astronautika.com

Astronomska udruga Vidulini, sa svojim članovima, suradnicima i partnerima unazad nekoliko mjeseci vrši intenzivne pripreme za predstojeća lansiranja atmosferskih sondi HISTRION 5 i HISTRION  6 u bliski svemirski prostor sa područja Svemirske luke “Herman Potočnik”, Pula. Lansiranja ovih sondi obaviti će se sa padine podno Industrijsko obrtničke škole na Vidikovcu. Lokalitet je u internoj korespondenciji dobio naziv; Svemirska luka “Herman Potočnik”, u čast našem sugrađaninu koji je čovječanstvo prije stotinu godina zadužio svojim radovima opisanim u knjizi „Problem vožnje po svemiru”. Nakon što lansiranja sondi budu obavljena prema gradu Puli biti će i formalno upućen prijedlog da ovaj lokalitet dobije službeni naziv; Svemirska luka “Herman Potočnik”, Pula. Zbog financijskih neprilika, koje su sada dijelom razriješene, lansiranja su odgađana u dva navrata. Slijedeći lansirni prozor nastupa sredinom kolovoza. Na lokalitetu Svemirske luke “Herman Potočnik” biti će postavljene četiri privremene montažne instalacije – lansirne rampe. Dvije glavne te dvije pomoćne. Sa lansirne rampe “23” poletjeti će HISTRION 6 a sa lansirne rampe “18” HISTRION 5. Pomoćna lansirna rampa “17” poslužiti će za lansiranje pilot sonde HISTRION FPM-B (pola sata prije polijetanja H6) dok će lansirna rampa “09” poslužiti za pozicioniranje sonde HISTRION FPM-A na visinu dvadesetak metara iznad tla (kontrola vjetra na razini lansiranja +20m i snimanje događanja iz zraka). Potonja neće imati samostalni let, već će biti osigurana “lift-kablom”. Točan datum lansiranja sondi znati će se pet dana prije (tehničko-metereološki uvjeti) nego ona budu obavljena. O svemu će javnost putem medija biti pravovremeno obaviještena. Svi zainteresirani moći će prisustvovati završnim pripremama sondi te samim lansiranjima. Točan program događanja objaviti će se naknadno, a cijela za javnost i medije interesantna događanja na Svemirskoj luci „Herman Potočnik” trajati će od 10h do 14h. Nakon toga, u kasnim popodnevnim satima uslijediti će spasilačke misije pronalaska sondi po slijetanju, njihovo preuzimanje i obrada podataka.

“Osim zanimljivih, nesvakidašnjih događanja te tehničkih i znanstvenih ispitivanja, odnosno istraživanja, na ovaj način cijeli tim angažiran oko Istarskog svemirskog programa, kojeg je inicirala i provodi Astronomska udruga Vidulini sa suradnicima i partnerima, za javnost i medije provodi i edukaciju/popularizaciju na području znanosti i tehnike, izjavio nam je voditelj programa Marino Tumpić.”

