astronautika.com

Neil Armstrong (82) operiran je u utorak radi srčanih problema. Ugrađene su mu četiri premosnice na koronarnim arterijama. Oporavlja se uz lječnički nadzor. Supruga, Carol Armstrong, izjavila je kako se Neil osjeća dobro te da je snažnog duha. Mnogobrojni izrazi podrške danima pristižu Armstrongu, od vlade SAD, NASAe, prijatelja, kolega astronauta i drugih.
Njegov kolega i prvi pratitelj na Mjesecu, Buzz Aldrin ” tweetao” je poruku kako Neilu šalje najbolje želje za ozdravljenje i želi brz oporavak te da se nada kako će zajedno proslaviti 50-tu obljetnicu njihova spuštanja na Mjesec 20. lipnja 2019.

Zakazala tehnika, ljudski faktor ili možda prijevara osiguravatelja? Negativni trend u Ruskoj svemirskoj industriji nastavlja se i dalje. Najnovije lansiranje rakete Proton-M obavljeno ponedjeljak kasno navečer u 21:31 po našem vremenu obavljeno je bez greške. Dva masivna i skupa telekomunikacijska satelita Express-MD2 za Ruskog operatera te Telom-3 za Indonezijskog operatera (vrijedni preko 600 milijuna USD) bili su na dobrom putu prema geostacionarnoj orbiti. Raketni modul Brezze-M trebao ih je tijekom 17 minuta rada prebaciti na planiranu geostacionarnu orbitu no to se nije dogodilo. Prvo uključivanje ovog raketnog bloka bilo je uspješno. Konglomerat se nalazio na planiranoj eliptičnoj orbiti 266x5014km. No kada je letjelice trebalo prevesti u geostacionarnu orbitu dogodila se pogreška. Raketni motor ovog bloka uključio se prema predviđenoj satnici no umjesto 17 minuta radio je svega 7 sekundi! Da stvar bude gora, računalo na Brezze-M raketnom bloku nastavilo je s radom očigledno bez povratne informacije da s radom motora nešto nije u redu. Nešto kasnije, isto računalo dalo je komandu za odvajanje satelita od raketnog bloka. Šesto milijuna vrijedne letjelice sada su hrpa neupotrebljive elektronike u krivoj orbiti bez mogućnosti za ispravljanjem pogreške!
Ovo je druga neuspjela orbitalna akvizicija raketnog bloka Brezze-M u svega 12 mjeseci. Dana 17. kolovoza 2011. na sličan je način izgubljen ruski telekomunikacijski satelit Express-AM4. Zbog sličnih razloga i problema s raketnim blokom Brezze-M izgubljene su tijekom zadnjih godina vojne (Kosmos), navigacijske (Glonass) i znanstvene (Mars 96) letjelice. Raketni blok Brezze-M proizvodi biro Khrunichev.
Naredno lansiranje Proton-M/Brezze-M rakete predviđeno za 23. kolovoza (Intelsat 23) odgođeno je do daljnjeg. Rusija je već pokrenula istragu koja mora dati odgovore zašto se takve stvari događaju. Nažalost to nisu pojedinačni slučajevi već pomalo negativni trend koji je uzeo previše maha.
Analitičari su primjetili kako se pogreške redovno događaju pri lansiranju ruskih letjelica (Russian Satellite Communications Company) dok se pri lansiranju letjelica u organizaciji International Launch Services iz SAD takve stvari zasada nisu događale. Je li riječ o svojevrsnoj sabotaži, aljkavosti u organizaciji i proizvodnji ili je nešto još opasnije na pomolu?
Zgodno je primjetiti kao su svi “neuspjeli” sateliti uredno bili osigurani kod više osiguravajućih tvrtki (Ingosstrakh i Alfa Strakhovanie, u posljednjem slučaju). Neimenovani izvori iz Roskosmosa špekuliraju s mogućošću da su letjelice plaćene i napravljene te uredno pospremljene na sigurno a da su zapravo lansirane “fake” letjelice. Nakon što se dobije odšteta od osiguravatelja pristupiti će se “izradi novih letjelica-dvojnika”. Na taj bi način pojednici upleteni u ovakvu rabotu sebi osigurali veliku materijalnu korist. Ukoliko bi se ovakve, zasada samo insinuacije, pokazale točnima to bi bacilo veliku ljagu na Ruski svemirski program i pojedine konstruktorske biroe.

Zamislite slijedeću situaciju; nekoliko desetaka tisuća ljudi koji svi rade na istom projektu. Svatko od njih može pogriješiti a to onda u “lancu sreće” podrazumijeva kumuliranje pogreške sve do mogućnosti potpune propasti projekta. U slučaju NASAine misije Mars Science Laboratory to se nije dogodilo. Svi članovi tima maksimalno su odradili svoj posao a rover Curiosity se od jučer ujutro nalazi u dobrom općem stanju na Marsu, spreman za mnogobrojna testiranja prije početka znanstveno-istraživačkog rada. Pokušajte sada zamisliti koliko je trebalo matematike koja nam je omogućila vidjeti  slijetanje padobranom Curiositya u Marsovoj atmosferi. Dvije letjelice, međusobno na potpuno različitim trajektorijama, vrlo kratko vrijeme u kojem se fotografija takvog tipa može napraviti, letjelice čija je skupna brzina kretanja debelo preko 20.000km/h, brzo kadriranje i – EVO GA!

