astronautika.com

Prvi svemirski turist, Dennis Tito američki multimilijunaš, sa svojom je ekipom objelodanio intrigirajući plan prema kojemu bi za najviše pet godina svemirski brod s dvoje astronauta krenuo na misiju do Marsa i natrag u trajanju od petsto dana. Astronauti ne bi slijetali na Mars niti bi ušli u njegovu orbitu, naprosto bi krenuli s Zemlje, proletjeli pokraj Marsa i vratili se na rodnu planetu. Tehnologije neophodne za takvu misiju u načelu postoje i ispitane su te stoga taj dio projekta nije kritičan. Tito i njegova ekipa ovim projektom zapravo ponajviše „pucaju“ na istraživački duh i entuzijazam koji bi preokrenuo budućnost astronautike. Pet godina je vrlo kratko razdoblje za tehničku izvedbu projekta čak i u slučaju da Tito uspije namaknuti nekoliko milijardi USD na koliko se procjenjuje troškovnik ove misije. Rizici po svemirski brod i posadu su veoma veliki, s time se slažu bezmalo svi poznavatelji astronautike. S druge strane, realizacija takve misije pokrenula bi lavinu događanja kako u javnosti tako i u svemirskim programima diljem svijeta. „Inspiration Mars“ samom je objavom projekta zagolicao pažnju svjetskih medija i javnosti. Što li će od svega nakraju biti nezahvalno je prognozirati. Možda ništa, možda će se krenuti na let oko Mjeseca kao test i pripremu Mars-misije, možda se privatne kompanije diljem svijeta udruže i zaista odrade posao za koji bi nacionalnim svemirskim agencijama trebalo još najmanje nekoliko desetljeća. Ma koliko izgledi da se ovaj projekt realizira bili mali, nesmijemo zaboraviti da su privatne kompanije danas snažno prisutne u svemirskim istraživanjima. Neke od njih itekako su bacile oko na rudna bogatstva koja se nalaze na Mjesecu i asteroidima. Ideja A.C.Clarkeovih „Odiseja u svemiru“ se pomalo zahuktava i možda je u narednim godinama potrebna još samo iskra koja će nepovratno zapaliti plamen novog doba u astronautičkim istraživanjima svemira. Za pesimiste alternativa je da nam robotičke misije na druge svjetove završavaju neuspjehom zbog elektroničkih komponenti kojima je istekao rok trajanja poradi odugovlačenja proizvodnog procesa letjelice. Cijena takvih komponenti je reda veličine nekoliko desetaka lipa ili koju kunu a velike robotičke misije tipa NASAin rover Curiosity – nešto manja od jednog nevidljivog bombardera. Uostalom zašto nebi makar sanjali?! Eh da, Titova svemirska odiseja namijenjena je za bračni par ili ljude u vezi srednjih godina koji bi pristali na godinu i pol dana izbivanja s Zemlje, ako se vidite u tome i živite u SAD a dosta vam je svakodnevnih briga i problema – prijavite se.