Vidulini
Stari partneri u svemirskim istraživanjama, europska i američka svemirska agencija (ESA i NASA) objavile su planove o suradnji na području međuplanetarnih misija prema Marsu i Merkuru.
Europski BepiColombo treba poletjeti 2013. godine k najmanjoj i pakleno toploj planeti našeg planetarnog sustava – Merkuru. ExoMars je tri godine kasnije krenuti put Marsa.
Umjetnička vizija BepiColombo oko Merkura
Iako je riječ o Europskim letjelicama na njima će se naći japanski i ruski te američki instrumenti. Prema riječima Jima Green iz NASA, amerikanci će na BepiColombo postaviti sustav “Strofio”. Radi se o instrumentu koji će odrediti masu i sastav atoma i molekula koji “slobodno lutaju” nad površinom Merkura i predstavljaju njegovu iznimno rijetku atmosferu. Na taj način saznati ćemo više i o samoj površini Merkura, obzirom da ti atomi najvjerojatnije potječu s površine planete
Ovaj instrument predstavlja samo dio serije instrumenata Italijanske svemirske agencije koji će biti postavljeni na letelicu. Sama misija podrazumjeva zapravo dvije letjelice. Jednu gradi Japan i ona je namenjena za izučavanje magnetnog polja planete, a ESA radi drugu i njena je namjena direktno proučavanje samog Merkura. Letjelica će biti lansirana Ruskom raketom, a njena je ukupna masa preko 2300kg. Na svoje odredište stići će šest godina nakon lasniranja. Planirano je da bude operativna jednu do dvije godine.
Računalna simulacija ExoMarsa na tlu crvene planete
Što se tiče misije na Mars, ExoMars će predstaljati letjelicu u Marsovoj orbiti od koje će se odvojiti modul te spustiti na Marsovo tlo. Lansiranje misije je nedavno odgođeno, a tako dobijeno vrijeme Europljani planiraju iskorisitit za mnogobrojna poboljšanja i nadogradnje osnovnog konepta misije.
Tako će se na Marsu naći rover sličnih karakteristika kao sadašnji američki Spirit i Opportunity, ali ovaj put primarni cilj nisu geološka istraživanja – već potraga za životom. Prema sada dostupnim informacijama vrlo je vjerojatno da će pored rovera, na pristanišnom dijelu biti izgrađen i opremljen i lender – nepokretna znanstveno-istraživačka postaja.
Za ExoMars amerikanci će izgraditi radio predajnik (LaRa, Lander Radio-Science) koji će koristiti NASAinu mrežu radio teleskopa (Deep Space Network) da prati tijek misije i vrši dvosmjernu komunikaciju s Zemljom. Prikupljeni podaci preko lendera emitirati će se na Zemlju te će znanstvenici, između ostalog, vršiti precizna mjerenja i analize promjena u dužini Marsovog dana. Ovi će podaci poslužiti da se bolje upozna unutrašnja struktura Marsa i utvrdi i veličina njegovog jezgra te je li ono potpuno kruti ili bar djelomice istopljeno. ExoMars će na svoju višegodišnju misiju krenuti u lipnju 2016. s raketodroma u francuskoj Gvajani. Raketa nosač i ovog će puta biti Ruska. Put do marsa trajati će desetak mjeseci.
Planirano je da orbiter oko planete radi možda čak i desetak godina, lenderu je životni vijek predviđen na šest godina, a roveru na šest mjeseci. Iskustva s američkim roverima daju nadu kako će i europski rover preživjeti na Marsu znatno dulje.
Marino Tumpić
