astronautika.com

Stari Rimljani služili su se za današnje prilike poprilično čudnim kalendarom. Godina im je trajala 304 dana a počinjala je prvim danom ožujka (mart, Marte). Štovali su puno bogova, pored boga Jupitera najvažniji im je bio bog rata – Mars. Priču o Romulu i Remu znate iz školskog gradiva. Mars, otac Romula, osnivača Rima ujedno je bio i „posredni“ otac svih Rimljana. Shodno tome u čast boga rata godina je počinjala prvim danom mjeseca boga Marsa. Nakon deset mjeseci, zadnjeg dana prosinca (decembra, deset) godina je završavala. Dani se otada pa sve do dolaska ljepšeg vremena koje pomalo nastupa tijekom ožujka jednostavno nisu računali. Rimljani su kasnije usuglasili trajanje kalendara sa nebeskom mehanikom i dodali prije ožujka siječanj i veljaču (januar i februar). Protekla su stoljeća dok nismo došli do kalendara kakvog danas poznajemo. Na našoj strani svijeta tijekom ožujka završava zima i počinje proljeće. Biljni i životinjski svijet se budi. Okoliš počinje poprimati koloritne boje. Proljetna ravnodnevnica označava trenutak kada Sunce „prelazi“ sa južne na sjevernu Zemljinu polutku. Dan i noć tada traju jednako vremensko razdoblje a gledano prema ljeti noći su sve kraće a dani sve duži. Ožujak je poprilično ćudljiv mjesec, u našim krajevima često se govorilo „čuvaj se sunca u marču“. Čak i tijekom samo nekoliko sati u istom danu znaju se izmjeniti razdoblja izuzetno toplog i izuzetno hladnog vremena. Ukoliko ste cijelu zimu izdržali bez prehlada, bolesti i drugih nedaća čuvajte se ožujka. Udobna i lagana odjeća u kojoj ste izašli na kavu može postati zamka za, od zimskog razdoblja, pomalo iscrpljen imunosustav. Razni narodi tijekom ožujka slave različite praznike, pa ipak, jedan od praznika u ožujku prepoznatljiv je u cijelom svijetu. Dan Žena, osmi ožujka ili osmi mart (kako vam drago) nikako nesmijete propustiti bilo da se želite „isprsiti“ ili iskupiti pred dragim osobama nježnijeg spola.

Znate već kako je krenula utrka u svemir.. Sputnik, potom Gagarin pa Armstrong a onda svemirske postaje, raketoplani i tisuće znanih i neznanih bespilotnih letjelica. Sedamdesetih smo osvojili Mjesec, ljudi i roboti su bili tamo i tu je priča stala na gotovo trideset godina. Sredinom devedesetih pomalo bojažljivo smo ponovo poslali „nešto“ ka Mjesecu a zatim je naš prirodni satelit nanovo došao u fokus interesa. Ipak sve se to i nadalje činilo jako dalekim gledano kroz prizmu čovjekova povratka na Mjesec. Danas, početkom 2017. godine situacija se iz korijena preokrenula. Rusi se iz financijske krize pokušavaju izvući i turističkim letovima kozmonauta Soyuza oko Mjeseca negdje 2022. mada je cijela ta zamisao dobrano na (polu)klimavim ali ne i nemogućim nogama. Istovremeno, njihov novi svemirski brod Federacija u to bi neko vrijeme trebao biti spreman za letove i daleko od Zemljine orbite. Kinezi se drže svog plana i progama. I njima je u bliskom vidokrugu kruženje taikonauta oko Mjeseca ali uključivo i slijetanje na njegovo tlo. Ne treba zaboraviti ni Indijce, Japance, Europljane no oni su u ovoj priči jako, jako, predaleko daleko da bismo ih čak i spominjali. Preostali su još samo amerikanci. I dok smo kritički razmišljali kako najviše šanse za povratak oko i na Mjesec imaju Kinezi dolaskom novog predsjednika SAD stvari su se okrenule „dok si rekao keks“. Spoj privatnog kapitala i avanturističkog duha te politička riječ „idemo na Mjesec“ preko noći je na svjetlo dana iznjedrila situaciju u kojoj bi SAD nanovo mogle potvrditi svoj primat u svemirskim istraživanjima gledano kroz prizmu ljudskog prisustva u svemiru. Teško su se amerikanci mirili s godinama i godinama kada njihovi astronauti mogu u svemir samo i jedino sa ruskim svemirskim brodovima Soyuz. Partija pokera odjednom je postala napeta. Bude li sve po planu, a nema razloga niti mogućnosti da netko ustopira SpaceX, dvoje astronauta će pod iznimnom dozom rizika od tragičnog ishoda krenuti putem Apolla 8 te pedeset godina nakon Bormana, Lovella i Andersa zasjeniti sve ostale takmace ili pretendente na novo razdoblje pilotirane astronautike. Ipak, treba stvari realno sagledati, dogodi li se tragedija biti će to još jedan „danak u krvi“ čovjekova stremljenja ka zvijezdama, ka zvijezdama kojima pripadamo, od kojih smo nastali i u koje ćemo se naposljetku pretvoriti kao gradbeni materijal.

