astronautika.com/a3c2

Astronomi su presretni kad na nebu mogu vidjeti dva, tri ili više planeta na okupu. Kažemo kako su oni tada u međusobnoj konjukciji. Konjukcije tri ili više planeta iznimno su rijetke. Samo su Venera, Mars, Jupiter i Saturn lako uočljivi za laike, oni koji se obružaju upornošću vidjeti će i Merkur. Uran će bez dalekozora i teleskopa pronaći samo iskusni. Neptun je pak bez korištenja zvjezdanih karata i besanih noći provedenih pod zvijezdama jako težak cilj. Pa ipak, ima i drugi put za lagano opažanje i fotografiranje svih planeta Sunčeva sustava. Prošetate li stazicom uz more park šumom na Zlatnom rtu u Rovinju vidjeti ćete sve planete Sunčeva sustava i to danju bez uporabe tehničkih pomagala. Gdje se Rovinjski sunčev sustav točno nalazi nećemo vam otkriti, dođite i potražite ga sami. Vrijedi baciti pogled izbliza na svjetove koji su u zbilji od nas udaljeni desetke, stotine a poneki i milijarde kilometara.

Atmosferske sonde HISTRION 5 i 6 od danas, 09. rujna, nalaze se u tkz „Letnom režimu“.To znači da su obje sonde sa svim svojim sustavima i korisnim teretom od sada i službeno u proceduri „T-5 dana“. Lansiranje sondi obaviti će se za vrijeme povoljnih meteoroloških uvjeta – lansirnog prozora. Valja razlikovati povoljne vremenske prilike koje doživljavamo na zemlji od vremenskih prilika koje predstavljaju okružje sondi tijekom njihova lansiranja, leta u bliski svemirski prostor, povratka te slijetanja. 3D prognoze vjetrova i računalne simulacije putanje leta sondi omogućavaju pouzdano planiranje misija pet dana unaprijed. Simulacije koje se svakodnevno provode od pred kraj kolovoza do danas nisu pokazale niti jedan povoljan dan za lansiranje. Vjetrovi koji pušu u visokim slojevima atmosfere već dva tjedna uvjetovali bi spuštanje sondi na otvoreno more 50-150km jugoistočno, južno odnosno jugozapadno od Pule pa sve do Ravene i San Marina u Italiji što nije prihvatljiva opcija. U trenutku kada simulacije pokažu da za pet dana predstoji povoljni lansirni prozor ekipa Istarskog svemirskog programa pokreće proceduru lansiranja sondi u bliski svemir. Podsjetimo kako će lansiranje biti obavljeno sa Svemirske luke „Herman Potočnik“ kod Industrijsko-obrtničke škole na Vidikovcu a cjelokupno događanje otvoreno za javnost. Program događanja biti će u medijima objavljen tri dana prije lansiranja.

