Ove subote, 08. srpnja, iz Pule u područje bliskog svemira polijeću bespilotne letjelice izrađene u sklopu Istarskog svemirskog programa kojeg provodi Astronomska udruga Vidulini sa svojim članovima, suradnicima i partnerima.
Polijetanje (lansiranje) sondi izvršiti će se sa poljane ispred Industrijsko obrtničke škole Pula na Vidikovcu, za ovu prigodu interno nazvanoj „Svemirska luka Herman Potočnik, Pula“. Događanje je otvoreno za javnost i medije. Neposredna predlansirna događanja započinju u 11:00 i to je vrijeme za dolazak svih znatiželjnika i medija koji žele uživo nazočiti lansiranju. U 12:00 polijeće sonda HISTRION 6 a u 12:15 polijeće sonda HISTRION 5. Prema planu leta obje sonde će nakon leta kroz troposferu, zatim proći kroz tropopauzu te ući u stratosferu a pri prelasku Armstrongove granice (20.000m +1m) nalaziti će se u području koje je definirano kao područje bliskog svemira. Nakon završetka višesatne misije sonde će sletjeti (prema simulacijama na more u Kvarneru) a zatim će ih spasilački timovi pronaći, preuzeti i dopremiti njih i njihov teret u radionice i laboratorije na obradu podataka i eksperimenata. 
Okružje u kojemu će se tijekom misije nalaziti sonde je smrtonosno za čovjeka; temperature od -60° i niže, atmosferski pritisak praktično nepostojeći, gustoća zraka dovoljna samo za mjerenje osjetljivim senzorima, zračenja više od stotinu puta jača od onih na razini mora, let iznad zaštitnog ozona… samo su neki od izazova za tehniku i eksperimente koji se nalaze u letjelicama. Primjerice, na beživotnom Marsu bi ovim sondama bilo kudikamo lakše preživjeti misiju!
HISTRION 6 je astrobiološka sonda a HISTRON 5 tehnička sonda. Sa obje sonde kontrolni centar će u svakom trenutku imati dvosmjernu radio vezu tijekom cijelog trajanja misije. Više o korinsnom teretu, tehničkim parametrima, ljudima i institucijama koje su uključene u planiranje, izradu, lansiranje te obradu i evaluaciju podataka u sutrašnjem tekstu. 
Ekipa Istarskog svemirskog programa zahvaljuje svim članovima, suradnicima i partnerima a posebice Gradu Puli na razumijevanju i potpori misija HISTRION 5 i 6. Markirajte u vašim planerima ovu subotu od 11:00 do 12:30 sati, povedite sobom djecu, roditelje, prijatelje i postanite dio budućnosti i povijesti Pule. Herman Potočnik (alijas Robert Nordung, naš sugrađanin i čovjek čije ime nosi krater na Mjesecu) zacrtao je svemirska putovanja još prije stotinu godina. Vrijeme je da odemo tamo gdje pripadamo – u svemir. Lansiranje bespilotnih letjelica HISTRION 5 i 6 dio je tog puta i nastojanja.
Kako izgleda područje bliskog svemira?!
Život kakav poznajemo na Zemlji u području bliskog svemira nemože egzistirati, ili da budemo precizniji, većina živih bića (uključujući i čovjeka) u području bliskog svemira nalazila bi se u smrtnoj opasnosti. Bespilotne letjelice HISTRION 5 i 6 tijekom svog leta nalaziti će se u tom području. Kakvi to ekstremni uvjeti okoliša tamo vladaju? Za početak, podsjetimo se kako je atmosfera plinoviti omotač koji obavija Zemlju. Prvi sloj atmosfere nazivamo troposfera i on se u našim krajevima rasprostire do visina od 10-12km (ovisno o godišnjim dobima, zimi niže, ljeti višlje). Slijedi od svega nekoliko stotina metara pa do kilometar ili dva „debeo“ sloj koji nazivamo tropopauza, zatim ulazimo u područje stratosfere koji se prostire iznad visina od 11-14km pa sve do pedesetak kilometara iznad površine. Bliski svemir definira se kao područje iznad Armstrongove granice (20km+1m) pa do Karmanove granice (100km+1m). U troposferi se nalazi preko 90% ukupne atmosferske mase planete, i upravo je ona predmet najvažnijih meteoroloških istraživanja i pojava za nas na Zemlji. Sondama HISTRION potrebno je svega nešto više od tridesetak minuta leta da napuste ovo habitabilno područje za život. Već u nižim slojevima stratosfere, (nakon četrdesetak minuta leta HISTRIONa) nemoguć je opstanak živih bića kojima je za življenje potreban kisik. Po ulasku u područje bliskog svemira (visine od preko 20km) sonde ulaze u područje najveće koncentracije ozona koji nas štiti od UVA, UVB i kozmičkog zračenja. Potrebno je samo još desetak minuta leta pa da se bespilotne letjelice uzdignu i iznad područja najveće koncentracije ozona u uđu u ekstremno opasno područje čak i za elektroničke sklopove. Temperature u području leta HISTRIONa dostižu ekstremne vrijednosti koje mogu biti i niže od -70°C! Atmosferski pritisak pada za više od stotinu puta od onog kojeg imamo prosječno na površini, istovremeno intenzitet različitih pogubnih zračenja raste više od stotinu puta! Gustoća zraka vrijednost je o kojoj možemo pričati samo kao o beznačajnim mjernim vrijednostima na iznimno preciznim senzorima mjernih instrumenata. Brzina zvuka opada za trećinu gledano na onu tik iznad površine (333m/s), a strujanja zraka u tkz. zračnim rijekama nerijetko dostižu vrijednosti i preko 300km/h (više od maksimalnih izmjerenih kratkotrajnih udara bure!). Živim bićima tu bezmalo nema opstanka. Ekstremno pogubno, surovo okružje bliskog svemirskog prostora teško nam je i pojmiti. Rekli bi kako je očaravajući pogled iz sonde u bliskom svemiru na tamno nebo i zvijezde usred „bijela dana“ mamac za lakovjerne ali i one koji tamo žele poslati svoje „robotičke izaslanike“. Let u bliski svemir nije dječja igra i uvijek je povezan sa mnogobrojnim rizicima čak i kada tamo šaljemo optoelektroniku i računala. Imajte to na umu kada čitate ili razmišljate kamo će to zapravao na svoje misije, sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, letjeti sonde HISTRION 5 i 6. Sva ova događanja odvijaju se i u sklopu međunarodnog natjecanja Google Lunar XPrize, odnosno kao dio aktivnosti TEAM SYNERGY MOON, tima koji je uz još svega četiri druga tima ušao u finale GLXP.
