Tri nova svemirska teleskopa

Thursday, July 9th, 2009, Author posted in Astronautika |

Nažalost nije riječ o civilnim programima za istraživanje svemira, već o vojnim teleskopima usmjerenim prema Zemlji..

Rusija već desetljećima prednjači po broju lansiranja svemirskih letjelica. Još iz hladnoratovskih vremena najveći dio njih nosio je univerzalni naziv «Kozmos» kojem su još i pridodane brojke. Tisuće «Kozmosa» obavijene su velom tajne ili su tek šture, uopćene, informacije kako se radi o mirnodopskim letjelicama znanstveno-istraživačke namjene ponekada pronašle put do javnosti. Karakterni pridjevi opisa ovih letjelica bili su točni samo u jednome – istraživački, ali vojno-istraživački sateliti.

Ruski svemirski teleskopi klase OKO namijenjeni za potrebe ranog upozorenja od lansiranja protivničkih projektila

Ruski svemirski teleskopi klase OKO namijenjeni za potrebe ranog upozorenja od lansiranja protivničkih projektila

Snažna raketa Rokot uspješno je početkom tjedna u svemir na planirane orbite oko naše planete postavila čak tri satelita namijenjena za monitoring i rano upozorenje o lansiranju projektila ma gdje u svijetu. Samo lansiranje obavljeno je s vojnog raketodroma Plesetsk na sjeverozapadu Rusije. Zanimljivo je napomenuti kako je Rokot zapravo tek nešto izmjenjena inačica interkontinentalne rakete SS-18/SS-19 izvorno namijenjene za nošenje nuklearnih bojevih glava! Orginalnoj dvostupanjskoj inačici vojne rakete nadodan je «civilni» raketni booster Breeze-KM koji vrši ulogu pozicioniranja satelita u Zemljinoj orbiti.
Što se samih satelita tiče, riječ je o letjelicama tipa «Oko» nove generacije s znatno osjetljivijim senzorima, koji komandi svemirskoh vojnih snaga u Moskvi omogućavaju da uoče tip i vrstu rakete lansirane ma gdje u svijetu i to svega nekoliko sekundi nakon njezina lansiranja. Letjelice imaju maso od oko dvije i pol tone, opremljene su s 16 malih raketnih motora za orijentaciju. Opremljene su sofisticiranim teleskopom od 500mm koji im omogućava prikupljanje informacija u visokoj rezoluciji. Obično su pozicionirani na veoma izduženim orbitama, s minimalnim visinama od svega 400-tinjak kilometara. Takva orbita uz suvremenu elektroniku omogućava im duži vijek boravka u svemiru od prethodnika. Čak i više godina naspram ranijih kojima je radni vijek bio svega nekoliko mjeseci. U ovom trenutku Ruske svemirske snage raspolažu sa osamdesetak operativnih letjelica u svemiru.

Marino Tumpić