astronautika.com

Nakon godina priprema i sklapanja pojedinih konstrukcijskih elemenata, NASAin rover Curiosity dopremljen je iz Kalifornije na Floridu gdje će se izvršiti posljednja testiranja i završna opremanja prije lansiranja na Mars. Pravim imenom Marsov znanstveni laboratorij (Mars Science Laboratory-MSL) s punim pravom nosi svoj naziv. Čak deset znanstvenih instrumenata postavljeno je na robotičku pokretnu platformu pogonjenu radioizotopnim generatorom električne energije što će ovom vozilu veličine omanjeg automobila dati praktično neograničenu autonomiju i mogućnost rada neovisno o godišnjim dobima na Marsu. Osim veličine, mase, znanstvenog kapaciteta i pokretljivosti upravo je energetska neovisnost o količini Sunčeve svjetlosti za proizvodnju električne energije iz solarnih panela, krucijalna razlika između prethodne generacije Marsovih rovera (Spirit i Oppotrunity) i MSL-a. Lansiranje na Mars obaviti će se tijekom lansirnog prozora negdje između 25. studenog i 18. prosinca ove godine a slijetanje na Mars planirano je za kolovoz 2012.
Projektiranje i izrada komponenti MSL-a je sada iza nas, izjavio je David Gruel iz znanstvenog tima ove misije, „Sada smo u fazi završnih provjera i podešavanja te kompletiranja cijele kompozicije prije postavljanja na raketu Atlas-V“. Prilikom ulaska u Marsovu atmosferu MSL će biti zaštićen specijalnim aerodinamičkim i termičkim štitom. Neposredno slijetanje na Marsovu površinu obaviti će se putem specijalne „dizalice“. Primarna misija na Marsu trajati će dvije godine i za to vrijeme robot će istraživati teren s posebnim naglaskom na uvjete u okolišu koji su potencijalno sposobni podržati život u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti na Marsu.

Nitko od danas živih ljudi na Zemlji neće imati prigodu svojim očima vidjeti nevelik svijet koji se eonima vrti oko Saturna – njegov mali prirodni satelit Helene. No, naši robotički izaslanici u međuplanetarnom prostoru omogućavaju nam mnogobrojna istraživanja, znanstvene podatke i fotografije s lica mjesta. Cassini, NASAina letjelica lansirana 1997. dospjela je u Saturnovu orbitu 2004. i otada neumorno istražuje veliku obitelj ove planete. Ovog vikenda Cassini je preletio na nepunih 7.000km iznad površine mjeseca Helene. Bio je to tek drugi prelet pokraj ovog zanimljivog, zagonetnog i preljepog nebeskog tijela. Osim znanstvenih istraživanja i izrade topografske karte, fotografije koje je letjelica odaslana na Zemlju pokazuju kako je svako nebesko tijelo zaista posebno, iako je većina objektata u Sunčevom sustavu nastala otprilike istovremeno. Po brazdama, udubljenjima, kraterima i glatkim površinama vidi se kako je Helene imala poprilično burnu povijest.
Helene kruži oko Saturna na prosječnoj udaljenosti od 377.400km s veoma malim ekscentricitetom orbite. Njegove su dimenzije 36x32x30km. Orbita je pozicionirana 60° iza znatno veće mjeseca Dione, odnosno isto toliko „ispred“ Polydeucesa koji mjeri tek 5km u promjeru. Astronomi kažu kako je Helene mjesec-trojanac gore navedenima. Otkriven je tek 1980 od strane Pierre Laquesa i Jean Lecacheuxa s zvjezdarnice Pic du Midi u Francuskoj. Saturn je svake večeri vidljiv na našen nebu kao sjajna zvijezdica. Već i mali teleskopi lako uočavaju njegove prstenove i najveći satelit Titan. Helene je odveć mali svijet da bi bio vidljiv malim astronomskim instrumentima. Letjelica Cassini istraživati će Saturnov svijet još najmanje pet godina.

Direktor Iranske svemirske agencije Hamid Fazeli izjavio je kao njegova zemlja planira da tijekom srpnja ili kolovoza  lansira raketu Kavoshgar-5 koja će u svemir ponijeti živog majmuna. Nevelika kapsula mase nepunih 300kg s živim primatom biti će lansirana po balističkoj putanji na visinu od 120km. Najavio je i lansiranje još tri ili četiri satelita domaće proizvodnje u narednih godinu dana. Konstrukcija kapsule sposobne da u svemir ponese primata te daljnji rad na raketama i letjelicama Iran opravdava željom da vlasititim snagama u svemir lansira čovjeka prije 2020. Eksperimenti u tom smjeru već su započeli slanjem malih životinjica tijekom 2010. Javno su obznanjeni planovi i za lansiranje vojnog satelita u Zemljinu orbitu 400km iznad zemlje i to već krajem ove godine. Povod ovim izjavama zasigurno je i uspješno lansiranje satelita Rassad-1 prošlog vikenda na dvomjesečnu misiju 260km iznad Zemlje.