Nakon predsjedničkih izbora u SAD tamo se događaju velike društveno-političke ali i znanstveno-tehnološke promjene. Još samo prije koji tjedan putovanje američkih astronauta prema Mjesecu nije bilo realno očekivati prije 2022. Da su velika iznenađenja moguća pokazalo je i upravo objavljeno priopćenje za medije od strane Elona Muska, odnosno SpaceX-a. Svemirski brod Dragon-2 namijenjen za letove astronauta po svemu sudeći imati će premijeru kakve se ne bi postidjeli ni u dobrom znanstveno-fantastičnom filmu. Prvi probni let sa dva civilna astronauta u kapsuli planira se za kraj 2018. Već bi i to bilo „previše“ obzirom se radi o ispitivanju sustava raketa-svemirski brod. Musk je ljestvicu podignuo do krajnjih granica, ili, bolje rečeno; preko krajnjih granica. Dragon-2 sa dva člana posade čiji će se identitet znati krajem ove ili početkom naredne godine, u svojem prvom letu obletjeti će oko Mjeseca i vratiti se na Zemlju. Pedeset godina nakon Apolla-8 čovjek će ponovo letjeti oko našeg prirodnog satelita. Misija je ambiciozna na „dva kvadrata“. Riskantna dobrano preko granica koje bi NASA mogla i smjela podržati da se odvija pod njezinom ingerencijom (otud i ona dva astronauta sa civilnom klasifikacijom). Musk je izjavio kako astronauti neće biti „Hollywoodski glumci“ već trenirani ljudi koji (najmanje jedan ili jedna od njih će biti profesionalni astronaut, ali neaktivan u NASA) moraju biti spremni umrijeti! Jer upravo će se to i dogoditi pođe li nešto po zlu tijekom same misije. Dragon-2 lansirati će se raketom Falcon Heavy sa iste lansirne rampe na Floridi sa koje su polijetali i astronauti Apollo misija prije pola stoljeća. SpaceX će letovima bespilotnih i pilotiranih Dragona odrađivati svoje ugovorne obveze sa američkom vladom ali će istovremeno svoje resurse koristiti i za privatne misije uključivo i letove oko Mjeseca. Smatra se kako bi tržišna cijena po sjedalu za let oko Mjeseca (ovisno o broju članova posade) mogla iznositi od 200 do 800 milijuna USD. Kako god bilo misija Dragona-2 krajem naredne godine biti će jedna od najriskantnijih i najuzbudljivijih odiseja čovjeka u svemiru. Prođe li sve u najboljem redu to će dati dodatna krila za let čovjeka u međuplanetarna prostranstva možda i brže nego smo se nadali. Na ovaj način SAD ne žele prepustiti tehnološki, politički i propagandni primat Kini i/ili Rusiji koje također planiraju letove oko Mjeseca odnosno spuštanje astronauta na njegovo tlo.

