astronautika.com

Prema svemu sudeći sutra (11.siječnja 2018.) očekuje nas razdoblje bar djelomično vedrog i Sunčanog vremena. Zateknete li se budni sat vremena prije izlaska Sunca svakako pogledajte prema istočnom horizontu. Prizor neće biti svakidašnji. Tri sjajna nebeska objekta činiti će pravi trokut na nebu. Prvi po redu iznad horizonta nalaziti će se Mars, dijagonalno prema jugu poviše njega biti će Jupiter a u sredini i iznad njih Mjesec. Iako nas od Jupitera dijeli gotovo 900 milijuna kilometara, od Marsa nepunih 300 milijuna kilometara a Mjeseca tek nešto više od 370.000km oni su, naspram nas, pozicionirani u istom pravcu. Gledano sa Zemlje mi ne vidimo njihovu stvarnu udaljenost već kutnu udaljenost, te su nam u ovom slučaju oni prividno jako bliski. Ovakve bliske susrete nebeskih tijela u astronomiji nazivamo konjunkcijama.

Tijekom ove godine sa Zemlje će biti vidljivo pet pomrčina, dvije potpune pomrčine Mjeseca i tri djelomične pomrčine Sunca. Nažalost, samo je jedna od njih vrijedna spomena za opažače iz naših krajeva. Zadnjeg dana siječnja (31.01.2018.) od 11:51 do 17:08 dogoditi će se potpuna pomrčina Mjeseca. Kako je Mjesec u to vrijeme ispod linije horizonta ona neće biti vidljiva iz Istre. Ipak zadnje trenutke pomrčine Mjeseca Zemljinom polusjenom vidjeti će svi oni koji se nalaze istočno od linije Slunj-Knin-Split. U ovoj će pomrčini uživati svi koji se zateknu na Grenladnu, sjevernoj Americi, pacifiku, Australiji te cijeloj Aziji. Petnaest dana kasnije (15.02.2018.) od 19:55 do 23:47 dogoditi će se prva od tri ovogodišnje djelomične pomrčine Sunca. Ova pomrčina nije vidljiva iz naših krajeva, Sunce je ispod horizonta a nebeska mehanika razveseliti će samo krajnji jug planeta; Antartika, Čile, Argentina, Urugvaj i Brazil te dijelovi Atlantika i Pacifika lokacije su odakle će ona biti vidljiva. Pet mjeseci kasnije, sredinom ljeta (13.07.2018.) slijedi druga djelomična pomrčina Sunca u vremenu od 03:48 do 06:13. Biti će vidljiva samo sa dijela južne obale Australije, u vodama dvaju oceana i dijela sjeverne obale Antartike. Kako se pomrčine Mjeseca i Sunca uvijek događaju u paru, sa vremenskim razmakom od petnaest dana, napokon dolazimo do potpune pomrčine Mjeseca u noći sa 27. na 28. srpnja, koja će gotovo u cijelosti biti vidljiva iz naših krajeva. Propustiti ćemo samo početak pomrčine ali će zato izlazak već dijelom pomračenog Mjeseca biti pravi „bonus“ za opažače. Pomrčina počinje 27. srpnja u 19:14 a završava 28. srpnja u 01:28. Posluže li nas tada vremenske prilike biti će to savršena ljetna večer uz poneku zvijezdu padalicu, pomrčinu Mjeseca i ugodno društvo na obali mora. Nebeska mehanika pobrinula se za prve dvije stvari… Rekli smo prije kako se pomrčine događaju u paru, no ponekad se događaju i tri zaredom što je upravo slučaj ovog ljeta. Posljednja ovogodišnja pomrčina, djelomična pomrčina Sunca, dogoditi će se 11. kolovoza u vremenu od 10:02 do 13.30. Nije vidljiva iz naših krajeva već samo iz nordijskih zemalja, Mongolije, Kazahstana, središnjeg i sjevernog dijela Rusije, Kine, na krajnjem sjeveru Kanade te sa Grenlanda. Pomrčine Mjeseca vidljive su golim okom i nema nikakve opasnosti za njihovo opažanje golim okom, dalekozorom, teleskopom ili pak za njihovo fotografiranje. Pomrčine Sunca smiju se opažati samo uz upotrebu zaštitnih filtara zbog opasnosti od trajnog oštećenja vida. Pripremite na vrijeme vaše mjesto i društvo pod zvjezdanim nebom za predstojeću, ljetnu, potpunu pomrčinu Mjeseca.

