astronautika.com

Iz naših krajeva večeras, ponedjeljak 07. kolovoza, biti će vidljiva zanimljiva ali „skromna“, djelomična pomrčina Mjeseca. Njezin početak dogoditi će se još i prije izlaska Mjeseca nad istočnim horizontom. Krenimo redom; Zemljina polusjenka (gotovo nevidljivo za opažače golim okom!) započinje „prekrivati“ Mjesečev disk u 17:50. Zanimljivi dio, ulazak Mjeseca u Zemljinu sjenku započinje u 19:23, no taj trenutak mi nećemo vidjeti obzirom da Mjesec izlazi iznad istočnog horizonta tek u 20:14. Od tog vremena pa na dalje svjedočiti ćemo „pacman“ ugrizu Zemljine sjenke na osvjetljenom disku Mjeseca odmah po njegovoj pojavi nad horizontom. Maksimum pomrčine dogoditi će se u 20:20 i tada će 24.65% Mjesečeva diska biti prekriveno Zemljinom sjenkom. Zanimljivo je da će Sunce sve do 20:23 biti iznad horizonta! Kraj pomrčine Zemljinom sjenkom nastupa u 21:18, a polusjenkom u 22:51. Pomrčenje Mjeseca a da je istovremeno i Sunce iznad horizonta rijedak je slučaj, ova pomrčina (Zemljinom sjenkom) trajati će svega jedan sat i pedeset i pet minuta. Poradi niske pozicije Mjeseca iznad horizonta moguće su raznolike koloritne kombinacije boje njegova diska. Kako kažu naši stari, „živi bili pa vidjeli“, naravno ako nam to dopuste vremenske prilike koje nam prema prognozama i nisu nešto naklonjene za opažanje pomrčine Mjeseca. Do pomrčine Mjeseca dolazi kada se Mjesec, Zemlja, Sunce (tim redosljedom) nađu u istom pravcu i ravnini te naš prirodni satelit ulazi u stožac Zemljine polusjenke, odnosno sjenke.
NAPOMENA;
Podaci o izlasku i zalasku Sunca i Mjeseca izračunati su za lokalitet Vidulini, drugdje u regiji oni će se razlikovati za nekoliko minuta od navedenih.