Prema navodima agencije Sputnik u Ruskom Korolev Rocket and Space Corporation Energia nadaju se kako će biti prvi na svijetu koji će u periodu 2021.-2022. poslati turiste na let oko Mjeseca u svemirskom brodu Soyuz. Ovdje nije riječ o slijetanju na Mjesec već o „turističkom“ putovanju oko Mjeseca koje je tehnički potpuno izvedivo modificiranom, postojećom tehnologijom koju koristimo, odnosno koju ćemo imati na raspolaganju za par godina izjavio je Vladimir Solntsev, direktor Koroleva svemirskog centra. Ruska kozmonautika je (i) u proračunskoj krizi. Na svakom je koraku prisutna redukcija planiranih programa ili njihovo odlaganje za neka bolja vremena. Kako je sada (opet) moguće da se javno govori o letovima turista oko Mjeseca a zna se da Rusi planiraju reducirati broj astronauta za misije ka Međunarodnoj svemirskoj postaji sa tri na dva kozmonauta kako bi uštedjeli financijska sredstva? Upravo se u toj redukciji krije potencijalna mogućnost za razvoj pilotirane kozmonautike! RSC Energia tijekom ožujka planira potpisati ugovore za letove turista na svemirskim brodovima Soyuz. I to upravo na „trećem sjedalu“ svemirskog broda gdje će izostati profesionalni kozmonauti a na njihovo mjesto doći će svemirski turisti. Od 2017. ili 2018. pa do 2021. devet kozmonauta turista trebalo bi po cijeni od 50 do 100 milijuna USD letjeti u svemir. Tom bi financijskom inekcijom Ruski svemirski program dobio vanproračunska sredstva kojima bi bilo moguće napraviti modifikacije svemirskog broda Soyuz za letove oko Mjeseca 2021.-2022. Informacije radi, u sklopu programa Ruskog slijetanja na Mjesec, prva eksperimentalna misija svemirskog broda Soyuz (Soyuz 7K-L1 alijas Zond 5) oko našeg prirodnog satelita bez ljudske posade realizirana je u vremenu 15.-21. rujna 1968.! Imate li volje i želje te nešto „sitno“ novaca za let u svemir sada je pravo vrijeme da počnete učiti Ruski te se obratite tamošnjoj ekipi za rezervaciju sjedala u svemirskom brodu.

Danas, 26. veljače 2017. od 14:30 do 17:30 (po našem vremenu) događa se prva ovogodišnja pomrčina Sunca i to ona prstenastog tipa. Kada se Mjesec nađe u ravnini između Zemlje i Sunca dolazi do pomrčine Sunca. Ona može biti dijelomična, potpuna ili prstenasta. Prstenasta pomrčina znači da Mjesečev disk za vrijeme maksimuma pomrčine ne uspijeva prekriti cijeli Sunčev disk te se na nebu vidi pomračeno Sunce sa svijetlim prstenom oko tamnog Mjesečeva diska koji pomračuje našu zvijezdu. Do prstenaste pomrčine dolazi kada se Mjesec u vrijeme pomrčine Sunca nalazi skoro na maksimalnoj udaljenosti od Zemlje (min i max udaljenost Mjeseca od Zemlje varira za pedesetak tisuća kilometara!). U prstenastoj i djelomičnoj (ovisno o lokaciji) pomrčini Sunca uživati će stnovnici Afričkog i Južnoameričkog kontinenta te svi oni koji se nalaze u južnom Atlantiku i na većem dijelu Anktartike. Ukoliko ipak želite vidjeti ovu rijetku nebesku pojavu prijenos događanja počinje u 13:10 na www.timeanddate.com/live/ .