od nepune tri godine. Ovaj svemirski brod nalazi se u svemiru od 2004. kada je lansiran na dugu i zahtjevnu svemirsku misiju. Dosad je istraživao dvije planete (Zemlja i Mars) te dva asteroida (2867 Steins, 21 Lutetia). Njegov je glavni cilj istraživanje komete 67p/Churyumov-Gerasimenko tijekom 2014. Rosetta na sebi nosi i neveliki lander pod nazovom Philae čija će zadaći biti spustiti se na površinu jezgre komete te analizirati njezino tlo, dok će Rosetta orbitirati oko jezgre.
U ovom trenutku Rosetta se nalazi 400 milijuna km udaljena od Sunca. Prema riječima Paola Ferri iz kontrole misije to je naveća udaljenost od Sunca neke bespilotne letjelice s fotonaponskim panelima kao izvorom energije. U narednih dvije i pol godine Rosetta će se od Sunca udaljiti još dvostruko više. Ferri dodaje kako hibernacijom Rosette prestaje svaka komunikacija s njom sve do siječnja 2014. kada će se letjelica „probuditi“ i započeti s istraživanjima. Kraj misije biti će godinu dana kasnije.

Lansiranje atmosferske sonde HISTRION-4, nakon prošlomjesečnih odgoda radi vremenskih i tehničkih razloga planira se za subotu 11. lipnja u 12:00 sati s poligona DHMZ u Maksimiru.
Astronautika tim i suradnici te gosti sastati će se tjekom petka popodne u Donjoj Stubici gdje je domaćin dr. Anđelko Glivar, odnosno njegova privatna zvjezdarnica. Predvečer i do kasno u noć istog dana slijeti završno testiranje pojedinih uređaja sonde H-4, njihovo sklapanje u cijelinu i završna provjera funkcionalnosti. Slijedi tehnički sastanak vezano na pitanja pikosatelita i Mjesečeva rovera koji Astronautika tim Astronomske udruge Vidulini gradi u suradnji međunarodnim timom SYNERGY MOON.
Tehnika i ljudi se u subotu u 10 sati nalaze na poligonu DHMZ na Maksimiru, a lansiranje HISTRION-4 planirano je obaviti u 12:00. Oko 13 sati najmanje tri spasilačka tima krenuti će u potragu za sondom. Ukoliko prođe sve po planu HISTRION-4 bi trebao sletjeti najkasnije u 15:30.
subota 11. lipnja. S mjesta slijetanja slijedi press info prema medijima. U utorak 14. lipnja biti će upriličena cijelovita prezentacija i pressica za medije. REX će uživo prenositi dio atmosfere za vrijeme priprema, lansiranja, potrage i pronalaska HISTRION-4.

Svemirski objekti čine nam se tako dalekim i vidljivim jedino u filmovima ili na snimcima svemirskih agencija. Ipak nije sve baš tako. Francuski astrofotograf Thierry Legault proputovao je nekoliko Europskih zemalja ne bi li ovjekovječio misiju NASAina raketoplana Endeavour i Međunarodne svemirske postaje krajem svibnja i početkom lipnja. Sam kaže kako je bilo poprilično naporno izabrati povoljnu poziciju, otputovati do nje i boriti se s metereološkim (ne)prilikama. Ipak u svojem je naumu uspio a fotografije koje je snimio ostavljaju bez daha. Ne samo da na njima možemo uočiti velike segmente ovih svemirskih letjelica već su tu i manji sklopovi i uređaji poput upravo montiranog astronomskog uređaja AMS-2 namijenjenog istraživanju postanka svemira i njegovih praiskonskih tajni. Za načiniti ovakve fotografije potrebno je imati dobru astronomsku opremu, poznavati vremena i mjesta odakle će se svemirski brodovi vidjeti te imati povoljne vremenske prilike. Primjerice, tranzit ISSa i Endeavoura preko Sunca traje manje od sekunde, zakasnite li sljedeća prigoda daleko je danima i stotinama kilometara! Donosimo fantastične noćne snimke Endeavoura i ISSa te njihov prividni dnevni prolazak preko Sunca kojeje napravio Thierry Legault sa Takahashi TOA-150 6″ apokromatskim refraktorom refraktorom,  montažom EM-400, Baader Herschel wedge i fotoaparatom Nikon D3X. U dijelu ove priče Legaultu je pomagao i Emmanual Rietsch. Fotografije objavio Universetoday odakle ih i prenosimo.