astronautika.com/a3c2

Danas u jutarnjim satima učenici Industrijsko-obrtničke škole Pula imali su priliku opažati Sunce teleskopom ispred škole. Veliki Newtonov teleskop sa filtrima za sigurno opažanje Sunca golim okom pokazao je tajne Sunčevih crnih pjega mnogobrojnim srednjoškolcima kojima je ovo bio prvi puta da su zavirili pogledom prema Sunčevom disku. Dragan Basara, nastavnik u IOS Pula i Marino Tumpić iz Astronomske udruge Vidulini pojasnili su djeci i kolegama kakav je to teleskop kroz kojeg gledamo Sunce, kakvim se zašitnim filtrima koristimo te što su to „crne fleke“ koje vidimo na Sunčevom disku, što nam one kazuju o Suncu. Prvi pogled kroz teleskop prema Suncu načinio je i ravnatelj škole Petar Gavrić. Nekoliko je učenika izbrojalo vidljive pjege a zatim su rezultate usporedili sa službenim podacima Ciriškog centra za opažanje Sunca. Za vrijeme opažanja Sunca Basara i Tumpić odgovarali su na pitanja učenika o Sunčevim tajnama, čemu služe dijelovi teleskopa i montaže, što se sve može vidjeti teleskopom na noćnom nebu, te o sigurnosti gledanja u Sunce po danu (UVIJEK uz uporabu provjerenih astronomskih filtera!).

Četvrtak je, jedan od nekoliko desetaka četvrtaka koje smo odradili tijekom ove godine. Ovog četvrtka, dvjesto šezdeset i trećeg dana aktualne godine u 16:21po našem vremenu, kalendarsko ljeto ustupa mjesto jeseni. Do kraja godine preostaje nam još stotinu i jedan dan. Prvi dan jeseni nazivamo još i jesenjom ravnodnevnicom, toga dana (po školskim udžbenicima) dan i noć traju jednako da bi nakon toga dani postajali sve kraći a noći sve duže. Istina, to baš i nije tako obzirom će Sunce nad horizontom provesti 12 sati i 10 minuta. Jesen će trajati 91 dan, sve do 21. prosinca kada će ustupiti mjesto zimi. U trenutku početka jeseni Sunce je od nas udaljeno 150.124.390km, Mjesec je pak udaljen 367.726km i „star“ je 22 dana.

Svatko od nas bar ponekad uzme vrijeme samo za sebe, nekima to polazi češće a nekima rijeđe za rukom (ili nogom). Znamo reći kako nismo ni mrdnuli cijelih sat vremena (neki to rade i cijeli dan, poneki i duže). No zaista, mirujemo li kada mirujemo? Ili možda da preciziramo pitanje; Krećemo li se kada mirujemo? Većina bi na „prvu loptu“ rekla; Ne. Istina je ponešto drugačija. Čak i kada mirujemo u krevetu zapravo se krećemo, i to ne bilo kako. Planet Zemlja na kojem se nalazimo kreće se oko Sunca brzinom od 30km/s (da, da trideset kilometara svake sekunde). Čini vam se brzo? Šta kažete na brzinu od 250km/s kojom se naše Sunce (zajedno sa svim planetima) kreće oko centra našeg zvjezdanog grada, galaktike (Mliječni put)!? Ne zaboravite pribrojiti tome još i 600km/s kojom se brzinom naša galaktika kreće u svemiru! Nešto više od pola minute trajalo je čitanje ovog teksta, za to vrijeme 30.000km je „iza nas“. Kažete zavrtilo vam se od svih tih brojki i brzina.. Prošetajte gradom ili prirodom u međuvremenu između tmurnog neba sa kišnim kapima i pokojim bijelim oblačićem okupanog suncem. Taj metar u sekundi kojeg načinite vlastitim nogama jedna je od boljih stvari koje možete potpuno besplatno napraviti za vaše zdravlje i raspoloženje.