U isčekivanju povoljnih vremenskih uvjeta koji već desetak dana (a ni do kraja ovog tjedna) ne omogućavaju lansiranje atmosferskih sondi HISTRION 5 i 6 u područje bliskog svemira sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, pročitajte i pogledajte čemu je sve test sonda bila izložena i što je sve preživjela. Sonde HISTRION 5 i 6 projektirao je Petar Gljušćić, mag.ing.mech. Pored njih izrađene su još dvije konstrukcijski identične sonde (FPM-A i FPM-B) namijenjene testiranjima. Izrada je dijelom obavljena u Vidulinima a dijelom u Industrijsko-obrtničkoj školi u Puli (Marino Tumpić i Dragan Basara). Testiranja na vibracije i lom odrađena su u Kanfanaru i na podučju lokaliteta mosta Limska (Darijan Cerin). HISTION FPM-A zadržala je potpunu cijelovitost i integritet konstrukcije na izloženost vibracijama. Bacanje sa mosta Limska draga visine 125m i pad na čvrsto tlo sa namjerno oslabljenom konstrukcijom sonde prošla su sa očekivanim, predviđenim oštećenjima. Prilikom tog leta u sondi se nalazilo i jaje (zatvoreno u kontejneru oblozenom spuzvom, „HISTRION TEST JAJE“) koje je nakon udara u tlo ostalo cijelo. Sigurnost preživljavanja udara u tlo sa jajem u jednom komadu potvrdila je kako konstrukcija sonde omogućava preživljavanje jako lomljivog korisnog tereta. U sondi se tada nalazio i mobitel koji je snimio priremu, let, udar i događanja nakon udara u tlo. Nakon toga u  Puli su odrađena testiranja nosivosti sonde i ono je (projektirano i potvrđeno) nekoliko puta veće od neophodnog. Sonda je nakon tih testiranja popravljenja te je odlučeno da će se koristiti i za drugi set testiranja za koji je inače bila predviđena sonda FPM-B. Radio providnost (uključivo i gsm signale) potvrđena je od strane Ogrena Variole i sa predimenzioniranim radar-reflektorom postavljenim unutar sonde. Nepotopivost, plovnost i vodonepropusnost sonde zahvaljujući Damiru Cukonu provjerena je u vodama Pulskog akvatorija i otvorenom moru. On je na otvorenom moru ostavio sondu da pluta te provjerio mogućnosti optičke zamjetljivosti, pronalaska na moru za slučaj slijetanja sonde na more, njezino hvatanje i podizanje na brod. Zahvaljujući radar reflektoru u sondi FPM-A ona je jasno detektirana i na ekranu brodskog radara. Nikakva oštećenja kostrukcije ili natpisa nisu uočena. Nakon svih „mrcvarenja“ usljedilo je još i testiranje na termičko naprezanje (Marina Tumpić). HISTRION FPM-A izložena je tako ekstremnim temperaturama od +50°C ali i -20°C, u unutrašnjosti sonde. Sva oprema besprijekorno je odradila svoj posao bez oštećenja. Druga test sonda (FPM-B) koju nije bilo potrebe koristiti za testiranja preimenovana je u sondu HISTRION-7. Ona će zajedno sa H5 i H6 sudjelovati u letnom programu sa zanimljivim, neobičnim eksperimentom i letnim profilom misije. Ciklus testiranja time je uspješno završen a ekipa Istarskog svemirskog programa čeka na povoljne vremenske uvjete za lansiranje sondi HISTRION 5 i 6. Čim se stvore povoljni uvjeti u troposferi i stratosferi kako bi lansiranje i let protekli u povoljnim meteorološkim uvjetima a slijetanje sondi bilo na kopno, eventualno na more ali ne više od 10-15km daleko od obale krenuti će se u fazu letnog režima (T-5 dana). Eh da, sudbina je htjela da ono jaje s početka teksta završi kao član „kajgana tima“ na marendi ekipe koja je obavila testiranja.

Synergy Moon sa Vidulinima proglašen trećim timom za utrku ka Mjesecu. Članovi i suradnici Istarskog svemirskog programa, kojeg je inicirala i provodi Astronomska udruga Vidulini, već više od mjesec dana nestrpljivo očekuju vijesti iz Los Angelesa. Jučer, u utorak 30. kolovoza Google (Google Lunar XPrize, GLXP) je za svjetske medije izdao službeno priopćenje: Synergy Moon (međunarodni tim u kojem se nalazi i Astronomska udruga Vidulini) treća je ekipa na svijetu, uz izraelski Space IL i američki Moon Express, kojoj je verificiran status najozbiljnijeg takmaca za slanje landera i rovera na Mjesec; To date, August 30, XPRIZE is exceptionally pleased to officially confirm receipt and verification of three Google Lunar XPRIZE team launch contracts for 2017; Space IL (Israel), Moon Express (US), and Synergy Moon (International). Cilj Googleova natjecanja Google Lunar Xprize je potaknuti i nagraditi tim/timove koji prvi uspiju ka Mjesecu poslati letjelicu sa landerom i roverom koji se moraju spustiti na njegovu površinu te od tamo poslati video visoke rezolucije i prevaliti put od najmanje pet stotina metara. Chanda Gonzales-Mowrer, direktorica GLXP-a, tom je prigodom izjavila; Službena potvrda kako je tim Synergy Moon treća ekipa na svijetu sa planom lansiranja letjelice ka Mjesecu vrhunsko je ostvarenje i nekonvencionalna inovacija na koju smo u Googleu ponosni. Synergy Moon je pokazao kako prema Mjesecu ne vodi samo jedna cesta! Oni koriste zanimljiv modularni koncept rakete Neptune 8 koje izrađuje Kalifornijska tvrtka Interorbital Systems u pustinji Mojave, Kalifornija. Nagradni fond kojeg osigurava Google iznosi 30 milijuna USD.