“Sadašnjost je Vaša, ja radim za budućnost i ona pripada meni!”, Nikola Tesla. Malo je tko ratnog 07. siječnja 1943. godine razmišljao da se u sobi hotela „Astoria“ (New York, SAD) odvija drama između života i smrti jednog od najvećih umova čovječanstva. Nikola Tesla toga je dana, prije sedamdeset i pet godina, posljednji puta udahnuo ovozemaljski zrak. Tijelo genijalca koji nikada nije (formalnom) akademskom diplomom ogrnuo svoje ime započelo je svoj put prema zvjezdanoj prašini. Njegovo djelo ni danas nije u cijelosti shvaćeno, njegova istraživanja i stotine patenata dio su naše svakodnevnice. Neke od njegovih zamisli tek će naredne generacije biti u stanju ostvariti. Svijetom je u vrijeme Tesline smrti bjesnio drugi svjetski rat. Njegova je domovina bila raskomadana. Homo sapiens se nije potrudio ni ugrijati sobicu u „Astoriji“ za koščatog starca kojem su na stolu ostali nedovršeni nacrti bez žičnog prijenosa energije. Tko je bio Nikola Tesla? Čovjek sa vizijom! Vizionari još za života shvate kako ih njihovi suvremenici ne mogu razumjeti, za najveće među njima ponekada su potrebna desetljeća ili čak stoljeća da im se barem dostojno zahvalimo na njihovom predanom i nesebičnom radu kako bi naše življenje bilo kvalitetnije. Tesla je danas besmrtan. Njegova domovina, ili ako baš hoćete domovine, i danas su rascjepkane. Svijet ni danas nije idilično mjesto. Tesline zamisli umnogome se koriste na dobrobit čovječanstva ali i za ratne pohode. Tesla je prije svega Zemljanin.. Iako ga svi svojataju kada im se to čini potrebitim za (počesto) sebične potrebe. Žalosno je kako na prostorima sa kojih je potekao i danas vladaju podjele tko koristi a tko ne koristi latinicu odnosno ćirilicu. Tesla danas nema previše klasičnih spomenika, ipak, svaki puta kada ugledate strujni vod i sve što nam on donosi, sjetite se kako je za to zaslužan upravo Tesla. Njegovo ime nosi i jedan asteroid; 2244 TESLA. Uostalom, pokušajte zamisliti svijet bez električne energije, bez radija, bez televizije, bez interneta, bez radara koji budno paze na avione iznad naših glava, bez rendgenskih aparata u medicini, bez daljinskih upravljača, bez raketa i robotskih sondi koje istražuju planete, asteroide, komete u Sunčevom sustavu i dalje…Jeste li zamislili? Niste! Upravo tako, današnja civilizacija nezamisliva je bez njega. Njegove su ideje gotovo redovno podkradali tko i kako god je stigao. Još uvijek u udžbenicima stoji kako je Marconi izumio radio a a Röntgen X-zrake.. Sudovi su tek nedavno donijeli pravorijek i izume pripisali pravom izumitelju; Nikoli Tesli. Čak su i Nobelove nagrade dobivali ljudi koji su se okoristili njegovim radom, iako je malo tko zaslužio Nobela kao Tesla. Rođen je u Smiljanu, nedaleko Gospića. Točan datum njegova rođenja nije poznat, iako je službeno naveden 10. srpnja 1856. Izgleda da je Tesla zapravo rođen oko ponoći 9/10 srpnja. Otac Milutin bio je pravoslavni svećenik a majka Ðuka domaćica, oboje širokih i otvorenih pogleda na svijet. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u rodnom mjestu. Gimnaziju je završio u Karlovcu (1870-1873), a (nezavršeni) studij elektrotehnike pohađao u Grazu a potom i u Pragu (1880). Nakon toga kratko radi u Budimpešti (1882) i Parizu (1883), no Europa je bila premala za njega. Godine 1884. odlazi u SAD i ubrzo se zapošljava u kompaniji T.A. Edisona. Dva velika uma nisu mogla dugo koračati istim hodnicima zajedno. Tesla ubrzo napušta Edisona i 1887. osniva svoju vlastitu kompaniju. Upoznaje kolegu i prijatelja G. Westinghousea, čovjeka koji mu je pružio ruku u trenucima kada je i sam bio na izmaku novaca i živaca. Tesla će mu se kasnije odužiti cijepanjem Ugovora koji mu je mogao donijeti basnoslovnu zaradu. Naime u legendarnom ugovoru pisalo je kako će Westinghouse na svaki proizvedeni kilowat/sat električne energije izmjenične struje Tesli plaćati postotak. Tesla se toga odrekao i sebe zauvijek osudio na besparicu. Nešto kasnije, 1893. svijet dobiva prvu hidrocentralu izmjenične struje izgrađenu na Niagari. Bila je to Teslina pobjeda nad Edisonovom istosmjernom strujom, što mu ovaj nikada nije oprostio, te je u svakoj prilici lobirao protiv Tesle, neznanca bez političkih veza iz daleke Europe. Početkom XIX stoljeća amerika je gladna energije, otkriće i primjena Teslinih elektromotora pretvara SAD u najrazvijeniju zemlju svijeta. U to vrijeme nastaje glasoviti laboratorij u Colorado Springsu i tu eksperimentira sa visokonaponskim i visokofrekventnim strujama napona od preko 10 milijuna volti i učestalosti od preko 200kHz! Njegove munje ni danas nismo uspjeli replicirati. Fotografije na kojima je prikazan u kavezu kojeg okružuju mnogobrojne munje i danas su zapanjujuće. Nije se ženio niti imao potomstva, s rijetkima je prijateljevao. Smatrao je kako um mora biti slobodan od društva i ženskog „uznemiravanja“. Poznata je i jedna od njegovih (pomalo) šovinističkih izreka; „Nikad ne vjeruj sjaju u očima žene, to je vjerojatno svjetlost koja prolazi kroz njezinu šuplju glavu“. Budno je motren i praćen od raznih tajnih službi, kako ga nisu mogli privoljeti da radi za neke od njih, nisu mu dopuštale niti nužnu financijsku potporu za provođenje projekata i orujža budućnosti. Sumnja se da je nekoliko požara i krađa u Teslinim laboratorijima djelo upravo američkih tajnih službi koje nisu mogle dopustiti da „gadgeti iz budućnosti“ padnu u ruke njihovim suparnicima. Poveći dio njegove pisane ostavštine još uvijek nije dostupan javnosti! Tesla je stekao počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu, a 1956. uz Titovo lobiranje i zalaganje međunarodna SI jedinica za mjerenje magnetskog toka nazvana je po njemu – Tesla. U narednim danima, ili tjednima, očekujemo prvo lansiranje SpaceX-ove rakete-gorostasa „Falcon Heavy“. Kao koristan teret u njezinom kargo prostoru nalaziti će se sportski automobil „Tesla“…

