astronautika.com

Nitko od danas živih ljudi na Zemlji neće imati prigodu svojim očima vidjeti nevelik svijet koji se eonima vrti oko Saturna – njegov mali prirodni satelit Helene. No, naši robotički izaslanici u međuplanetarnom prostoru omogućavaju nam mnogobrojna istraživanja, znanstvene podatke i fotografije s lica mjesta. Cassini, NASAina letjelica lansirana 1997. dospjela je u Saturnovu orbitu 2004. i otada neumorno istražuje veliku obitelj ove planete. Ovog vikenda Cassini je preletio na nepunih 7.000km iznad površine mjeseca Helene. Bio je to tek drugi prelet pokraj ovog zanimljivog, zagonetnog i preljepog nebeskog tijela. Osim znanstvenih istraživanja i izrade topografske karte, fotografije koje je letjelica odaslana na Zemlju pokazuju kako je svako nebesko tijelo zaista posebno, iako je većina objektata u Sunčevom sustavu nastala otprilike istovremeno. Po brazdama, udubljenjima, kraterima i glatkim površinama vidi se kako je Helene imala poprilično burnu povijest.
Helene kruži oko Saturna na prosječnoj udaljenosti od 377.400km s veoma malim ekscentricitetom orbite. Njegove su dimenzije 36x32x30km. Orbita je pozicionirana 60° iza znatno veće mjeseca Dione, odnosno isto toliko „ispred“ Polydeucesa koji mjeri tek 5km u promjeru. Astronomi kažu kako je Helene mjesec-trojanac gore navedenima. Otkriven je tek 1980 od strane Pierre Laquesa i Jean Lecacheuxa s zvjezdarnice Pic du Midi u Francuskoj. Saturn je svake večeri vidljiv na našen nebu kao sjajna zvijezdica. Već i mali teleskopi lako uočavaju njegove prstenove i najveći satelit Titan. Helene je odveć mali svijet da bi bio vidljiv malim astronomskim instrumentima. Letjelica Cassini istraživati će Saturnov svijet još najmanje pet godina.