ESAina robotička letjelica Venus Express koja istražuje planet Veneru odradila je jedinstveno istraživanje nabijenih električnih čestica koje čine ionosferski omotač oko susjedne planete. Dobili smo tako rezultate aktivnosti i prostiranja ionosferskog omotača za vrijeme maksimalne i minimalne Sunčeve aktivnosti. Grafičkim prikazom podastrti rezultati asociraju kao da Venera ima rep iza sebe poput kometa. Na Zemlji gdje postoji jako magnetsko polje ono se više manje zadržava u stabilnom obliku no na Veneri koja je praktički bez vlastita magnetskog polja situacija je umnogome drugačija. Čak i slaba Sunčeva aktivnost ima izuzetno veliki utjecaj na nabijene čestice u Venerionoj ionosferi. Obujam i oblik ionosfere veoma brzo i snažno reagiraju na promjenu intenziteta Sunčeve aktivnosti. Nije nam potpuno jasan mehanizam ovih međudjelovanja no određene korelacije se mogu primjeniti i na druge „nemagnetizirane“ planete poput Marsa. Yong Wei sa Max Planck Institute for Solar System Research u Njemačkoj voditelj je tima koji se bavi ovom problematikom i njezinim razumijevanjem.
Author Archive
Venera kao komet
Sunday, February 24th, 2013, Posted in Astronautika |Amerika i Europa zajedno put Mjeseca
Saturday, February 23rd, 2013, Posted in Astronautika |
Već etablirani europski bespilotni teretni brodovi tipa ATV i budući američki pilotirani svemirski brod Orion u simbiotičkom tandemu mogli bi put Mjeseca već 2017. Europski i američki partneri svjesni su kako je veoma teško realizirati sve želje i potrebe svemirskih programa s ograničenim proračunskim sredstvima stoga su odlučili udružiti snage i tehnologije te iskoristiti ono što je već napravljeno kako se „topla voda“ ne bi dvaput otkrivala. Europski teretnjak može osigurati dovoljno goriva i raketnog potiska te cijeli paket potrepština za astronaute koji bi se nalazili u američkom svemirskom brodu. Spojeni u cjelinu ova bi dva broda tijekom 2017. trebala u bespilotnu oglednu misiji oko Mjeseca i natrag. Istina kako sve ne bi bilo jednostavno pobrinula se politika te će tako amerikanci graditi vlastiti „ATV“ temeljen na europskim iskustvima dok će europljani isporučivati veliki dio kritičnih elemenata letjelice. U svakom slučaju mudrim razdiobama posla i komponiranjem tehničkih tvorevina raznih svemirskih agencija zaista su moguće „predobre“ kombinacije u astronautičkim istraživanjima svemira letjelicama sa ili bez ljudske posade.
Opportunity i nadalje operativan
Friday, February 22nd, 2013, Posted in Astronautika |
NASAin rover Opportunity pripadnik druge generacije (MER) Marsovih rovera prikupio je 3232 radna dana na površini crvene planete i dosad prevalio put od gotvo 36.000m. Njegovi znanstveni instrumenti i nadalje provode istraživanja okružja u kojem se rover nalazi a opće tehničko stanje roverovih sustava je ocijenjeno kao vrlo dobro do odlično. Teško da je itko mogao čak i zamisliti da bi ovaj rover svoju primarnu, projektiranu misiju od 90 dana mogao produžiti na deset godina neumornog rada u ne baš gostoljubivom okružju susjedne planete. Rover se sada nalazi u području Cape York u podnožju Endavour kratera. Microscopic Imager, Alpha Particle X-ray Spectrometer, Rock Abrasion Tool samo su neki od naziva znanstveno istraživačkih sustava opreme koja se redovno koristi. Opskrba električnom energijom je dobra do vrlodobra. Nema naznaka mogućih tehničkih problema. Do kada će Opportunity biti operativan nitko s ne usudi prognozirati, kraj može doći sutra a i za nekoliko godina. U svakom slučaju ova se generacija rovera pokazal robusnom, pouzdanom i izdržljivom. Opportunityev tehnološki blizanac Spirit bio je lošije sreće te je već godinama izvan pogona.
Slučaj Čeljabinsk
Thursday, February 21st, 2013, Posted in Astronautika |
Petnaestog dana veljače u 09:22 po lokalnom vremenu snažan bljesak obasjao je Ural u Rusiji a zatim se čula detonacija od koje su pucala stakla na prozorima zgrada. Seizmički i zvučni val obišli su cijeli svijet. Konačni izvještaji potvrđuju kako je preko 1000 ljudi ozljeđeno uglavnom od krhotina stakla, pretežito u regiji grada Čeljabinska. Eksplozija se dogodila nakon ulaska meteoroida u atmosferu Zemlje i prethodila je najavljenom proletu asteroida 2012 DA14. Utvrđeno je kako se prema putanjama Čeljabinskom meteoroida i asteroida 2012 DA14 ovdje radi o dvama potpuno odvojenim događajima. Eksplozija nad Rusijom nema nikakve veze sa spomenutim asteroidom. Svjedoci događaja u Rusiji govore o velikom, blještavom sjaju i potom o gromoglasnoj eksploziji koja je izazvala paniku među stanovništvom Čeljabinska, milijunskog grada istočno od planine Ural. Nakon eksplozije ruska armija stavljena je u stanje pripravnosti. Znanstvenici su izračunali kako se radilo o nebeskom tijelu promjera 15-17 m a oslobođena energija pri udaru bila je oko trideset puta jača od energije oslobođene pri udaru atmomske bombe na Hirošimu krajem II svjetskog rata. Ubrzo po događaju posebne ekipe krenule su u potragu za fragmentima meteorita od kojih su neki nađeni. Potraga za ostacima ovog tijela se nastavlja a problematika je dospjela do najviših državnih tijela te će se tome uskoro očigledno posvetiti poveća pažnja. Kako na području skeniranja neba u potrazi za potencijalno opasnim tijelima tako i na području prevencije od udara.
Asteroid 2012 DA14 projurio pored Zemlje
Wednesday, February 20th, 2013, Posted in Astronautika |
Asteroid 2012 DA14 je otkriven 23. fveljače 2012. godine sa zvjezdarnice La Sagra u Španjolskoj. Astronomi procjenjuju da njegov promjer iznosi oko 45 metara, a masa 130 000 tona. U petak, 15. veljače ovaj je asteroid proletio od centra Zemlje na rastojanju od svega 34 100 km, tj. na samo 27 700 km od površine planete. Ta visina je upadljivo manja od visine na kojoj su pozicionirani geostacionarni sateliti. Oni su od površine Zemlje udaljeni oko 35 800 kilometara (ISS se primjerice nalazi na samo 400 km, a HST na oko 560 km od površine). Astronomi ističu kako je ovo najbliži prolaz asteroida te veličine koji je ikada zabilježen opažačkim sustavima. Najbliža točka preleta dogodila se 15. veljače u 19:24 po UT ili u 20:24 po našem vremenu. Asteroid je bez ikakova utjecaja na Zemlju ili neke od letjelica proletio pored nas brzinom od 7,8 km/s u smjeru jug-sever. Sljedeći njegov bliski prolaz bit će 16. veljače 2046. kada će proći na oko 60 000 km od Zemlje.