Nešto ranije nego prošle godine visibabe su započele stidljivo provirivati u osunčanim zavjetrinama. Hladnoća u prosincu odglumila je zimu a siječanjsko zatopljavanje njima je znak da treba krenuti na svjetlo dana. Visibabe su prvi vijesnici dužih dana nakon zimske kratkodnevnice. Krećemo prema proljeću i ljetu. Predstojeća hladna razdoblja shvatimo samo kao usputnu stepenicu na tom putu. Uostalom, razdoblje dnevnog svjetla već je danas deset minuta duže nego prvog dana zime! Fotografija netom niknule visibabe načinjena je pri Vidulini Observatory u jutarnjim satima 06. siječnja 2018.

Rano jutros, 03. siječnja 2018., u 06:34 po našem vremenu (GMT+1) udaljenost Zemlje od Sunca je bila najmanja, kažemo da je Zemlja u perihelu. U tom trenutku razdaljina od središta Zemlje do središta Sunca iznosila je točno 147.097.233km. Svakih stotinjak tisuća godina naš planet prolazi kroz ciklus promjene svoje orbite oko Sunca iz elipse u kružnicu, pa nanovo u elipsu. To se događa iz nekoliko razloga; gravitacijskog uticaja drugih planeta, Sunca i posebice Mjeseca. Zbog odstupanja od središta orbite (ekscentriciteta) dolazi do vremenske razlike između trenutka zimske kratkodnevnice (prvi dan zime, na sjevernoj polutci) i trenutka kada je planet najbliže matičnoj zvijezdi. Aktualni školski udžđbenici koji nas „uče“ kako je prvog dana zime Zemlja najbliže Suncu a prvog dana ljeta najdalje od njega temelje se na činjenici koja je bila točna 1246. godine! Od tada na ovamo otprilike svakih 58 godina dani zimske kratkodnevnice, odnosno ljetne dugodnevnice, „udaljavali“ su se za po jedan dan od dana kada je planet najbliže, odnosno najdalje, od Sunca. Prema astronomskim podacima i matematičkim izračunima za 4412 godina (tada će biti 6430., anno domini) planet će biti najbliže Suncu prvog dana proljeća! Nadajmo se kako će naš školski sustav do tada usvojiti realno stanje „na terenu“. Danas je Sunce u Puli izašlo u 07:42, Sunčevo podne, trenutak kada je ono u meridijanu, nastupa u 12:09 a zalazak nastupa u 16:35. Razdoblje dnevnog svjetla iznosi 8h 53m 28s, odnosno dan* je u odnosu na prvi dan zime duži za 6m 28s. Pun Mjesec zašao je za horizont u 08:39. Ugledate li noćas poneku sjajnu zvijezdu padalicu znajte da vrlo vjerojatno pripada skupini Quadrantida, jedinoj meteorskoj skupini iz, danas, nepostojećeg sazviježđa Quadrans Muralis.