Nalazimo se na vrhuncu ovoljetnih vrućina. Sunce zadnjih dana nemilosrdno prži a takve će prilike potrajati još barem nekoliko narednih dana. Izlaganje vrućinama i direktnoj sunčevoj svjetlosti ukoliko nije krajnja nužda ili potreba potrebno je svesti na minimum. Nemojte se previše obazirati na „temperature“ koje vam „serviraju“ mediji! One se u našim krajevima kreću oko četrdesetak stupnjeva Celzijevih. Prilikom direktog izlaganja Sunčevoj svjetlosti naše se tijelo doslovce prži na temperaturama od šesdesetak stupnjeva Celzijevih. Da je tome tako provjerite na način da izložite elektronski temperaturni senzor direktno „na sunce“ (OPREZ! Ne izlagati živine i slične termometre koji su baždareni do +50°C ili + 60°C zbog opasnosti od puknuća zatvorene cijevčice u kojoj je iznimno opasan sadržaj!). U takvim uvjetima, vrućina nam je samo jedan od problema s kojima se naše tijelo suočava. Tu su još i UVA te UVB a u ekstremnim situacijama i pokoja zraka smrtonosno opasnog UVC zračenja. Naše tijelo čak i pri običnoj šetnji „na suncu“ (primjerice kad odete u trgovinu preko puta po kruh) ponaša se poput zaštitnog odijela astronauta u svemiru. Aktivirani su doslovce svi mehanizmi regulacije toplote i samozaštite a to strahovito troši energetske resurse organizma. Iako nam na prvi pogled ne izgleda tako, obična lagana šetnja pri ekstremnim vrućinama, izloženosti cijelokupnom elektromagnetskom spektrumu (EMS) zračenja sa Sunca koje dolazi do nas ekvivalentna je iznimno teškom fizičkom naporu pa i gora od toga. Površinske opekotine kože koje tijelo zadobije usljed prekomjernog izlaganja UVB zračenju zacijeliti će, no one dubinske, nevidljive, zadobivene od znatno slabijeg UVA zračenja mogu djelovati na DNA zapise i u konačnici pridonjeti stvaranju kancerogenog tkiva. Prirodna ulja i kremice iz kućne radinosti zaista vam mogu spriječiti nastajanje opekotina, no velika većina takvih „ekoloških“ pripravaka neće vam pomoći prilikom prodora UVA zračenja duboko ispod površinskog dijela kože. Zato koristite ispitana i provjerena sredstva zaštite kože, ona su obvezna na dijelovima tijela izloženim Sunčevom EMS. UV neprolazna stakla na ljetnim naočalama nisu samo modni dodatak – čuvaju vaše oči od preranog oštećenja vida. Morate li napolju raditi obucite komotnu odjecu dugih rukava i nogavica, izgleda blesavo ali je efikasno. Vozite li se primjerice motorom ili biciklom na duže relacije obucite jaknu, termoizlacija je čudo čak i ljeti. Imajte u vidu da nam opasnost ne prijeti samo s neba, svjetlo i zračenja reflektiraju se i od površine, betona, asvalta, vode, snjega.. te se na taj način količina „nevidljivih agenasa“ gotovo udvostručuje. Spomenuli smo zaštitu tijela odjećom i kremama. Nije isto koristimo li bilo kakvu odjeću ili kremu. Na etiketama odjevnih predmeta pronaći ćemo oznaku za CPF faktor (Cloth Protective Factor) koji je naveden u vrijednostima od 1 do 50. Radi se o postotku UV zračenja koje prolazi kroz odjevni predmet. Primjerice oznaka CPF 30 (1/30) znači da tkanina propušta 3.3% zračenja a CPF 50 (1/50) propušta svega 2% zračenja. Kod zaštitnih krema kao mjerilo učinkovitosti koristimo SPF faktor (Sun Protective Factor) na mjernoj skali izraženo brojkama od jedan do šestdeset. Ovisno o tipu kože i vrijednosti UV zračenja neko kratko vrijeme možemo biti izloženi zračenju prije nego koža izgori. Vrijednost SPF faktora označava koliko će se puta taj interval produžiti uz korištenje zaštitne kreme. Primjerice ako je vaš tip kože takav da može izdržati deset minuta na suncu prije nego koža izgori uz uporabu zaštitne kreme SPF faktora 30 to će vrijeme iznositi 300minuta (10×30=300). Što je SPF faktor veći produžuje se vrijeme mogućeg izlaganja kože UV zračenju. Ovo je važno zapamtiti, dakle SPF faktor 60 neće vas zaštititi duplo „jače“ od SPF faktora 30, štititi će vas podjednako a razlika je u vremenskom trajanju zaštite. No i tu je potreban oprez u tumačenju SPF faktora. Naime, SPF faktor služi za izražavanje stupnja zaštite kože za „onih deset minuta“ koje smo ranije naveli. Krema vam ne omogućava da na suncu boravite „onih“ 300 minuta i ne izgorite, već vam samo garantira da će u tih deset minuta efekt UV zračenja na kožu biti 30 puta manji, dakle siguran boravak u određenom vremenu na suncu! Zbog toga često čujemo kako su ljudi „izgorjeli“ iako su bili „namazani“. Kako bilo da bilo, pripazite na vrućine, pijte dovoljne količine vode (kokacola i slične stvari nisu nadomjestak vodi!), uzimajte bar minimalne količine hrane i držite se hladovine. Pravo ljeto sa toplim morem i ugodnijim temperaturama zraka tek dolazi, mi koji smo povlašteni živjeti blizu mora imamo cijeli rujan pa i dobar dio listopada za brčkanje u moru i sunčanju na obali. Za kraj, naše tijelo nemože bez sunca, nekoliko minuta izlaganja Sunčevoj svjetlosti dnevno ono je što organizmu treba. Prženje cijeli dan na obali je opako igranje ruskog ruleta sa vlastitim zdravljem i životom!

Pored brojnih zemaljskih ljetnih događanja večeras nas na nebeskom svodu iznad zapadnog horizonta očekuje bliski susret našeg prirodnog satelita Mjeseca i najvećeg planeta Sunčeva sustava – Jupitera. Ova dva markantna nebeska objekta nalaziti će se prividno veoma blizu jedan drugome iako ih u stvarnosti dijeli nešto manje od milijardu kilometara. Oboje se nalaze u zviježđu Djevice i nepogriješiva su, lijepa prigoda za njihovu identifikaciju i opažanje golim okom. Taman u vrijeme kada se nebo polako zacrni a nebeski svod ispuni zvijezdama na drugoj, sjevernj strani neba u vremenu od 22:16 do 22.22 preletjeti će Međunarodna svemirska postaja. Na liniji ekliptike tu se još nalazi Merkur, vidljiv nedugo nakon zalaska Sunca na zapadu te Saturn koji se nalazi istočnije od Mjeseca i Jupitera iznad južnog horizonta.

