astronautika.com

Mladi srednjoškolac iz Virovitice Sandrino Požežanec (suradnik i član Vidulini Observatory te supotpisnik otkrića nekoliko promijenjivih zvijezda) iznimno zahtjevnim i intrigantnim predavanjem na velikoj zvjezdanoj manifestaciji Deset dana astronomije u Daruvaru posjetiteljima je predstavio dosege astronautičkih tehnologija. Predavanje je uključivalo i dio koje je odradio njegov vlastiti “hologram”! Prisutnima je pokazao kako se znanstvena fantastika zapravo etablirala u poprilično pouzdanu metodu predviđanja budućnosti znanosti i posebice tehnike. Nekada nedostižni komunikatori i drugi uređaji “iz budućnosti” danas su nešto što je postalo sastavni dio života svakog od nas. Sandrino je veoma aktivan u popularizaciji astronautike a njegovo pokazno predavanje o tome jesu li ljudi zaista bili na Mjesecu od prošle godine svrstalo ga je među istaknute “astronautičare” u Hrvatskoj.

Jutro je u Istri osvanulo pod Sunčevim zrakama taman na vrijeme za prvi proljetni dan. Danas nam dolazi proljeće i to u 12:02., u tom trenutku završava kalendarska zima. Proljeće će trajati sve do 21. lipnja ujutro kada ćemo kalendarski uću u ljeto. Narednih 92,75 dana proljeća uživati ćemo u lijepom ali i promjenjivom vremenu. Biljke su već pomalo započele svoj godišnji cvijetno-mirisni ciklus kojime će nas uz sve više Sunčanog vremena dodatno oraspoložiti u ovim tmurnim vremenima. Proljeće počinje u trenutku kada Sunce tijekom svog prividnog godišnjeg kretanja presječe ekvator i prijeđe na sjever. Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi na zapadu. Dan i noć traju po 12 sati i jednaki su pa se prvi dan proljeća naziva i proljetni ekvinocij (lat. aequs = jednak, nox = noć) odnosno proljetna ravnodnvnica. U trenutku kada nastupi proljeće Sunce se nalazi u zviježđu Riba. Od nas je udaljeno 148.993.872km. Njegovim zracima treba 8m17s da pristignu do Zemlje. Istovremeno na južnoj Zemljinoj polutci počinje jesen. Hoće li ovaj “znakovito” lijepi, sunčani, vedri proljetni dan donjeti “proljeće” i Istarskim astronautičarima u nastojanjima da odrade zacrtane planove ostaje nam da vidimo. Prvog dana proljeća započeta je gradnja volumenskog modela dvaju letjelica; ISTRASAT i LUNASAT pod radnim nazivima Nina i Niki.

Estonski studenti izradili su malu svemirsku letjelicu ESTCube-1, prvu takve vrste u Estoniji. U svemir će krenuti Europskom raketom Vega na njezinom drugom lansiranju s raketodroma u Francuskoj Gvajani. Letjelica se sada nalazi na predlansirnom tretmanu i postavljanju na specijalni disperzer s kojeg će biti otpuštena kada raketa dospje u orbitu. Satelit su izradili studenti sa; TartuUniversity, Estonian Aviation Academy, Tallinn University of Technology te University of Life Sciences a poneke dijelove opreme i testiranja odradili su i Finnish Meteorological Institute te German Space Center. Letjelica je dimenzija 100x100x100mm te spada u kategoriju „cubesat“ satelita a njezina je masa 1.33kg. Pored ESTCube-1 u teretnom prostoru Vege nalaze se i Europski Proba-V te Vijetnamski VNREDSat-1A. ESTCube-1 namijenjen je testiranju svemirskih tehnologija za buduće astronautičke projekte u Estoniji.

Subotu kasno popodne po našem vremenu tročlana posada svemirskog broda Sojuz TMA-06M uspješno je sletjela sjeveroistočno od grada Arkalyka u ledenu Kazahstansku stepu. Nakon 142 dana boravka na ISSu u jednoj od „najmirnijih“ misija Kevin Ford, Evgeny Tarelkin i Oleg Novitskiy okončali su svoju dugu svemirsku odiseju. Spasilačke ekipe odmah su pristupile na mjesto slijetanja Soyuza te izvukle astronaute iz letjelice. Njihovo je zdravstveno stanje dobro i predstoji im dug proces akomodacije na Zemljinu gravitaciju. NASA je po svog astronauta (Kevina Forda) poslala mali avion koji će ga vratiti u SAD a Ruski se astronauti već nalaze u Zvjezdanom gradu kraj Moskve. Novitskiy je zapovijedao Soyuzom prilikom slijetanja a Kevin Ford je bio zapovjednik Ekspedicije 34 na ISSu. Na ISSu su sada ostala trojica astronauta u sklopu Ekspedicije 35 a zapovjednik je postao Kanadski astronaut Chris Hadfield. Uz njega su na postaji još; Tom Marshburn i Roman Romanenko. Krajem ožujka dolazi im novi trojac (Chris Cassidy, Pavel Vinogradov i Alexander Misurkin) te će posada ISSa opet brojati redovnih šest članova.

Ovim je trima riječima Hu Hao, šef treće kineske faze robotičkog istraživanja Mjeseca, najjezgrovitije opisao tamošnji lunarni program. U prvoj fazi Kinezi su oko Mjeseca ispostavili Mjesečeve orbitere. U drugoj fazi koja je upravo na redu roboti će sletjeti na Mjesec a u trećoj fazi, negdje oko 2020., s Mjeseca će dopremiti uzorke tla na Zemlju. Ipak, te su misije iznimno složene te zahtijevaju obimne pripreme. Hu Hao objavio je kako će njegova Zemlja prije 2015. provesti testni let misije Change-5 i to u njegovoj posljednjoj fazi – ulazak kapsule s uzorcima u Zemljinu atmosferu i slijetanje iste na Zemlju. Hao ističe kako se veliki dio posla odradio letjelicama Change-1 i 2 te na računalnim simulacijama ali da ništa nemože zamijeniti pravi, istinski ulazak kapsule u atmosferu te da će njegov tim upravo taj dio posla odraditi „uživo“ tijekom naredne dvije godine kako bi se cijela misija uzorkovanja Mjesečeva tla isplanirala i odigrala tčno i sigurno. U tom cilju biti će lansirana letjelica tipa tehnološki demonstrator koja će poletjeti na jako izduženu eliptičnu orbitu oko Zemlje. Nakon toga njezina će se putanja promijeniti te će ući u Zemljinu atmosferu II-kozmičkom brzinom simulirajući tako dolazak prave kapsule s misije Change-5, te obaviti slijetanje na tlo. Namjena je ove letjelice da ispitamo njezin toplinski štit te ponašanje navigacijskih i manevarskih sustava, odnosno naših Zemaljskih sustava za praćenje, komunikaciju i konrolu letjelica kada Change-5 bude aktualan. Nikakva računalna simulacija nemože nam dati cijelovite odgovore na ova pitanja te je stoga nužno odraditi sekvence misije u realnim, stvarnim uvjetima.