Archive for the ‘Astronautika’

Perzeidi 2016 – nemoralno dobra ponuda meteora

Wednesday, August 10th, 2016, Posted in Astronautika |

perzeidi 2015_kompozit by_Petr Horalek_Kolonica_SlovakiaGodinama smo bili naviknuti da se glavni meteorski događaj tijekom ljeta odvija u noći sa 12. na 13. kolovoza, no čini se kako se ovog ljeta vremenik događanja pomjerio za jedan dan unazad te da pravi maksimum aktivnosti meteorske skupine Perzeida nastupa u noći sa 11. na 12. kolovoza (noć sa četvrtka na petak). Prema riječima Damira Šegona voditelja Hrvatske meteorske mreže sa Pulske zvjezdarnice pravi maksimum ovogodišnje aktivnosti Perzeida trebao bi se dogoditi u noći sa četvrtka na petak i to od 02h ujutro pa do svitanja. Zemlja se tada susreće sa relativno mladim vlaknima meteoroida te će u navedenom vremenskom periodu biti vidljivo dvostruko više meteora nego u noći sa petka na subotu kada se događa standardni maksimum aktivnosti. U to će vrijeme Mjesec već zaći za horizont a radijant (izvorište) meteora biti će visoko na nebu. Posluže li nas vremenske prilike ovo bi zaista trebala biti meteorska noć za pamćenje, izjavio nam je Šegon. Meteora će biti i drugih noći no četvrtak na petak nebo nam daje „top ponudu“. Meteorska skupina Perzeidi svoje je ime dobila prema radijantu (izvorištu) koje se nalazi u zviježđu Perzeja. Meteoroidno vlakno potječe od fragmenata nekadašnje komete 109P/Swift-Tuttle. Kada se ono na svojoj putanji oko Sunca susretne sa našim planetom dolazi do ulaska malih čestica u atmosferu. Tada dolazi do ionizacije i dezintegracije čestica što na noćnom zvjezdanom nebu vidimo kao duži ili kraći, više ili manje sjajni svijetleći trag, odnosno meteor. Meteore možemo vidjeti golim okom bez tehničkih pomagala. Nije potrebno gledati u neki određeni dio neba. Njih ima posvuda. Najbolje je pronaći lokaciju tamnog neba, ili neba koje je čim manje svjetlosno kontaminirano, zagledati se u određeni dio neba po vlastitom nahođenju, „izdržati“ koju minutu dok ne ugledamo prvi meteor a zatim uz malo strpljenja uživati u pogledu na zvijezde padalice, izjavio nam je Marino Tumpić sa Vidulini Observatory. Iako smo i prethodnih godina imali najave o velikom broju Perzeida koji će se vidjeti golim okom, ta nam je nebeska predstava godinama izmicala. Prema svemu sudeći ove godine su sve „zvjezdane đoker karte“ tako posložene da bi Perzeidi zaista mogli opravdati svoj kultni status kako kod astronoma tako, posebice, i u javnosti. perzeidi 2016_radijantOdlučite li se za cijelonoćno opažanje meteora narednih noći svakako vodite računa da su (noću) temperature niske te je potrebno imati adekvatnu odjeću i obuću kako bi zadržali komoditet tijela. Nakon gašenja svjetla (automobila, kućne rasvjete..) u okolici opažanja potrebno je desetak minuta privikavanja oka na tamu kako bi vidjeli zvijezde, odnosno meteore vrlo male sjajnosti. Zapitate li se što je onaj „svijetli difuzni oblak“ koji se proteže od horizonta preko zenita pa na drugu stranu opet do horizonta znajte da ste pravi sretnik. To je svijetli trag našeg zvjezdanog grada (Mliječni put) u kojem se nalaze stotine i stotine milijuna zvijezda. Preko devedeset posto stanovnika Europe iz svojih obitavališta zbog svjetlosnog zagađenja više ne vidi Mliječni put. Ukoliko ste spretniji sa fotoaparatom okušajte se u noćnoj, pejzažnoj astrofotografiji. Riječki astronom Ivica Zajač pionirima noćne fotografije preporuča fotoaparat sa manualnim postavkama, objektiv sa vidnim poljem klasičnog fotoaparata ili širokokutni objektiv, te obvezan stalak. Igranje sa manualnim postavkama aparata započeti sa uključivanjem odgode okidanja od 2s (radi sprečavanja trešnje), namještanjem otvora objektiva na vrijednosti 2.8 ili manje (čim veći otvor objekiva), osjetljivost (ISO) postaviti na vrijednosti 800 ili više a ekspoziciju (ovisno o objektivu) postaviti na vrijednosti 10 – 15 sekundi (želite li da zvijezde ostanu točkice) odnosno i više no tada će zvijezde zbog prividnog gibanja nebeskog svoda postati „crtice“. Gregor Srdoč sa Vidulini Observatory iskusnijim fotografima preporuča da se okušaju i u snimanju kontinuiranih snimaka, odnosno videa. Njegov film o raspadu meteora sa svijetlećim tragom koji se „vijorio“ visoko u atmosferi svojevremeno je objavljen na britanskoj televiziji BBC. Meteori se događaju i drugih noći ni upravo smo ovih noći u prigodi za vidjeti pravi krešendo. Ne košta ništa, nije potrebna nikakova oprema (možda samo dobro društvo) a zabava i poneki iznimno sjajni meteor (vatrena kugla) može biti umemorirana u naše sjećanje za cijeli život. Izlazite li van pod zvijezdani svod ovih noći?!