Osamog dana mjeseca srpnja sa „Svemirske luke Herman Potočnik, Pula, nešto iza podneva, u bliski svemir lansirane su dvije bespilotne letjelice Astronomske udruge Vidulini, HISTRION 5 i HISTRION 6. U potpori njihove misije sudjelovala je i treća bespilotna letjelica – HISTRION 7. Ove misije realizirane su u sklopu Istarskog svemirskog programa – Prvog hrvatskog svemirskog programa koje provodi Astronomska udruga Vidulini sa svojim članovima, suradnicima, partnerima i pokroviteljima. Misija HISTRIONa 5 dijelomično je uspješna. Letjelica je uspješno lansirana, kontakt s njom izgubljen je nedugo po lansiranju, pronađen je njezin balon u predviđenom rejonu slijetanja no ne i sama sonda za kojom je i dalje u tijeku potraga. HISTRION 6 sa astrobiološkim, društveno-sociološkim i medicinskim eksperimentima te pratećom tehničkom podrškom u cijelosti je odradila sve planirane zadatke. Letjelica za potporu i ispitivanje „lakih tehnologija“ HISTRION 7 odradila je dio svojih zadataka i dala nam značajne i vrijedne povratne informacije. Gledano u cijelosti sve tri letjelice odradile su uspješno veći ili manji dio planiranih aktivnosti (HISTRION 5 i HISTRION 7) odnosno u cijelosti ispunila očekivanja (HISTRION 6). Nakon evaluacije ovih misija slijedi priprema i lansiranje novih letjelica. Moguće je da HISTRION 8 i 9 u bliski svemir polete u jako bliskoj budućnosti sa mnoštvom noviteta iz tehničke domene.

U subotu 08. srpnja 2017. sa „Svemirske luke Herman Potočnik, Pula“ u bliski svemir lansirane su bespilotne letjelice HISTRION 5 i 6. U njihovoj sjeni odvijala se misija treće sonde Astronomske udruge Vidulini – HISTRION 7. Njezina je namjena bila video i foto snimanje cijelokupnog događanja sa prijenosom podataka u realnom vremenu, ispitivanje mogućnosti aplikacija na mobitelu koje simuliraju raznolike senzore radi testiranja i planiranja jedne od narednih misija u kojoj bi glavu ulogu imao mobilni uređaj, te ispitati kvalitetu i doseg gsm signala po visini (potrebito radi drugih projekata). Testiranja gornjih zadataka (bez uporabe balona, samo sa sondom) načinjena su prošle godine i bila su uspješna. Činilo se kako HISTRION 7 čeka skoro pa rutinski radni dan, sve dok se u izvedbu planiranog scenaria nije upleo izvjesni gospodin Murphy.. Pripremljeni mobilni uređaj sa svim postavljenim i testiranim aplikacijama nije preživio sraz sa kotačem terenskog spasilačkg vozila koje je igrom slučaja prošlo preko njega. U sondu se postavlja „ad hok“ mobitel koji po dimenzijama ne odgovara pripremljenom mjestu u sondi te je bilo potrebno izvršiti preinake na njoj. Naknadno se na sondu sa vanjske strane montira video kamera koja je imala zadatak napraviti video zapis „360“. Usljedilo je punjenje balona helijem i planirano podizanje sonde. Murphy je i ovdje prisutan. Tvrtka iz Zagreba isporučila je za dva reda veličine manje balone od naručenih i plaćenih. Njihova je nosivost svega 300-tinjak grama te HISTRION 7 nije imao dovoljno uzgona. Na scenu stupa balon koji se već godinama u AUV vodio kao rezervni balon, nabavljen svojevremeno od NATO-a. No njegova je godina proizvodnje učinila da se prilikom početka punjenja odmah vidjelo kako će vijek trajanja balona biti jako kratak. Deformacija stijenke balona nije slutila na dobro. Svemu usprkos HISTRION 7 se kontrolirano užetom podiže na visinu od tridesetak metara. Nedovoljan uzgon i vjetar koji je pojačavao sa iznenadnim promjenama smjera nije omogućio planirano podizanje na visinu od 200+m. Započinje dvosmjerna radio-komunikacija sa H7, snimanje video i foto materijala, u veoma teškim uvjetima „lepršanja“ sonde koje uzrokuje gotovo neupotrebljiv video. Dok traju završne pripreme za lansiranje HISTRIONa 6 dolazi do kolapsa balona HISTRIONa 7 čime je njezina misija završena. Iz snimljenog materijala uspjelo se izvući ponešto fotografija i sekvence video materijala. Vrijedno iskustvo dobijeno ovom misijom ukazalo je na probleme i načine njihova riješavanja, što se prvenstveno odnosi na stabilizaciju i kontrolu leta sonde čime se osiguravaju neophodni uvjeti za uspješnost misije. Misiju HISTRION 7 u iznimno teškim uvjetima odradili su Dean Mihovilović, Diego Martinčić, Ružica Jakovljević, Alen Peteh, Damir Cukon i Mateo Ostojić. Panoramska fotografija; Miroslav Ambruš Kiš.