Ambiciozna misija Europske svemirske agencije pod nazivom Rosetta lansirana je 02. ožujka 2004. sa ciljem istraživanja asteroida i kometa. Tijekom dvanaest i pol godina ova iznimna misija završena je slijetanjem letjelice Rosetta na kometu i prestankom rada. Međuvrijeme je bilo ispunjeno fascinantnim događanjima. Milijarde kilometara dug put prevalila je ova letjelica, istražujući pri tome impresivan broj nebeskih tijela; nekoliko kometa i asteroida (neke i neplanirano), Veneru, Zemlju, Mjesec, Mars, izdržala je nekoliko snažnih solarnih oluja koje su nakratko znale izbaciti računalo ili pojedine senzore iz upotrebe, povremeno su se pojavljivali i kvarovi na letjelici koji su uspješno otklonjeni ili „premošteni“. Primarni zadaci podrazumijevali su istraživanje iz neposredne blizine asteroida 2867 Šteins tijekom 2008. te asteroida 21 Lutetia (2010.) što je uspješno obavljeno. Na glavni cilj, komet 67/P Churyumov-Gerashimenko, sonda je pristigla 2014. i od tada se stalno nalazila u njegovoj blizini. Mali lander Philae koji je imao za cilj istraživati tlo komete odaslan je sa Rosette u studenom 2014. no misija nije išla po planu i Philae je nakon nekoliko radio emisija zašutio zauvijek a da se nije znalo kamo je nestao. Nakratko je veza s njime uspostavljena u proljeće 2015. no i dalje mu nije bilo traga. Misija Rosetta završena je 30. rujna ove godine slijetanjem letjelice na kometu kako je i bilo planirano. Naše znanje o kometama i asteroidima uvelike je upotpunjeno ovom misijom. Po prvi puta smo iz neposredne blizine istraživali i vidjeli kako izgledaju takvi nebeski objekti te saznali njihove kemijske i fizikalne karakteristike. Cijeli program istraživanja bio je izvršen, znanstvenici su dobili i više nego su se nadali no jedna je stvar poput malog ivera u dlanu zadnje dvije godine „mučila“ ekipu u kontrolnom centru, Darmstadt. Gdje je nestao Philae?! Taman kada je misija bila na mjesec dana do završetka, i kad više nitko nije ni očekivao Rosettine kamere su 02. rujna pronašle maleni lander. Nakon što njegova oprema za „pričvršćivanje“ nije odradila posao, lander se odbio i odletio pa udario o tlo i još jednom odskočio pa završio ispod stijene gdje Sunčeva svjetlost ne dolazi a time nije bilo moguće niti da fotonaponski paneli proizvedu električnu energiju neophodnu za rad. Danas i Philae i Rosetta predstavljaju neaktivne ljudske artefakte na tlu komete. Jednog dana, kada se njeno jezgro previše približi Suncu, toplina i vjetar otpuhati će dijelove ovih letjelica u svemir. Naši daleki potomci će tada pri pogledu na milijune kilometara dug rep komete moći reći; za dio ovog su zaslužni naši preci.