Curiosity – najopasnije slijetanje na Mars ikada

Sunday, August 5th, 2012, Author posted in Astronautika |

Noćas NASAin robot u rizičnoj, opasnoj fazi slijetanja na Mars! Tek nas sati dijele od neizvjesnog slijetanja najskuplje robotičke misije na Mars. NASAin robot Curiosity (Znatiželjan) nalazi se u finalnom dijelu prilaza crvenoj planeti. Ponedjeljak rano ujutro u 07:30 po našem vremenu, petnaest milijardi kuna vrijedan stroj amarsirati će u krateg Gale na Marsu. Prijenos ovog događanja može se uživo pratiti na NASA tv internet linku; http://www.nasa.gov/multimedia/nasatv/index.html .
U međuvremnu pogledajte kratki video koji u svega minutu i pol najbolje dočarava što se sve događa i što se tek mora dogoditi u ovoj misiji;Slijetanje na Mars

Mars Science Laboratory, kako je puno ime rovera Curiosity, velika je i skupa NASAina misija čiji je zadatak robotičkim roverom pogonjenom nuklearnim generatorom i sofisticiranim instrumentima istraživati Mars kao nikad dosad. Pokretna laboratorija mase je preko jedne tone a glavni joj je zadatak da pronađe dokaze o postojanju života u Marsovoj povijesti odnosno o mogućnosti razvoja života na planeti u današnje vrijeme. Za tu svrhu razvijene su potpuno nove i dosad neviđene tehnologije kako od samog leta međuplanetarnim prostorom, ulaska u atmosferu, amarsiranja, kvalitete i kvantitete prikupljanja  informacija, brzine komunikacija i još puno toga.

Curiosity nije namjenjen direktnoj potrazi za životom na Marsu, njegova je namjena da pronađe uvjete koji su ga omogućavali ili ga i danas tamo omogućavaju odnosno da iste opovrgne ukoliko je situacija na terenu takva.
Ako na Marsovom tlu ili neposredno ispod površine postoje organski spojevi (građevni blokovi života) Curiosity ima svu opremu da ih detektira.
Naravno, moguće je ukoliko na Marsu postoji očigledan i neupitan život da ga rover vidi i ispita. Bilo bi iznenađenje kada bi se ispred rovera prošetao neki Marsovski zec ili crv, no u tom bi slučaju kamere i instrumenti kojima je rover nakrcan svakako opazili istog.

Zasad sve protječe po planu, najgora i najopasnija dionica puta događati će se sutra ujutro nešto iza 07h kada će tijekom sedam minuta “radio isčekivanja” kapsula s roverom ući u Marsovu atmosferu brzinom od 21.000km/h. U svega sedam minuta leta brzina se mora smanjiti na tek 3km/h. U tom vremenu toplinski štit mora odraditi pravi tjelohraniteljski posao zaštite rovera unutar kapsule od čak 2.100 °C kolika će se temperatura razviti zbog trenja u atmosferi. Kad se brzina, visina i temperatura dovoljno smanje toplinski štit se odbacuje a na scenu stupa najveći padobran ikada konstruiran za međuplanetarne misije. Nešto kasnije padobran se odbacuje a “nebeska dizalica” koja ispod sebe čvrsto drži rover, nakratko, slobodnim padom kreće prema Marsovom tlu. Ubrzo se oslobađaju specijalne najlonske špage koje drže rovera te će on doslovce nekoliko metara iznad tla visjeti na njima. Deseci preciznih raketnih motora kojima autonomno (bez ikakove veze s Zemljom) upravlja računalo ima zadatak izravnati rover i nježno ga spustiti na Mars. Brzina slijetanja nesmije biti veća od 3km/h. Kada senzori detektiraju “kontakt s tlom” eksplozivna punjena na roveru se aktiviraju te odbacuju špage a istovremeno “nebeska dizalica” pojačava rad raketnih motora i odlazi uvis i u stranu te pada par stotina metara dalje. Rover će UHF radio signalima cijelo vrijeme biti u kontaktu s čak tri letjelice koje kruže oko Marsa. Kontrolori misije se nadaju kako do prekida signala neće doći a bude li se sve odigralo po planu samo slijetanje će biti u 07:31. Svijet će odmah znati da li je rover uspješno sletio (zapravo s odmakom od 7 minuta koliko će vremena trebati da radio signali dođu do kontrolnog centra na Zemlji. Prve, crno-bijele slike veoma niske rezolucije s tehničkih kamera stići će na Zemlju par minuta kasnije, najkasnije do 10:00 ujutro. Ubrzo zatim pristići će i prve slike u boji a kasnije tijekom narednog tjedna rover će se polako “buditi” (baš poput djeteta) i uljučivati jedan po jedan sustav te vršiti samoprovjeru. Već sredinom tjedna primiti ćemo prve panoramske fotografije u boji visoke rezolucije. Tjedan ili dva nakon slijetanja (ovisno o stanju roverovih tehničkih sustava i procjeni kontrolora misije) biti će izdana naredba za kretanje. Prvo pomicanje kotača Curiositya označiti će početak dvogodišnje misije ovog fantastičnog stroja na Marsu. Zapravo, obzirom na robusnost i nuklearni izvor energije kojeg rover nosi njegova bi misija lako mogla potrajati i nekoliko puta duže.

Patite li od nesanice ili ste senzibilizirani za najveću robotičku međuplanetarnu misiju u ljudskoj povijesti nemojte propustiti direktan prijenos iz NASAina kontrolnog centra. Svi parametri misije više-manje su sigurni, no onih sedam minuta prolaska kroz pravi  pakao Marsove atmosfere sve do slijetanja možda će se najbolje ocrtavati na licima ljudi u kontrolnoj sobi. Istovremeno, kada i kontrolori misije, i vi ćete na vašim ekranima moći vidjeti što se događa s letjelicom ali i ljudima koji su svoj život ugradili u stroj pod nazivom; Znatiželja – Curiosity.

Sretno Curiosity – amarsiraj dobro i godinama znatiželjno istražuj novi svijet. Budi naše “oči, nos i uši”. Nikada se više nećeš vratiti na plavu planetu s koje si potekao. Vrsta koja te osmislila i sagradila još uvijek pati od kompleksa “crvenih očiju i krvavih ruku” pri međusobnim odnosima. Jednog dana, uspije li ta vrsta preživjeti – doći ćemo k tebi i osobno. Na jednom tvom čipu moguće će se još uvijek moći pročitati imena milijuna ljudi iz cijelog svijeta koji su putem internet obrasca sudjelovali u tvojoj misiji. Neka od njih su i sa ovih naših prostora…