Od povijesti se ne živi, nju stvaramo svakog dana, neki su dani tijekom povijesti bili iznimno važni za opstanak (čitaj; sadašnjost i budućnost) naše civilizacije. U punom jeku hladnog rata, postavljanju stotina i stotina interkontinentalnih raketa nakrcanih atomskim bojevim glavama sa obje strane „željezne zavjese”, jedna je svemirska misija svojom tehničko-političkom, ljudskom porukom čovječanstvu dala nadu za opstanak na planeti. Sovjetski savez i Sjedinjene američke države početkom sedamdesetih odlučile su se za zajednički nastup u svemiru. Sovjetski i američki pilotirani svemirski brod susresti će se u svemiru a astronauti će nakon susreta i spajanja u Zemljinoj orbiti prijeći iz jednog broda u drugi. Misija je nazvana Apollo-Soyuz. U njoj su sudjelovali sovjetski Soyuz-19 te američki nenumerirani Apollo (posljednji preostali iz serije Apollo, izvorno načinjen za misije ka Mjesecu). Misija ASTP (Apollo-Soyuz Test Project) krenula je 15. srpnja 1975. u 13:20 po našem vremenu lansiranjem Soyuza-19 sa raketodroma Baikonur. Istog dana, nekoliko sati kasnije (20:50) iz svemirskog centra Kennedy lansiran je i Apollo. Dva je dana trebalo svemirskim brodovima da usuglase svoje orbite u svemiru te priđu dovoljno blizu jedan drugome kako bi se spojili. Zakleti neprijatelji na Zemlji obavili su uspješno, miroljubivo spajanje u orbiti na današnji dan (17.srpnja 1975.) u 17:19:09 po našem vremenu. Svijet je tada nestvarno promatrao medijska izvješća o rukovanju kozmonauta i astronauta u svemiru. Dva sovjetska kozmonauta (Alexey Leonov i Valeri Kubasov) i tri američka astronauta (Thomas P. Stafford, Vance D. Brand, Donald K. Slayton) rukuju se, grle i izmjenjuju mjesta u svemirskim brodovima. Zajednički sklapaju mozaik, logotip ASTP projekta.. Petero ljudi u svemiru pokazuje kako smo svi mi samo ljudi a ne čudovišta sa druge strane žice na „Bojnom polju Zemlja”. Soyuz i Apollo u svemiru su ostali spojeni gotovo dva dana (1d 23h 07m 03s). Sovjeti su sletjeli prvi, 21. srpnja u 11:50, amerikanci 24. srpnja u 22:18. Da bi se međusobno nekompatibilni svemirski brodovi mogli spojiti u orbiti moralo se konstruirati posebni spojni modul koji je lansiran kao sastavni dio Apolla. Desetljećima kasnije, amerikanci će sa svojim raketoplanom pristati na sovjetsku svemirsku postaju MIR (zanimljivo je spomenuti kako je ova misija bila tehnički lakša, obzirom je MIR i bio predviđen za prihvat raketoplana, istina, sovjetskih koji zbog raspada SSSR-a nikada nisu odradili takve misije). Danas, rusi, amerikanci, evropljani, japanci… redovno lete u svemir letjelicama „druge strane” sve u sklopu suradnje u svemiru. Ma koliko nam se svemir činio dalek, možda čak i predalek s obzirom na naše prizemne, ovozemaljske probleme činjenica je kako čim se na par stotina kilometara (što je primjerice udaljenost manja od relacije Zagreb-Beograd) odmaknemo od čvrstog tla odjednom nestaju geopolitičke igre i igrice a ljudi postaju ono što zaista jesu – pripadnici svoje vrste upućeni jedni na druge. Tako bliski kozmopoliti u svemiru a tako daleki primitivci na Saganovoj „Plavoj točci u svemiru”. Pokušajmo se sada zamisliti na nekom svemirskom brodu negdje daleko u svemiru.. Eh da, naš planet u naravi i je veliki svemirski brod.

Sa Gagarinove lansirne rampe ruskog kozmodroma u Baikonuru, četvrtak (07.srpnja) rano ujutro u 03:36 po našem vremenu poletio je novi ruski svemirski brod Soyuz MS-01. Nakon dva dana leta, danas u 06:06 sati (GMT+2) tročlana posada Soyuza MS-01 uspješno je pristala na Međunarodnu svemirsku postaju. Novi Soyuz zadržao je mehaničko-gabaritne specifikacije orginalnih Soyuza čiji su prvi primjerci poletjeli još prije pedeset godina, no u cijelosti je promijenjena računalno-komunikacijska oprema kao i mnogobrojni vitalni sustavi broda. Vanjski je izgled broda ostao skoro nepromijenjen, no unutrašnjost i sustavi su toliko modernizirani da se slobodno može reći kako je ovo prvi primjerak nove generacije ove pouzdane letjelice. Narednih desetak godina ovakvi će svemirski brodovi biti okosnica ruske pilotirane kozmonautike, sve do dolaska na scenu svemirskog broda klase „Federacija“. Posadu su činli japanac Takuya Onishi, amerikanka Kathleen Rubins (kojima je ovo prvi letu u svemir) te ruski astronaut-veteran Anatoly Ivanishin. Njihova će misija trajati nešto više od četiri mjeseca. Na ISSu su ih dočekali aktualni zapovjednik ISSa Jeff Williams te astronauti Oleg Skripochka i Alexey Ovchinin.

