astronautika.com

Računalne simulacije letnog profila sondi HISTRION za vrijeme njihova lansiranja, leta u bliski svemirski prostor, povratka te slijetanja, a koje su provedene tijekom subote i nedjelje, ukazale su na otvaranje prvog povoljnog lansirnog prozora sredinom i krajem ovog tjedna. Prva prigoda za lansiranje nastupa u srijedu. Slijetanje sonde bi tada bilo na području jugoistočnog Pulskog akvatorija (rt Kamenjak, Medulin, Premantura). Za četvrtak simulacije pokazuju slijetanje oko Rapca, a petak na Riječko područje. Iako nam na zemlji predstoji razdoblje relativno mirnog vremena, različiti rezultati simulacija od subote i nedjelje daju do znanja kako su zračna strujanja u visokim slojevima atmosfere sada poprilično turbulentna. Ove simulacije treba uzeti sa dozom rezerve. Budu li simulacije i tijekom ponedjeljka povoljne lansiranje HISTRIONa 5 i 6 obaviti će se prvog povoljnog dana ovog lansirnog prozora. Lansiranje sa područja Svemirske luke „Herman Potočnik“, Pula veoma je zahtjevno obzirom je statistička šansa da sonde slete na kopno ili more (ne više od 5km daleko od obale) svega 20%! Lansiranje sa kontinenta znatno je tehnički i vremenski povoljnije, iz tog razloga je primjerice sonda HISTRION-4 prije nekoliko godina lansirana sa poligona DHMZ u Maksimiru. U ovom trenutku šanse za lansiranje HISTRIONa 5 i 6 tijekom ovog lansirnog prozora iznose 50-70%. Bude li lansiranje obavljeno na graničnim vrijednostima letnog profila, ekipa Istarskog svemirskog programa će putem medija i društvenih mreža u realnom vremenu obaviještavati javnost o putanji sondi te mjestu slijetanja kako bi se volonteri mogli uključiti u akciju spašavanja/pronalaska sondi po slijetanju.

Astronomi su presretni kad na nebu mogu vidjeti dva, tri ili više planeta na okupu. Kažemo kako su oni tada u međusobnoj konjukciji. Konjukcije tri ili više planeta iznimno su rijetke. Samo su Venera, Mars, Jupiter i Saturn lako uočljivi za laike, oni koji se obružaju upornošću vidjeti će i Merkur. Uran će bez dalekozora i teleskopa pronaći samo iskusni. Neptun je pak bez korištenja zvjezdanih karata i besanih noći provedenih pod zvijezdama jako težak cilj. Pa ipak, ima i drugi put za lagano opažanje i fotografiranje svih planeta Sunčeva sustava. Prošetate li stazicom uz more park šumom na Zlatnom rtu u Rovinju vidjeti ćete sve planete Sunčeva sustava i to danju bez uporabe tehničkih pomagala. Gdje se Rovinjski sunčev sustav točno nalazi nećemo vam otkriti, dođite i potražite ga sami. Vrijedi baciti pogled izbliza na svjetove koji su u zbilji od nas udaljeni desetke, stotine a poneki i milijarde kilometara.

Atmosferske sonde HISTRION 5 i 6 od danas, 09. rujna, nalaze se u tkz „Letnom režimu“.To znači da su obje sonde sa svim svojim sustavima i korisnim teretom od sada i službeno u proceduri „T-5 dana“. Lansiranje sondi obaviti će se za vrijeme povoljnih meteoroloških uvjeta – lansirnog prozora. Valja razlikovati povoljne vremenske prilike koje doživljavamo na zemlji od vremenskih prilika koje predstavljaju okružje sondi tijekom njihova lansiranja, leta u bliski svemirski prostor, povratka te slijetanja. 3D prognoze vjetrova i računalne simulacije putanje leta sondi omogućavaju pouzdano planiranje misija pet dana unaprijed. Simulacije koje se svakodnevno provode od pred kraj kolovoza do danas nisu pokazale niti jedan povoljan dan za lansiranje. Vjetrovi koji pušu u visokim slojevima atmosfere već dva tjedna uvjetovali bi spuštanje sondi na otvoreno more 50-150km jugoistočno, južno odnosno jugozapadno od Pule pa sve do Ravene i San Marina u Italiji što nije prihvatljiva opcija. U trenutku kada simulacije pokažu da za pet dana predstoji povoljni lansirni prozor ekipa Istarskog svemirskog programa pokreće proceduru lansiranja sondi u bliski svemir. Podsjetimo kako će lansiranje biti obavljeno sa Svemirske luke „Herman Potočnik“ kod Industrijsko-obrtničke škole na Vidikovcu a cjelokupno događanje otvoreno za javnost. Program događanja biti će u medijima objavljen tri dana prije lansiranja.