Tri plus dva planeta i Mjesec na nebu

Friday, August 5th, 2016, Posted in Astronautika |

nebo_zapad_05082016Posluži li nas večeras lijepo vrijeme i vedrina nad zapadnim horizontom, biti ćemo u nesvakidašnjoj prilici golim okom vidjeti susret tri planete i Mjeseca. Pola sata nakon zalaska Sunca, pa nadalje ka spuštanju noći, nisko nad zapadnim horizontom vidjeti ćemo tanki Mjesečev srp, neposredno iznad njega nalaziti će se planet Jupiter a niže („desno“, prema sjeveru) planet Venera. Između njih pozicionirao se planet Merkur, znatno manjeg sjaja te stoga puno teži za uočavanje na svijetlom nebeskom fonu. Prilika da se u takvoj konstelaciji vide tri planete u konjukciji sa Mjesecom poprilično je rijetka. Posluže li nas vremenske prilike te ukoliko sa lokacije na kojoj se večeras budete nalazili imate neometan pogled do linije horizonta, ne propustite pogledati ovu nebesku scenu. Još su dva planeta, Mars i Saturn lako uočljivi na nebu, iznad južnog horizonta u zviježđu Škorpiona. Kasnije tijekom večeri (22:10 – 22:15) nisko na sjeverozapadu će se pojaviti Međunarodna svemirska postaja koja će kao sporoputujuća zvijezdica u tišini proputovati od sjeverozapada, prema sjeveru, odnosno sjeveroistoku.

Što i tko leti u bliski svemir iz Pule!?

Thursday, August 4th, 2016, Posted in Astronautika |

SLHP_profil leta H6 za 05082016Atmosferske sonde HISTRION 5 i 6 uskoro polijeću sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik”. Organizacijske i tehničke pripreme u punom su jeku i teku prema planu. Približava se dan „D” (lansiranje) a on će u konačnici ovisiti samo o meteorološkim uvjetima. Lansiranje uvelike ovisi o visinskim strujanjima vjetrova te o tome ekipa Istarskog svemirskog programa itekako vodi računa. Ovisno o aktualnoj „ruži vjetrova” po putanji leta sondi moguće je da one slete svega koji kilometar od mjesta lansiranja ali i više od stotinu kilometara dalje! U TEM-2 modulu sonde HISTRION-6 ka bliskom svemiru („vanzemaljcima”) kreće nekoliko desetaka pitanja učenika i učenica Id razreda Osnovne škole Vidikovac. Pred kraj prošle školske godine dvadeset i troje prvašića za vrijeme jednog školskog sata u svojim su klupama („svemirskim brodovima”) otišli na daleko putovanje put svemira. Susreli su se sa svemircima, pričali sa njima i vratili se u učionicu taman prije nego je itko u školi išta primjetio 8-) . Nakon povratka, njihova razrednica (Bojana Manzin) i voditelj Istarskog svemirskog programa (Marino Tumpić) prikupili su dječja rukom pisana pitanja koja za vrijeme kratke svemirske odiseje nisu stigli postaviti vanzemaljcima. Ta će pitanja biti u sondi HISTRION-6. SLHP_pogled iz bliskog svemiraOčekujemo da vanzemaljci presretnu sondu tijekom njezina leta te dostave pisane odgovore na sva dječja pitanja. Ukoliko se to dogodi, sa prvim danima nove školske godine, prošlogodišnjim prvašićima će ravnatelj OŠ Vidikovac Predrag Dukić na klupe proslijediti odgovore na zaista zanimljiva dječja pitanja. Od strane Astronomske udruge Vidulini (Istarski svemirski program) svim ex prvašićima, sudionicima ovog edukacijsko-popularizacijskog putovanja, biti će uručene Zahvalnice. Tko su dvadeset i troje „svemirskih prvašića” OŠ Vidikovac; Avdić Dino, Berdar Natali, Borzić Petar, Bracović Arwen, Bracović Erin, Grgin Una, Kalaba Sven, Klement Lana, Krajnović Petar, Lenić Manuel, Memon Viktor, Moulis Patrik, Pašić Bojan, Peharda Lucija, Peternel Tomas, Rabar Iva, Rojnić Marko, Savanović Igor, Sokolić Mia, Sviben Gabrijel, Vincek Emanuel, Zuban Samantha i Zupanić David. H6_TEM2_danijela kovacevic_karin sculacSrednjoškolke Danijela Kovačević (Industrijsko-obrtnička škola, Pula) i Karin Šćulac (Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula) izradile su slike osam najpoznatijih vanzemaljaca koje je izgradila „znanstveno-fantastična kultura” našeg civilizacijskog podneblja. Nekako je običaj u SF literaturi da vanzemaljci pristižu na Zemlju, u sondi HISTRION-6 sada ih se vraća u tamo odakle potječu. Nakon povratka sonde, kasnije tijekom jeseni, te će rukom načinjene slike biti predstavljene na maloj izložbi, moguće i dobrotvornoj aukciji. Direktnom suradnjom sa osnovnim i srednjim školama, sa njihovim učenicama i učenicima te profesorima ostvaruje se i toliko neophodna popularizacija znanosti i tehnike koja kronično nedostaje u našem podneblju. U narednom razdoblju i pri novim misijama atmosferskih sondi serije HISTRION, Astronomska udruga Vidulini u svoje će programe na području svemirskih tehnologija uključiti veći broj osnovnih i srednjih škola te fakulteta i istraživačkih institucija iz zemlje i inozemstva.