Miroslav Ambruš Kiš, koordinator Synergy Moon tima ističe kako je ovo vrhunsko priznanje za sve suradnike (a ima ih dvjestotinjak iz petnajstak država diljem svijeta) na projektu te kako je od početna trideset i tri tima, od kojih su neki imali na raspolaganju bezmalo „neograničene“ financijske i druge resurse, naš tim u kojem sudjeluje petnajstak ljudi iz Hrvatske izborio treće mjesto na svijetu! Pored nas jedino se jedan izraelski i jedan američki tim mogu pohvaliti ovim priznanjem iz Google-a.

Kevin Myrick, suosnivač i aktualni direktor Synergy Moon tima kaže kako su u početku usredotočili na nekonvencionalne rakete, sustave lansiranja i inovativni proces svemirske misije, a to su danas najskuplje stavke svake svemirske misije. Partnerski odnos sa Interorbital Systems omogućio nam je jeftiniji, kvalitetniji i inovativniji pristup cilju kojem težimo a to nije samo misija ka Mjesecu već i uključivanje u podjelu „svemirskog kolača“.

Kad sam prije desetak godina krenuo sa namjerom da tim Synergy Moon pošalje robote na Mjesec nitko me nije doživljavao niti kao zezanciju. Danas, najpoznatija svjetska tvrtka, američka multionacionalna kompanija Google sa godišnjim prihodom od 66 milijardi USD nama daje priznanje i radi nam promociju u svim glavnim svjetskim medijima, izjavio je Nebojša Stanojević, suosnivač Synergy Moon tima.

Marino Tumpić, predsjednik Astronomske udruge Vidulini i voditelj Istarskog svemirskog programa (Prvi hrvatski svemirski program) kaže kako je u ingerenciji tima izrada Mjesečeva rovera. Čini se kako su mnogobrojni crteži, razmišljanja, tehničke tvorevine koje smo izradili i testirali bili „prevelik zalogaj“ za javnost i medije u našoj zemlji. Sada kad je Google javno objavio tko smo i što smo, kada svjetski mediji pišu o našem uspjehu na nama će biti još veći teret da damo sve od sebe. Naši roboti za Mjesec mase su svega nekoliko kilograma no tih par kilograma korisnog tereta na svom konačnom cilju „domino efektom“ mogu dati nadu cijelom našem društvu da smo sposobni i spremni za budućnost. Da nećemo biti društvo koje kopira tuđe ideje i planove već društvo za primjer i liderstvo u „novoj generaciji osvajanja svemira“.

Usprkos davno proklamiranoj ideji desne političke opcije kako u Hrvatskoj kila mozga vrijedi dvije marke (jedan euro) te ne tako davnoj izreci lijeve političke opcije kako se u hrvatskoj neće raditi na svemirskim programima, čini se kako je stvarnost zaista uzbudljivija i od najbujnije mašte. Uspiju li u Vidulinima i Synergy Moon-u dosegniti svoj cilj biti će to nevjerojatan uspjeh. Već danas, nakon ovog priznanja i objave od strane Google Lunar Xprize-a, svemir se u našoj zemlji više ne čini tako dalek i nedostižan. A upravo je ta misao bila vodilja cijelom programu i predanom radu stotina suradnika uključenih na ovaj ili onaj način u osvajanje svemira iz „kućne radinosti“. O svemiru i osvajanju Mjeseca sada se kod nas priča kao da smo već tamo. Naša javnost doživljava svemir kao nešto u čemu sudjelujemo ne samo kao gledatelji ispred ekrana već kao aktivni  učesnici. To je sukus svih naših aktivnosti.