Kamera HiRISE na Mars Reconnaissance Orbiteru (MRO) uhvatila je trenutak kada se Curiosity (MSL) spušta padobranom kroz atmosferu crvene planete, svega minutu prije nego će njegovi kotači dodirnuti Marsovo tlo. U tom trenutku MRO i MSL bili su udaljeni tristotinjak kilometara jedan od drugog.

Dok čekamo da nam pristignu fotografije visoke rezolucije okružja u kojem se smjestio rover, svakako dužnu pažnju treba posvetiti fotografijama koje su snimljene tijekom samog spuštanja MSLa. Donosimo trenutak uhvaćen u vremenu kada se toplinski štit odvaja od MSLa. Sustav kamera MARDI snimio je cijelu sekvencu slijetanja MSLa, a video-zapis o tome moći ćemo vidjeti uskoro, čim pristigne s Marsa.

Pokretni laboratorij na Marsu privukao je pažnju medija i javnosti. Bilo bi zaista potrebno napisati brojne knjige da se ukratko predoči kompleksnost ove misije. Sitni detalji, kojih teško da bi se sjetili i pri samom njihovom nabrajanju uvelike odlučuju o uspjehu ili neuspjehu misija ovog tipa. Primjerice, nekoliko stotina ljudi svoj je dnevni bioritam koji nama na Zemlji normalno traje 24 sata moralo prebaciti na Marsovski dan (SOL) koji traje trideset devet minuta duže od našeg. Naizgled skoro beznačajna razlika no već za dva tri dana razlika u vremenu postaje prevelika a rovera treba paziti prema njegovom vremenu. To kod ljudi stvara značajne poteškoće a svakih 36 (Zemaljskih) dana na taj način “preskoče” jedan dan. Čak nose i specijalno napravljene ručne satove kojima dan traje 24:39 sati. Želite li saznati više o kuriozitetima ove Marsove misije pogledajte članak koji je o tome napisao Drago Dragović na Astronomskom magazinu.

Inače, rover je opremljen s 17 različitih kamera, većina njih namijenjena je za tehničke potrebe, snimanje terena radi orijentacije rovera , samopregled rovera i slično. Kao kuriozitet spomenimo i da “najsnažnija” kamera na roveru ima rezoluciju 1600×1200 (dva mega pixela).  Predstoje nam dani i tjedni kada će informacije i fotografije pristizati u sve većoj kvaliteti i kvantiteti. Bude li sve po planu rover će na Marsu raditi najmanje dvije godine a vrlo vjerojatno i duže.

Curiosity, NASAin pokretni laboratorij uspješno je danas u 07:31 sletio na Mars. Oduševljenje vlada u kontrolnom centru. Radio komunikacija nije nijednom prekidana tjekom  slijetanja. Par minuta nakon amarsiranja pristigla prva slika s jedne od tehničkih kamera. Rover je u dobroj kondiciji. Bilo bi preuranjeno reći kako više nema mogućnosti da nešto pođe po zlu, ali najteži dio misije je iza nas. Bravo za sve koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj misiji – odličan posao.

Do 09:00 ujutro pristigle su i fotografije nešto veće rezolucije. Pokazuju kako je Curiosity ispravno položen na Marsovom tlu. Ovjes s kotačima pravilno je podignut. Telemetrija funkcionira. Letjelice u Marsovoj orbiti primaju jasne i jake signale s rovera. Znatiželjno dijete je na Marsu, polako će se buditi u narednim minutama, satima, danima prije nego počne puzati po tlu svog novog doma. Njegovi roditelji pažljivo će se ophoditi s njime..Uskoro očekujemo još informacija..

NASAin rover Curiosity nalazi se na svega dva sata vožnje prije ulaska u Marsovu atmosferu. Samo “kućište” rovera u kojem je tijekom gotovo godinu dana međuplanetarnog leta proputovao stotine milijuna kilometara uskoro mora odraditi težak zadatak; omogućiti roveru siguran prolazak kroz atmosferu. Na scenu tada stupa najveći padobran ikad načinjen za potrebe međuplanetarnih istraživanja. Kad Curiosity dovoljno uspori posao preuzima “nebeska dizalica” i njezini raketni motori koji moraju nježno amarsirati rover na tlo crvene planete. Telemetrija koja pristiže u Zemaljski kontrolni centar pokazuje kako se sve odvija po planu…Minute nas dijele od situacije “biti ili ne biti”…