U isčekivanju povoljnih vremenskih uvjeta koji već desetak dana (a ni do kraja ovog tjedna) ne omogućavaju lansiranje atmosferskih sondi HISTRION 5 i 6 u područje bliskog svemira sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, pročitajte i pogledajte čemu je sve test sonda bila izložena i što je sve preživjela. Sonde HISTRION 5 i 6 projektirao je Petar Gljušćić, mag.ing.mech. Pored njih izrađene su još dvije konstrukcijski identične sonde (FPM-A i FPM-B) namijenjene testiranjima. Izrada je dijelom obavljena u Vidulinima a dijelom u Industrijsko-obrtničkoj školi u Puli (Marino Tumpić i Dragan Basara). Testiranja na vibracije i lom odrađena su u Kanfanaru i na podučju lokaliteta mosta Limska (Darijan Cerin). HISTION FPM-A zadržala je potpunu cijelovitost i integritet konstrukcije na izloženost vibracijama. Bacanje sa mosta Limska draga visine 125m i pad na čvrsto tlo sa namjerno oslabljenom konstrukcijom sonde prošla su sa očekivanim, predviđenim oštećenjima. Prilikom tog leta u sondi se nalazilo i jaje (zatvoreno u kontejneru oblozenom spuzvom, „HISTRION TEST JAJE“) koje je nakon udara u tlo ostalo cijelo. Sigurnost preživljavanja udara u tlo sa jajem u jednom komadu potvrdila je kako konstrukcija sonde omogućava preživljavanje jako lomljivog korisnog tereta. U sondi se tada nalazio i mobitel koji je snimio priremu, let, udar i događanja nakon udara u tlo. Nakon toga u  Puli su odrađena testiranja nosivosti sonde i ono je (projektirano i potvrđeno) nekoliko puta veće od neophodnog. Sonda je nakon tih testiranja popravljenja te je odlučeno da će se koristiti i za drugi set testiranja za koji je inače bila predviđena sonda FPM-B. Radio providnost (uključivo i gsm signale) potvrđena je od strane Ogrena Variole i sa predimenzioniranim radar-reflektorom postavljenim unutar sonde. Nepotopivost, plovnost i vodonepropusnost sonde zahvaljujući Damiru Cukonu provjerena je u vodama Pulskog akvatorija i otvorenom moru. On je na otvorenom moru ostavio sondu da pluta te provjerio mogućnosti optičke zamjetljivosti, pronalaska na moru za slučaj slijetanja sonde na more, njezino hvatanje i podizanje na brod. Zahvaljujući radar reflektoru u sondi FPM-A ona je jasno detektirana i na ekranu brodskog radara. Nikakva oštećenja kostrukcije ili natpisa nisu uočena. Nakon svih „mrcvarenja“ usljedilo je još i testiranje na termičko naprezanje (Marina Tumpić). HISTRION FPM-A izložena je tako ekstremnim temperaturama od +50°C ali i -20°C, u unutrašnjosti sonde. Sva oprema besprijekorno je odradila svoj posao bez oštećenja. Druga test sonda (FPM-B) koju nije bilo potrebe koristiti za testiranja preimenovana je u sondu HISTRION-7. Ona će zajedno sa H5 i H6 sudjelovati u letnom programu sa zanimljivim, neobičnim eksperimentom i letnim profilom misije. Ciklus testiranja time je uspješno završen a ekipa Istarskog svemirskog programa čeka na povoljne vremenske uvjete za lansiranje sondi HISTRION 5 i 6. Čim se stvore povoljni uvjeti u troposferi i stratosferi kako bi lansiranje i let protekli u povoljnim meteorološkim uvjetima a slijetanje sondi bilo na kopno, eventualno na more ali ne više od 10-15km daleko od obale krenuti će se u fazu letnog režima (T-5 dana). Eh da, sudbina je htjela da ono jaje s početka teksta završi kao član „kajgana tima“ na marendi ekipe koja je obavila testiranja.

