Suprotno najavama tijekom proteklih mjeseci, novi šef Američke svemirske agencije (NASA) najvjerojatnije će postati bivši astronaut i umirovljeni mornarički časnik – Charles F. Bolden.
Prema protokolu uobičajenom za promjenu predsjednika službenici državne administracije, među koje spada i šef NASA, daju svoje mandate na raspolaganje novom predsjedniku. Dotadašnji administrator, Michael D. Griffin podnio je ostavku koja je prihvaćena a sada se na njegovom mjestu nalazi vršitelj dužnosti – Jonathan S. Gration.
Odiseja u svemiru, još uvijek daleko od stvarnosti.
Ovih dana s predsjednikom SAD, Barackom H. Obama treba se sastati Charles F. Bolden. Za ovaj je susret predviđen službeni protokol, što navodi na zaključak kako će upravo on biti imenovan za novog NASAina administratora.
Riječ je o umirovljenom mornaričkom časniku i bivšem astronautu koji je čak četiri puta letio u svemir. Postane li Bolden šef NASAe biti će to prvi afroamerikanac na toj funkciji od njena osnivanja do danas!
General-major Charles F. Bolden rođen je 18. kolovoza 1946. NASAi se pridružio 1981. i otada je sudjelovao u četiri misije raketoplana. Obzirom na obrazovanje, iskustvo i vojnu karijeru svakako je riječ o čovjeku koji ima predispozicije za čelnu poziciju svemirske agencije čiji je proračun preko 20 milijardi US dolara godišnje.
No budućeg NASAina “frontmana” očekuju teške i bolne zadaće i odluke. Prvenstveno treba “prebrisati lutanja” u nejasnom svemirskom programu naslijeđenom od vladavine predsjednika Busha. Umirovljenje ponosa američke nacije – sustava raketoplana te stavljanje SAD u poziciju da najmanje 5-6 godina neće imati vlastite mogućnosti slanja ljudi u svemir. Suradnja s drugim svemirskim agencijama, posebice s Rusima i Europljanima mora se staviti u prvi plan. Na taj način rasteretiti će se NASAina proračunska sredstva te će se brže i više moći raditi kako na pilotiranim tako i na bespilotnim letjelicama.
Svemirske tehnologije traže konstantnu politiku i jasan cilj. Uspije li Obama osigurati financijska sredstva te pruži podršku novom administratoru NASAe, uskoro bi se mogle početi primjećivati promjene na bolje. NASA bi se oslobodila pritiska, posao raspodjelio diljem svijeta, međunarodna suradnja dala bi daleko veće rezultate u kraćem vremenu. Misije k Marsu te Jupiteru i Saturnu biti će prve na listi novog doba svjetske astronautike.
Još za vrijeme svemirske utrke početkom šesdesetih godina, bilo je jasno kako pravog osvajanja svemira nema bez istinske suradnje među vodećim svemirskim agencijama. Pođe li sve po dobru, umjesto konstantnih prolongiranja bezmalo svih istraživačkih misija mogli bi napokon doživjeti da stvari krenu nabolje – barem po kronološkom planu ako ne i brže.
Marino Tumpić