Bljeskovi na nebu, Perzeidi 2016

Wednesday, August 3rd, 2016, Posted in Astronautika |

Kolizija tijela sa ZemljomLjetne su noći kao stvorene za opažanje neba i nebeskih događanja. Nebo je pretežno vedro, noći nisu hladne, ljudi su napolju i budni do kasnih sati. Tijekom kolovoza naše je nebo bogatije za povećani broj zvijezda padalica. One sjajnije kod očevidaca izmame uzdah i onaj „wau“, malo stariji se prisjete i doskočice; zaželi želju. Riječ je o meteorima iz nekoliko skupina, a najpoznatiju čine Perzeidi. Zasad tek tu i tamo pokoji meteor proleti nebom, no kako dani prolaze to će učestalost meteora sve više rasti. Kulminacija će biti 11.-14. kolovoza kada se očekuje maksimum aktivnosti Perzeida. Najviše meteora vidjeti će oni koji se nalaze na lokacijama koje nisu svjetlosno kontaminirane. Perzeidi 2016_radijantKad mala tijela (red veličine zrna pšenice, graška, šljive) međuplanetarne materije na svojim eliptičnim putanjama oko Sunca ulete u Zemljinu atmosferu pri brzinama koje iznose nekoliko desetaka kilometara u sekundi dolazi do ionizacije, nastanka svijetlećeg traga na noćnom nebu. Perzeidi su aktivni u vremenu od 23. srpnja do 22. kolovoza. Posljednjih godina svjedoci smo opadanja aktivnosti, odnosno manjeg broja meteora na sat u odnosu na vrijeme od prije desetak i više godina. Čini se kako se vlakno materije koja čini skupinu Perzeida vremenom istrošilo. Ipak, ništa nas ne spriječava da boravak napolju u večernjim satima iskoristimo za opažanje ovih nebeskih bljeskova. Vidljivi su golim okom te nam za opažanje nisu potrebna tehnička pomagala. Postoji samo jedno pravilo; Budite strpljivi i uživajte.

Kolovoz naš svakidašnji

Monday, August 1st, 2016, Posted in Astronautika |

astronomi u noci_mtDanašnjim danom, ponedjeljak 01. kolovoza, ušli smo u još jedan puni ljetni mjesec. Iako nam se po prisustvu turista i mnogobrojnim društvenim događanjima čini kako je kolovoz „najjači“ ljetni mjesec to astronomski zapravo nije tako. Od ukupno pedeset i dvije sedmice ove godine u kolovozu ćemo odraditi trideset i jedan dan koji će ispuniti trideset prvu do dijela trideset i pete sedmice po redu, dakle dobrano smo preko polovice godine. Sunce u kolovozu nemilice prži (istina, jutros nas je na Istarskom poluotoku dočekalo kišovito osvježenje, no to se već sutra bude vratilo na „staro“). Trajanje dana se se u odnosu na prvi dan ljeta skratilo za punih 58 minuta. Pa je tako sunce 21. lipnja izašlo u 05:17 a danas u 05:50, zalazak je prvog dana ljeta bio u 20:56 a danas će Sunce zaći u 20:31. I visina Sunca nad horizontom je u vrijeme njegova prolaska meridijanom (Sunčevo podne) niža za pet i pol stupnjeva (68.3° naspram današnjih 62.7°). Sve te promjene „zahvaljujući ljetnom koloritu“ još niti ne primjećujemo u svakodnevnom životu, no uskoro će one doći do izražaja, najprije ćemo primjetiti skraćivanje dana navečer a sjene će tijekom dana se produžiti. Ipak, visoke temperature, prometne gužve i nedostatak parkinga vjerno će nas pratiti cijeli mjesec. comino_mtTijekom noći, posebice do sredine kolovoza moći ćemo vidjeti znatno veći broj meteora (Perzeidi) a već početkom mjeseca, nedugo nakon zalaska Sunca čak će pet planeta biti vidljivo golim okom. Sada vidljivom Jupiteru, Marsu i Saturnu nisko nad zapadnim obzorom pridružiti će se Merkur i Venera. