astronautika.com/a3c2

Posluži li nas večeras lijepo vrijeme i vedrina nad zapadnim horizontom, biti ćemo u nesvakidašnjoj prilici golim okom vidjeti susret tri planete i Mjeseca. Pola sata nakon zalaska Sunca, pa nadalje ka spuštanju noći, nisko nad zapadnim horizontom vidjeti ćemo tanki Mjesečev srp, neposredno iznad njega nalaziti će se planet Jupiter a niže („desno“, prema sjeveru) planet Venera. Između njih pozicionirao se planet Merkur, znatno manjeg sjaja te stoga puno teži za uočavanje na svijetlom nebeskom fonu. Prilika da se u takvoj konstelaciji vide tri planete u konjukciji sa Mjesecom poprilično je rijetka. Posluže li nas vremenske prilike te ukoliko sa lokacije na kojoj se večeras budete nalazili imate neometan pogled do linije horizonta, ne propustite pogledati ovu nebesku scenu. Još su dva planeta, Mars i Saturn lako uočljivi na nebu, iznad južnog horizonta u zviježđu Škorpiona. Kasnije tijekom večeri (22:10 – 22:15) nisko na sjeverozapadu će se pojaviti Međunarodna svemirska postaja koja će kao sporoputujuća zvijezdica u tišini proputovati od sjeverozapada, prema sjeveru, odnosno sjeveroistoku.

Atmosferske sonde HISTRION 5 i 6 uskoro polijeću sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik”. Organizacijske i tehničke pripreme u punom su jeku i teku prema planu. Približava se dan „D” (lansiranje) a on će u konačnici ovisiti samo o meteorološkim uvjetima. Lansiranje uvelike ovisi o visinskim strujanjima vjetrova te o tome ekipa Istarskog svemirskog programa itekako vodi računa. Ovisno o aktualnoj „ruži vjetrova” po putanji leta sondi moguće je da one slete svega koji kilometar od mjesta lansiranja ali i više od stotinu kilometara dalje! U TEM-2 modulu sonde HISTRION-6 ka bliskom svemiru („vanzemaljcima”) kreće nekoliko desetaka pitanja učenika i učenica Id razreda Osnovne škole Vidikovac. Pred kraj prošle školske godine dvadeset i troje prvašića za vrijeme jednog školskog sata u svojim su klupama („svemirskim brodovima”) otišli na daleko putovanje put svemira. Susreli su se sa svemircima, pričali sa njima i vratili se u učionicu taman prije nego je itko u školi išta primjetio . Nakon povratka, njihova razrednica (Bojana Manzin) i voditelj Istarskog svemirskog programa (Marino Tumpić) prikupili su dječja rukom pisana pitanja koja za vrijeme kratke svemirske odiseje nisu stigli postaviti vanzemaljcima. Ta će pitanja biti u sondi HISTRION-6. Očekujemo da vanzemaljci presretnu sondu tijekom njezina leta te dostave pisane odgovore na sva dječja pitanja. Ukoliko se to dogodi, sa prvim danima nove školske godine, prošlogodišnjim prvašićima će ravnatelj OŠ Vidikovac Predrag Dukić na klupe proslijediti odgovore na zaista zanimljiva dječja pitanja. Od strane Astronomske udruge Vidulini (Istarski svemirski program) svim ex prvašićima, sudionicima ovog edukacijsko-popularizacijskog putovanja, biti će uručene Zahvalnice. Tko su dvadeset i troje „svemirskih prvašića” OŠ Vidikovac; Avdić Dino, Berdar Natali, Borzić Petar, Bracović Arwen, Bracović Erin, Grgin Una, Kalaba Sven, Klement Lana, Krajnović Petar, Lenić Manuel, Memon Viktor, Moulis Patrik, Pašić Bojan, Peharda Lucija, Peternel Tomas, Rabar Iva, Rojnić Marko, Savanović Igor, Sokolić Mia, Sviben Gabrijel, Vincek Emanuel, Zuban Samantha i Zupanić David. Srednjoškolke Danijela Kovačević (Industrijsko-obrtnička škola, Pula) i Karin Šćulac (Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula) izradile su slike osam najpoznatijih vanzemaljaca koje je izgradila „znanstveno-fantastična kultura” našeg civilizacijskog podneblja. Nekako je običaj u SF literaturi da vanzemaljci pristižu na Zemlju, u sondi HISTRION-6 sada ih se vraća u tamo odakle potječu. Nakon povratka sonde, kasnije tijekom jeseni, te će rukom načinjene slike biti predstavljene na maloj izložbi, moguće i dobrotvornoj aukciji. Direktnom suradnjom sa osnovnim i srednjim školama, sa njihovim učenicama i učenicima te profesorima ostvaruje se i toliko neophodna popularizacija znanosti i tehnike koja kronično nedostaje u našem podneblju. U narednom razdoblju i pri novim misijama atmosferskih sondi serije HISTRION, Astronomska udruga Vidulini u svoje će programe na području svemirskih tehnologija uključiti veći broj osnovnih i srednjih škola te fakulteta i istraživačkih institucija iz zemlje i inozemstva.