Ovog ljeta, u razdoblju od 05. srpnja do 25. srpnja, ovisno o vremenskim i tehničkim uvjetima, sa područja grada Pule (Vidikovac, lokacija neposredno do Industrijsko-obrtničke škole) u bliski svemirski prostor izvršiti će se lansiranje atmosferske sonde HISTRION – 6. Nositelj projekta je Astronomska udruga Vidulini sa suradncima i partnerima (Industrijsko-obrtnička škola (ravnatelj Petar Gavrić) te Osnovna škola Vidikovac (ravnatelj Predrag Dukić), obje iz Pule. Pokrovitelj projekta je Zajednica tehničke kulture Istarske županije (Željko Košara). Medijski pokrovitelj je Regionalexpress. Samo lansiranje obaviti će se sa travnjaka kod Industrijsko-obrtničke škole koji je za ovu prigodu u internoj korespondenciji dobio neformalni naziv; „Svemirska luka Herman Potočnik, Pula” u čast našem sugrađaninu koji je čovječanstvo prije stotinu godina zadužio svojim radovima opisanim u knjizi „Problem vožnje po svemiru”. U potpuno autonomnom režimu rada, atmosferska sonda HISTRION – 6 će u području bliskog svemira (iznad Armstrongove granice na 20.000m visine) obaviti zanimljive eksperimente sa područja astrobiologije i agronomije te izvršiti posebna tehnička mjerenja i ispitivanja tijekom leta. Zahvaljujući suradnji između Vidulina i Osnovne škole Vidikovac u područje bliskog svemira u zasebnom modulu otputovati će i pitanja dvadeset i troje učenika/ca I d razreda namijenjena svemircima. Tko zna možda sa povratkom sonde na Zemlju u njoj budu i odgovori Pulskim mališanima!? Već godinama Astronomska udruga Vidulini (voditelj Marino Tumpić) i Industrijsko obrtnička škola  (Prof. Dragan Basara) surađuju na području projektiranja i izrade mehaničkih komponenti za potrebe Vidulini Observatory. Na taj je način u ovu granu Istarskog svemirskog programa involvirana i edukativno-popularizatorska komponenta znanosti i tehnike koje se primjenjuju u svemirskim istraživanjima. U narednim obraćanjima za medije biti će poznato više detalja o misiji HISTRION -6. Točan datum lanisranja će se zbog meteo-tehničkih razloga znati tri do pet dana prije samog lasniranja koje će se obaviti u 12h po našem vremenu (UT+2).

Večeras u noći sa ponedjeljka na utorak, točnije utorak 21. lipnja rano ujutro u 00:34 po našem vremenu ulazimo u kalendarsko ljeto. Kako su nam u školi (netočno) objašnjavali, prog dana ljeta dan je najduži a noć najkraća. Kako ljetni dani budu prolazili noći će postajati sve duže a dani sve kraći. Ipak, dnevnog svjetla, sunca i mora biti će dovoljno. Sparine i visoke temperature zasad su još uvijek podalje od naših krajeva, no valja ih očekivati u najskorije vrijeme. Prvog dana ljeta, Sunce će izaći u 05:17 a zaći će u 20:56. (podaci za lokaciju Vidulini). Ljeto će trajati 93 dana, do 22. rujna u 16:22, tada će započeti jesen.