Bespilotna letjelica Europske svemirske agencije ATV Johannes Kepler odvojena je od Međunarodne svemirske postaje ponedjeljak u 16:46. Dan ranije astronauti su zatvorili vrata letjelice koja se u svemiru nalazila od veljače ove godine. Danas u 19:07 raketni motori ATV-2 usmjetiti će letjelicu na put bez povratka. Ulaskom u niže slojeve atmosfere letjelica će usljed velike brzine i trenja izgorjeti a ostaci će pasti po planiranoj ruti Pacifika. U samoj letjelici nalazi se gotovo dvije tone smeća koje su astronauti postavili u teretni odjeljak ATV a koje nemogu samo izbaciti iz ISSa u okolni prostor. Oko 22:52 mala vatrena buktinja nakratko će zabljesnuti iznad Pacifika. Biti će to kraj letjelice koja je svoj posao opskrbe ISSa odradila perfektno. Ovog puta inženjeri su na ATV postavili mali uređaj za praćenje tijeka leta i destrukcije letjelice koji će podatke o položaju i putanji slati IRIDIUM satelitima u Zemljinoj orbiti. Europljanima su ti podaci važni poradi daljnjih planiranja misije i sigurnosnih koridora prilikom dezintegracija letjelica (ne samo ATV već i drugih satelita) kako ne bi došlo do problema u vodenom i zračnom prometu u blizini trajektorije rušenja istih. Snimač leta mase svega nekoliko kilograma posljednje podatke odaslati će na visini od 18km iznad mora. Nije predviđen njegov pronalazak i spašavanje.
ISS će noćas u tri navrata biti vidljiva iz naših krajeva i to u vremenu od; 21:50 – 22:04, 23:35-23:40, 01:11-01:12, na sjeverozapadu. Trenutni položaj ISSa možete uživo pratiti putem ove web stranice; http://www.n2yo.com .

Astronomska udruga Vidulini i SYNERGY MOON tim 17. svibnja 2011. objavljuju službene podatke o misiji atmosferske sonde HISTRION-4. U planiranju, pripremi, organizaciji, provođenju i obradi podataka ove misije sudjelovali su;

Gabrijel Erman, Tomislav Cmrečnjak, Uroš Todorović-Mikšaj, Zoran Ereš, Marino Tumpić, Miroslav Ambruš Kiš, Krunoslav Vardijan, Gregor Srdoč, Anđelko Glivar, Nebojša Stanojević, Marcela Rasonja, Vedran Glavan, Darije Herceg, Petar Gljušćić, Zlatko Orbanić, Vilko Klein, Danijel Reponj i Ogren Variola.

Pogledajte 3D prikaz trajektorije leta HISTRION-4 na stranicama GLXP;  Trajektorija leta HISTRION-4

Nesebičnu pomoć i podršku realizaciji prvog Hrvatskog svemirskog programa tijekom proteklog vremena dali su;

Istarska županija, Županijska zajednica tehničke kulture Istarske županije, Dinocolor d.o.o., Zagreb, Plus Hosting d.o.o.,  Pula, UTP SOL Group d.o.o., Pula, Pan Aero Services LLC te članovi i suradnici Astronautika tima AUV.

Posebnu podršku u neposrednoj organizaciji misije HISTRION-4 pružili su;

dr. Anđelko Glivar – privatna Zvjezdarnica u Donjoj Stubici, Renato Maretić – tvrtka ACTUAL IT d.o.o., Žminj te Diego Bosusco – REGIONAL EXPRESS iz Pule kao glavni medijski pokrovitelj.

Zahvaljujemo kolegama astronomima-amaterima na podršci i praćenju događanja te medijskoj potpori okupljenih na najvećem neformalnom Hrvatskom amaterskom astronomskom forumu pri Zvjezdarnici, Astroviziji te kolegama iz Srbije okupljenima oko Astronomskog Magazina. Riječi zahvale idu i prema Anti Radoniću, odnosno Tehničkom muzeju Zagreb.