Nakon trideset dana leta, svemirski brod Bion-M1 s pomalo čudnim putnicima, sletio je na Zemlju. Riječ je o ruskoj letjelici proizvedenoj u svemirskom kompleksu “Progress” smještenom u gradu Samara. Namjena kompleksa su fundamentalna istraživanja s području biologije bića u svemiru. Inače, cilj svemirske medicine je prevencija i liječenje degenerativnih promjena u organizmu tijekom boravka u svemiru. Dvije trećine astronauta nakon napuštanja Zemljinog gravitacijskoga polja ima simptome svemirske bolesti. O kakvoj je bolesti riječ više ćemo govoriti u jednom od narednih članaka. Eksperimenti slanja životinja u svemir su izvođeni i prije. Istraživanja te vrste su omogućila slanje ljudskih posada u svemir. Juri Gagarin je 1961. godine postao prvi čovjek u svemiru. 
Njegovom letu je prethodio eksperiment sa psom Lajkom izveden 1957. godine. Osim s Lajkom, eksperimenti ove vrste izvedeni su i s majmunima. Prikupljeni podaci omogućili su misije sovjetske svemirske postaje Mir i Međunarodne svemirske postaje (ISS). Bion-M1 je lansiran 19. travnja 2013. godine s raketodroma Baikonur raketom Soyuz-2.1A. Masa broda iznosila je 6268 kg, a znanstveni instrumentarij težio je 358 kg. Letjelica je oko Zemlje orbitirala mjesec dana na prosječnoj visini od nepunih 600 km. Posadu su sačinjavala raznolika stvorenja poput: miševa, rakova, insekata, riba, te setova mikroorganizama podvrgnutih mnogobrojnim ispitivanjima kako bi se prikupili podaci neophodni za razumijevanje njihovog ponašanja u svemiru i utjecaja svemirskih uvjeta na njih. Zahvaljujući specijalnom padobranu letjelica Bion-M1 je sletjela u području Orenburga, udaljenom oko 1.200 kilometara jugoistočno od Moskve. U blizini mjesta slijetanja kapsule postavljena je poljski istraživački laboratorij. Valerij Abraškin, direktor ruskog Centra za istraživanje svemira, izjavio je da je cilj istraživanja ispitati mogućnost adaptacije tijela na duže letove u bestežinskom stanju. Znanstvenici se nadaju da će prikupljeni podaci iz letjelice Bion-M1 pomoći u utvrđivanju načina za slanje ljudske posade na Mars. Poslije uspješnih misija istraživanja Marsa: Observer, Surveyor, Pathfinder, Spirit, Opportunity i Curiosity sasvim je realno očekivati da će se uskoro letjelica s ljudskom posadom uputiti prema crvenom planetu. Kako bi to bilo moguće potrebno je savladati mnoge izazove koje sa sobom nosi let u trajanju od najmanje 3 godine.
Slađana Bem & Marino Tumpić