Iako su računalne simulacije visinskih strujanja vjetrova tijekom vikenda pokazale kako od srijede do petka postoji povoljan lansirni prozor za lansiranje sondi HISTRION 5 i 6 sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, lansiranja tijekom ovog tjedna neće biti. Tijekom ponedjeljka (12.rujna), sa pristizanjem novih podataka o meteo uvjetima u visokim slojevima atmosfere otpali su četvrtak i petak kao mogući dani za lansiranje. Cijeli tim, tridesetak ljudi uključenih na ovaj ili onaj način u misije H5 i H6, bio je „na nogama“ spreman da u roku manjem od 36 sati obavi planirane misije sondi tijekom jedinog preostalog dana – u srijedu. Simulacije tijekom vikenda davale su za srijedu oko 20% šanse za lansiranje. Tijekom ponedjeljka ujutro situacija „ZA“ lansiranje je bila slična. Čekala se odluka do ponedjeljka navečer kada su novi podaci o vjetrovima pokazali kako bi sonde sletjele na kritičnom graničnom području, dvadesetak kilometara jugoistočno od Pule na more. Sigurnost uspješne spasilačke misije postala je prerizična. Tada je donesena konačna odluka kako se prekida „letni režim“ (T-5 dana), odnosno otkazuje lansiranje radi nepovoljnih meteoroloških uvjeta tijekom ovog lansirnog prozora. Do kraja ovog tjedna lansiranja HISTRIONa neće biti. „O lansiranju letjelica u bliski svemir, Zemljinu orbitu ili međuplanetrani prostor konačnu odluku zapravo daje priroda a ne čovjek. Tim za lansiranje prema cilju misije te na osnovu podataka o stanju i uvjetima atmosfere planira vrijeme, odnosno datum, lansiranja. Ukoliko meteorološki uvjeti postanu kritični svako se lansiranje odgađa kako ne bi došlo do gubitka letjelica, opreme i korisnog tereta. U ovom slučaju sigurnost uspješne spasilačke misije pronalaska sondi HISTRION 5 i 6 po slijetanju postala je prerizična. Lansirati dvije sonde i unaprijed znati kako su šanse za njihovo spašavanje ispod 20% (u najboljem slučaju) bilo bi krajnje neodgovorno. Gubitak opreme bio bi praktično nenadoknadiv. Zaustavljanje „lansirnog odbrojavanja“ normalna je stvar za tim uključen u proces lansiranja ukoliko neki od parametara nije „na zelenom“. Javnost je putem medija aktivno uključena u misije HISTRION i zajedno sa nama „proživljava“ sva događana. Otkaz, odnosno odgodu lansiranja do slijedećeg lansirnog prozora valja promatrati i kao edukaciju javnosti u složenost planiranja i izvođenja misija od područja bliskog svemira na dalje. Svakodnevno ćemo raditi nove simulacije leta i razumno pričekati novi, povoljni, lansirni prozor.

Računalne simulacije letnog profila sondi HISTRION za vrijeme njihova lansiranja, leta u bliski svemirski prostor, povratka te slijetanja, a koje su provedene tijekom subote i nedjelje, ukazale su na otvaranje prvog povoljnog lansirnog prozora sredinom i krajem ovog tjedna. Prva prigoda za lansiranje nastupa u srijedu. Slijetanje sonde bi tada bilo na području jugoistočnog Pulskog akvatorija (rt Kamenjak, Medulin, Premantura). Za četvrtak simulacije pokazuju slijetanje oko Rapca, a petak na Riječko područje. Iako nam na zemlji predstoji razdoblje relativno mirnog vremena, različiti rezultati simulacija od subote i nedjelje daju do znanja kako su zračna strujanja u visokim slojevima atmosfere sada poprilično turbulentna. Ove simulacije treba uzeti sa dozom rezerve. Budu li simulacije i tijekom ponedjeljka povoljne lansiranje HISTRIONa 5 i 6 obaviti će se prvog povoljnog dana ovog lansirnog prozora. Lansiranje sa područja Svemirske luke „Herman Potočnik“, Pula veoma je zahtjevno obzirom je statistička šansa da sonde slete na kopno ili more (ne više od 5km daleko od obale) svega 20%! Lansiranje sa kontinenta znatno je tehnički i vremenski povoljnije, iz tog razloga je primjerice sonda HISTRION-4 prije nekoliko godina lansirana sa poligona DHMZ u Maksimiru. U ovom trenutku šanse za lansiranje HISTRIONa 5 i 6 tijekom ovog lansirnog prozora iznose 50-70%. Bude li lansiranje obavljeno na graničnim vrijednostima letnog profila, ekipa Istarskog svemirskog programa će putem medija i društvenih mreža u realnom vremenu obaviještavati javnost o putanji sondi te mjestu slijetanja kako bi se volonteri mogli uključiti u akciju spašavanja/pronalaska sondi po slijetanju.