Ovih dana u punom su jeku raznolika tehnička testiranja bespilotnih atmosferskih sondi HISTRION FPM-A i FPM-B kao uvertira za predstojeći let sondi HISTRION 5 i 6. Bespilotne sonde HISTRION dio su Istarskog svemirskog programa u cilju popularizacije znanosti i tehnike na području svemirskih tehnologija te praktičnih istraživanja. Unutar sonde HISTRION 6 nalaze se dva astrobiološka modula (ABM-1 i ABM-2). Ivica Lađarević mag.ing.agr. voditelj je astrobioloških istraživanja i u njegovoj se ingerenciji nalaze svi „putnici put bliskog svemira“ koje uskoro očekuje odiseja tamo gdje pripadnici njihove vrste nisu nikada bili. Lađarević je u suradnji sa Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za poljoprivrednu zoologiju, prof.dr.sc. Renata Bažok) za HISTRION 6 pripremio dva astrobiološka seta. U prvom modulu odvijati će se entomološki pokusi sa zareznicima (kukci, pauci..). Drugi modul rezerviran je za botaničke pokuse (sjemenke višegodišnjih kultura, aromatičnog i ljekovitog bilja te sjemenke lipe). Svi ovi „putnici“ biti će izloženi uvjetima koji vladaju u području bliskog svemira, dok će njihovi „kolege“ na Zemlji predstavljati kontrolnu skupinu. Nakon leta sadržaj ABM-1 i ABM-2 modula biti će upućen natrag u laboratorije kako bi se provela istraživanja o mogućem utjecaju bliskog svemirskog prostora na iste, odnosno istražilo je li došlo do promjena između izložene i kontrolne skupine. Sjemenke lipe koje putuju u bliski svemir posebno su interesantne obzirom da Lađarević iz njih u narednim godinama namjerava uzgojiti sadnice lipe. Biti će to prve lipe iz bliskog svemira („svemirsko drveće“) a takve će se sadnice u narednim godinama podijeliti zainteresiranim gradovima (institucijama, školama, pojedincima) kako bi ih zasadili u parkovima, parcelama uz prigodnu tabelu/oznaku kako se tu radi o drveću koje je „porijeklom“ iz bliskog svemira. Svaka takva sadnica lipe imati će svoj jedinstveni identifikacijski broj a njezin životni put bude brižljivo praćen, uključivo i tabelarni prikaz na internetu kako bi svi zainteresirani mogli vidjeti gdje se i u kakvom stanju, odnosno okružju nalazi Istarsko svemirsko drveće. Važno je istaknuti kako se u ovaj projekt kao partner uključilo i Pulsko Sveučilište Jurja Dobrile, odnosno Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“. Na čelu sa dekanicom prof.dr.sc. Danijelom Križman Pavlović prepoznat je značaj istraživanja područja bliskog svemira, popularizacije znanosti i tehnike ali buduća interakcija na sličnim projektima sa studentima smjerova; marketinško upravljanje, menađment i poduzetništvo, turizam i poslovna informatika. Upravo su ta područja ključna u segmentu svemirskih istraživanja i u svijetu kako bi javnost, mediji, znanstvenici ali i financijeri postigli suglasje od kojeg svi imaju koristi. Pored astrobioloških modula u sondi HISTRION 6 nalaze se i dva tehnička modula (TEM 1 i 2). Prvi je rezerviran za elektroniku i senzoriku koja ima za cilj opažanje i bilježenje parametara leta te uvjeta izvan i unutar sonde za vrijeme trajanja misije, o čemu vode brigu Gabrijel Erman M.Sc.E.E., mr.sc. Zoran Ereš (Institut Ruđer Bošković, Zagreb) i Nenad Perković. U drugom tehničkom modulu nalaze se pitanja dvadeset i troje učenika prvog razreda OŠ Vidikovac, Pula, upućena „vanzemaljcima“ te slike osam najpoznatijih vanzemaljaca koje putuju u bliski svemir. Učenička pitanja prikupila je njihova razrednica Bojana Manzin, slike „aliena“ nacrtale su učenice srednjih škola Danijela Kovačević (Inustrijsko obrtnička škola, Pula) i Karin Šćulac (Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula). Brigu da učenička pitanja „stignu do vanzemaljaca“ te od njih dobiju i odgovore preuzeo je na sebe Ogren Variola iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Ivica Lađarević, mag.ing.agr.

U razgovoru sa ljudima oko misije HISTRION 6 često nas pitaju „Što očekujete da će se dogoditi sa Vašim putnicima?“. Odgovor je; Neznamo! Upravo zato želimo istražiti da li, kako i na koji način uvjeti koji vladaju u bliskom svemiru imaju uticaj na populaciju biljaka i životinjica koje šaljemo u sondi. Zanima nas kako će se ponašati kontrolna skupina a kako izložena skupina. Istraživanja koja ćemo provesti samo su početak kompleksnijih projekata koje planiramo realizirati u budućnosti. Moguće u narednim astrobiološkim misijama tu bude i otkrića a područje koje istražujemo zapravo je veoma malo poznato a zasigurno će biti predmetom raznolikih istraživanja u bliskoj budućnosti kako kod nas tako i u svijetu.