Synergy Moon sa Vidulinima proglašen trećim timom za utrku ka Mjesecu. Članovi i suradnici Istarskog svemirskog programa, kojeg je inicirala i provodi Astronomska udruga Vidulini, već više od mjesec dana nestrpljivo očekuju vijesti iz Los Angelesa. Jučer, u utorak 30. kolovoza Google (Google Lunar XPrize, GLXP) je za svjetske medije izdao službeno priopćenje: Synergy Moon (međunarodni tim u kojem se nalazi i Astronomska udruga Vidulini) treća je ekipa na svijetu, uz izraelski Space IL i američki Moon Express, kojoj je verificiran status najozbiljnijeg takmaca za slanje landera i rovera na Mjesec; To date, August 30, XPRIZE is exceptionally pleased to officially confirm receipt and verification of three Google Lunar XPRIZE team launch contracts for 2017; Space IL (Israel), Moon Express (US), and Synergy Moon (International). Cilj Googleova natjecanja Google Lunar Xprize je potaknuti i nagraditi tim/timove koji prvi uspiju ka Mjesecu poslati letjelicu sa landerom i roverom koji se moraju spustiti na njegovu površinu te od tamo poslati video visoke rezolucije i prevaliti put od najmanje pet stotina metara. Chanda Gonzales-Mowrer, direktorica GLXP-a, tom je prigodom izjavila; Službena potvrda kako je tim Synergy Moon treća ekipa na svijetu sa planom lansiranja letjelice ka Mjesecu vrhunsko je ostvarenje i nekonvencionalna inovacija na koju smo u Googleu ponosni. Synergy Moon je pokazao kako prema Mjesecu ne vodi samo jedna cesta! Oni koriste zanimljiv modularni koncept rakete Neptune 8 koje izrađuje Kalifornijska tvrtka Interorbital Systems u pustinji Mojave, Kalifornija. Nagradni fond kojeg osigurava Google iznosi 30 milijuna USD.

Miroslav Ambruš Kiš, koordinator Synergy Moon tima ističe kako je ovo vrhunsko priznanje za sve suradnike (a ima ih dvjestotinjak iz petnajstak država diljem svijeta) na projektu te kako je od početna trideset i tri tima, od kojih su neki imali na raspolaganju bezmalo „neograničene“ financijske i druge resurse, naš tim u kojem sudjeluje petnajstak ljudi iz Hrvatske izborio treće mjesto na svijetu! Pored nas jedino se jedan izraelski i jedan američki tim mogu pohvaliti ovim priznanjem iz Google-a.

Kevin Myrick, suosnivač i aktualni direktor Synergy Moon tima kaže kako su u početku usredotočili na nekonvencionalne rakete, sustave lansiranja i inovativni proces svemirske misije, a to su danas najskuplje stavke svake svemirske misije. Partnerski odnos sa Interorbital Systems omogućio nam je jeftiniji, kvalitetniji i inovativniji pristup cilju kojem težimo a to nije samo misija ka Mjesecu već i uključivanje u podjelu „svemirskog kolača“.

Kad sam prije desetak godina krenuo sa namjerom da tim Synergy Moon pošalje robote na Mjesec nitko me nije doživljavao niti kao zezanciju. Danas, najpoznatija svjetska tvrtka, američka multionacionalna kompanija Google sa godišnjim prihodom od 66 milijardi USD nama daje priznanje i radi nam promociju u svim glavnim svjetskim medijima, izjavio je Nebojša Stanojević, suosnivač Synergy Moon tima.

Marino Tumpić, predsjednik Astronomske udruge Vidulini i voditelj Istarskog svemirskog programa (Prvi hrvatski svemirski program) kaže kako je u ingerenciji tima izrada Mjesečeva rovera. Čini se kako su mnogobrojni crteži, razmišljanja, tehničke tvorevine koje smo izradili i testirali bili „prevelik zalogaj“ za javnost i medije u našoj zemlji. Sada kad je Google javno objavio tko smo i što smo, kada svjetski mediji pišu o našem uspjehu na nama će biti još veći teret da damo sve od sebe. Naši roboti za Mjesec mase su svega nekoliko kilograma no tih par kilograma korisnog tereta na svom konačnom cilju „domino efektom“ mogu dati nadu cijelom našem društvu da smo sposobni i spremni za budućnost. Da nećemo biti društvo koje kopira tuđe ideje i planove već društvo za primjer i liderstvo u „novoj generaciji osvajanja svemira“.

Usprkos davno proklamiranoj ideji desne političke opcije kako u Hrvatskoj kila mozga vrijedi dvije marke (jedan euro) te ne tako davnoj izreci lijeve političke opcije kako se u hrvatskoj neće raditi na svemirskim programima, čini se kako je stvarnost zaista uzbudljivija i od najbujnije mašte. Uspiju li u Vidulinima i Synergy Moon-u dosegniti svoj cilj biti će to nevjerojatan uspjeh. Već danas, nakon ovog priznanja i objave od strane Google Lunar Xprize-a, svemir se u našoj zemlji više ne čini tako dalek i nedostižan. A upravo je ta misao bila vodilja cijelom programu i predanom radu stotina suradnika uključenih na ovaj ili onaj način u osvajanje svemira iz „kućne radinosti“. O svemiru i osvajanju Mjeseca sada se kod nas priča kao da smo već tamo. Naša javnost doživljava svemir kao nešto u čemu sudjelujemo ne samo kao gledatelji ispred ekrana već kao aktivni  učesnici. To je sukus svih naših aktivnosti.