astronautika.com

Tijekom protekla 24 sata zvjezdano nebo na razmeđi zviježđa Delvin i Strijela promijenilo se. Osim mnoštva poznatih i katalogiziranih zvjezda koje se tamo nalaze tijekom noći tu se dogodila gigantska eksplozija (tkz; Nova zvijezda) zvijezde koja je dosad bila vidljiva tek velikim teleskopima. Tijekom samo nekoliko sati sjaj Nove zvijezde povećao se za najmanje dvije tisuće puta a sama eksplozija proizvela je bljesak 50.000 do 100.000 puta sjajniji od sjaja našeg Sunca. Tijekom dana astronomi s druge strane svijeta javljaju kako je zvijezda postala vidljiva čak i golim okom odnosno da se nalazi na granici vidljivosti bez tehničkih pomagala. U svakom slučaju čak i najmanji dalekozor omogućiti će nam da ju jasno vidimo. Za nekoliko sati robotizirani teleskop EXO NEXT Astronomske udruge Vidulini kojime upravlja Gregor Srdoč, biti će u poziciji snimiti Novu zvijezdu koja zasad nosi nazi Nova Delphini 2013. Nju je prvi zapazio japanski astronom amater Koichi Itagaki. Moguće je riječ o binarnj zvijezdi od kojih je jedna komponenta bijeli patuljak. To znači da će u nekom narednom vremenu nanovo doći do eksplozije. Zasad se još nezna hoće li sjaj Nove zvijezde još rasti ili ne. Odgovor na to pitanje saznati ćemo za nekoliko sati a tada ćemo objaviti i fotografije koje će biti snimljene EXO NEXT teleskopom. Za sve one koji bi željeli golim okom ili dalekozorom pogledati Novu zvijezdu predlažemo da iskoriste neki od astronomskih „planetarijum“ programa te uz pomoć priloženih ilustracija pogledaju večeras u nebo. Ukoliko posjedujete neki od „pametnih“ telefona instalirajte neku od aplikacija koje vam ovisno o položaju telefona pokazuju što gledate i pronađite zviježđe Delfin i Strijela. Orijentacije radi ova se dva zviježđa nalaze nešto ispod zviježđa Lire koje je markantno „označeno“ veoma sjajnom zvjezdom Vegom.

Najmarkantniji prijelaz nekoliko svemirskih brodova i Međunarodne svemirske postaje spojenih u cjelinu koju nazivamo ISS, večeras  s početkom od 21:39 pa do 21:45 nadlijeće Istru. Početak vidljivosti ove svemirske konglomeracije golim okom biti će nisko nad jugozapadnim horizontom i u tim trenucima „sporoputujuća zvijezdica“ (bez zvuka i signalnih svjetala) od nas će biti udaljena nepunih 1500km te se nalaziti točno iznad Ibize i Baleara u Sredozemnom moru. U svega dvije tri minute ISS sa nekoliko parkiranih pilotiranih i bespilotnih svemirskih brodova dobivati će na visini i sjajnosti. Proći će pored sjajne zvijezde Arkturu zviježđu Volara a zatim će u zenitu biti točno iznad Istre i dostići sjaj od -3,2m te postati oko pet puta sjajniji objekt od ma koje druge zvijezde na nebu a od nas na poluotoku će šestero astronauta u ISSu biti udaljeno svega četiristotinjak kilometara! U narednim minuta ISSova „konglomeracija“ bešumno će letjeti dalje spuštajući se prema sjeveroistoku. Iz našeg vidokruga će izaći u 21:45, daleko iza Karpata i juriti prema Ruskim prostranstvima. Ovo je najmarkantniji prijelaz ISSa tijekom prve polovice kolovoza iznad naših krajeva. ISS ćemo i u narednim danim čak i po dva ili tri puta moći vidjeti kako prelijeće ali više neće biti tako sjajna i tako točno pozicionirana iznad poluotoka.