Ljetne su noći kao stvorene za opažanje neba i nebeskih događanja. Nebo je pretežno vedro, noći nisu hladne, ljudi su napolju i budni do kasnih sati. Tijekom kolovoza naše je nebo bogatije za povećani broj zvijezda padalica. One sjajnije kod očevidaca izmame uzdah i onaj „wau“, malo stariji se prisjete i doskočice; zaželi želju. Riječ je o meteorima iz nekoliko skupina, a najpoznatiju čine Perzeidi. Zasad tek tu i tamo pokoji meteor proleti nebom, no kako dani prolaze to će učestalost meteora sve više rasti. Kulminacija će biti 11.-14. kolovoza kada se očekuje maksimum aktivnosti Perzeida. Najviše meteora vidjeti će oni koji se nalaze na lokacijama koje nisu svjetlosno kontaminirane. Kad mala tijela (red veličine zrna pšenice, graška, šljive) međuplanetarne materije na svojim eliptičnim putanjama oko Sunca ulete u Zemljinu atmosferu pri brzinama koje iznose nekoliko desetaka kilometara u sekundi dolazi do ionizacije, nastanka svijetlećeg traga na noćnom nebu. Perzeidi su aktivni u vremenu od 23. srpnja do 22. kolovoza. Posljednjih godina svjedoci smo opadanja aktivnosti, odnosno manjeg broja meteora na sat u odnosu na vrijeme od prije desetak i više godina. Čini se kako se vlakno materije koja čini skupinu Perzeida vremenom istrošilo. Ipak, ništa nas ne spriječava da boravak napolju u večernjim satima iskoristimo za opažanje ovih nebeskih bljeskova. Vidljivi su golim okom te nam za opažanje nisu potrebna tehnička pomagala. Postoji samo jedno pravilo; Budite strpljivi i uživajte.

Današnjim danom, ponedjeljak 01. kolovoza, ušli smo u još jedan puni ljetni mjesec. Iako nam se po prisustvu turista i mnogobrojnim društvenim događanjima čini kako je kolovoz „najjači“ ljetni mjesec to astronomski zapravo nije tako. Od ukupno pedeset i dvije sedmice ove godine u kolovozu ćemo odraditi trideset i jedan dan koji će ispuniti trideset prvu do dijela trideset i pete sedmice po redu, dakle dobrano smo preko polovice godine. Sunce u kolovozu nemilice prži (istina, jutros nas je na Istarskom poluotoku dočekalo kišovito osvježenje, no to se već sutra bude vratilo na „staro“). Trajanje dana se se u odnosu na prvi dan ljeta skratilo za punih 58 minuta. Pa je tako sunce 21. lipnja izašlo u 05:17 a danas u 05:50, zalazak je prvog dana ljeta bio u 20:56 a danas će Sunce zaći u 20:31. I visina Sunca nad horizontom je u vrijeme njegova prolaska meridijanom (Sunčevo podne) niža za pet i pol stupnjeva (68.3° naspram današnjih 62.7°). Sve te promjene „zahvaljujući ljetnom koloritu“ još niti ne primjećujemo u svakodnevnom životu, no uskoro će one doći do izražaja, najprije ćemo primjetiti skraćivanje dana navečer a sjene će tijekom dana se produžiti. Ipak, visoke temperature, prometne gužve i nedostatak parkinga vjerno će nas pratiti cijeli mjesec. Tijekom noći, posebice do sredine kolovoza moći ćemo vidjeti znatno veći broj meteora (Perzeidi) a već početkom mjeseca, nedugo nakon zalaska Sunca čak će pet planeta biti vidljivo golim okom. Sada vidljivom Jupiteru, Marsu i Saturnu nisko nad zapadnim obzorom pridružiti će se Merkur i Venera. Kolovoz je kao stvoren za uživanje, stoga, čak i ako radite u turizmu te ne stignete niti proviriti do plaže, ukradite sebi makar dio noći i odite  do mora popiti pivu, kolu ili vodu pod ljetnim zvijezdanim nebom. Čak se i astronomi, koji baš nešto i ne vole previše svjetla, raduju kolovozu, njihovo se radno vrijeme (noć) napokon počinje produžavati. Bilo kako bilo – kolovoz je samo jedan, iskoristite ga najbolje što možete.