Početak i sredinu kolovoza osim ljetnih sparina po danu obilježavaju u zvijezde padalice po noći. Kada sićušni komadi međuplanetarne materije brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi ulete u Zemljinu atmosferu dolazi do ionizacije i pojave vidljivog svjetlećeg traga na noćnom nebu. Tu pojavu nazivamo meteor ili „zvijezda padalica“. Istina, tijekom svake noći ako smo dovoljno uporni vidjeti ćemo bar jednu zvijezdu padalicu, no postoje periodi tijekom godine kada je njihova učestalost pojavljivanja znatno veća te se zna vidjeti i po nekoliko desetaka ili čak i stotina zvijezda padalica u samo jednoj noći. U tim slučajevima Zemljinu putanju oko Sunca presijecaju oblaci međuplanetarne materije zaostali od raspada nekadašnjih kometa. Čak i maleni komadići, ne veći od zrnca pšenice ili kukuruza znaju jako „prosvijetliti“ nebom. To stoga što se oslobađa velika količina energije zbg visokih susretnih brzina tijela i Zemljine atmosfere. Sama izgaranja i ionizacija zvijezda padalica događa se na visinama od 30-50 do 60-80km visine. Meteori koje vidimo iznad nas u zenitu tako mogu biti udaljeni svega nekoliko desetaka kilometara dok su oni koje vidimo blizu horizonta udaljeni i po nekoliko stotina kilometara. Početkom i sredinom kolovoza aktivno je nekoliko meteorskih skupina a najpoznatiji su Perzeidi. Njihovo je izvorište u zviježđu Perzeja koje se u večernjim satima pomalja iznad sjeveroistočnog horizonta. Meteorske skupine imena dobivaju prema zviježđu gdje im se nalazi izvorište (radijant). Perzeidi potječu od raspadnutog tijela komete Swift-Tuttle a makismum aktivnosti obično je u noći s 11. na 12 ili 12. na 13. kolovoza. Najviše se zvijezda padalica, zbog zakonitosti nebeske mehanike vidi tijekom ranih jutarnjih sati. Da biste sami ili u društvu uživali u ljepotama noćnog neba prošaranog kratkotrajnim bljeskovima nije vam potrebna nikakova tehnička oprema. Dovoljno je samo pronaći mjesto sa što manjim svjetlosnim zagađenjem i što većom vidljivošću neba te se obružati strpljenjem. Ma u koji dio neba gledate meteori će sami doći. Moguće je da se povremeno pojavi i neki ekstremno sjajni meteor, takav će vas doživotno nagraditi slikom za pamćenje cijelog života. Uostalom, zašto ne bi jednu ili više večeri zaspali na terasi ili negdje gdje imate neometan vidik prema nebu. Nemorate lajkati, šerati, klikati, pisati, plaćati,pisati zamolbe, odgovarati na ankete, ispunjavati pristupnice, čekati u redu – samo se opustite i uživajte. Prirodna klima, prohladni zrak, nebeska pozornica, noćno kupanje – tko to može platiti!

Kirobo je prvi japanski robot astronaut. Juče je poletio prema Međunarodnoj svemirskoj postaji u bespilotnom svemirskom brodu HTV-4. Tamo treba da se pridruži iskusnom japanskom astronautu Koiči Vakati. Kirobo ima brata blizanca, zove se Mirata, koji je ostao na Zemlji kao rezervni član posade ISS. Ime “Kirobo” je kovanica sastavljena od reči “kibo” (nada) i “robo” što je skraćenica za robote uopšte. Kirobo će za nekoliko dana postati operativan a njegova misija trajati će do prosinca naredne godine za kada je predviđen njegov povratak Ruskim svemirskim brodom Sojuz.

Tekst je napisao Aleksandar Zorkić, urednik Astronomskog magazina. Objavljeno uz dozvolu autora i AM.

U srijedu 03. kolovoza (21:48 po našem vremenu) sa Japanskog raketodroma Tanegashima raketom H-IIB prema ISSu lansiran je bespilotni teretni brod HTV-4 (Kountouri). U teretnom prostoru osim gotovo četiri tone neophodnih životnih i tehničkih potrepština za rad posade i funkcioniranje ISSa nalazi se i neveliki (40cm visok) robot pod nazivom Kirobo koji „zna” govoriti i namijenjen je za interdisciplinarna istraživanja glasovne komunikacije između ljudske posade i računala (raznolikih robota uključivo i humnoidne te brodskih računala). HTV-4 narednih će nekoliko dana provesti u svemiru postepeno se približavajući ISSu. Kada se početkom narednog tjedna približi Postaji na desetak metara udaljenosti, uhvatiti će ga robotička ruka Canadarm-2 kojom će upravljati astronautkinja Karen Nyberg  te ga postaviti na spojno mjesto kod modula Harmony. Nakon provjere hermetičnosti spoja šestočlana posada ISSa pristupiti će u HTV-4 te se prihvatiti prijenosa korisnog tereta u ISS, odnosno kasnije prekrcaja otpada sa ISSa u HTV-4 koji će zajedno sa brodom izgorjeti prilikom povratka kroz atmosferu. Japanska svemirska agencija (JAXA) zajedno sa Europskom ESA-om te Ruskim Roscocmos-om bespilotnim teretnim brodovima opskrbljuje ISS kako bi astronautičke ekspedicije mogle besprijekorno funkcionirati.