Astronomska udruga Vidulini, sa svojim članovima, suradnicima i partnerima unazad nekoliko mjeseci vrši intenzivne pripreme za predstojeća lansiranja atmosferskih sondi HISTRION 5 i HISTRION  6 u bliski svemirski prostor sa područja Svemirske luke “Herman Potočnik”, Pula. Lansiranja ovih sondi obaviti će se sa padine podno Industrijsko obrtničke škole na Vidikovcu. Lokalitet je u internoj korespondenciji dobio naziv; Svemirska luka “Herman Potočnik”, u čast našem sugrađaninu koji je čovječanstvo prije stotinu godina zadužio svojim radovima opisanim u knjizi „Problem vožnje po svemiru”. Nakon što lansiranja sondi budu obavljena prema gradu Puli biti će i formalno upućen prijedlog da ovaj lokalitet dobije službeni naziv; Svemirska luka “Herman Potočnik”, Pula. Zbog financijskih neprilika, koje su sada dijelom razriješene, lansiranja su odgađana u dva navrata. Slijedeći lansirni prozor nastupa sredinom kolovoza. Na lokalitetu Svemirske luke “Herman Potočnik” biti će postavljene četiri privremene montažne instalacije – lansirne rampe. Dvije glavne te dvije pomoćne. Sa lansirne rampe “23” poletjeti će HISTRION 6 a sa lansirne rampe “18” HISTRION 5. Pomoćna lansirna rampa “17” poslužiti će za lansiranje pilot sonde HISTRION FPM-B (pola sata prije polijetanja H6) dok će lansirna rampa “09” poslužiti za pozicioniranje sonde HISTRION FPM-A na visinu dvadesetak metara iznad tla (kontrola vjetra na razini lansiranja +20m i snimanje događanja iz zraka). Potonja neće imati samostalni let, već će biti osigurana “lift-kablom”. Točan datum lansiranja sondi znati će se pet dana prije (tehničko-metereološki uvjeti) nego ona budu obavljena. O svemu će javnost putem medija biti pravovremeno obaviještena. Svi zainteresirani moći će prisustvovati završnim pripremama sondi te samim lansiranjima. Točan program događanja objaviti će se naknadno, a cijela za javnost i medije interesantna događanja na Svemirskoj luci „Herman Potočnik” trajati će od 10h do 14h. Nakon toga, u kasnim popodnevnim satima uslijediti će spasilačke misije pronalaska sondi po slijetanju, njihovo preuzimanje i obrada podataka.

“Osim zanimljivih, nesvakidašnjih događanja te tehničkih i znanstvenih ispitivanja, odnosno istraživanja, na ovaj način cijeli tim angažiran oko Istarskog svemirskog programa, kojeg je inicirala i provodi Astronomska udruga Vidulini sa suradnicima i partnerima, za javnost i medije provodi i edukaciju/popularizaciju na području znanosti i tehnike, izjavio nam je voditelj programa Marino Tumpić.”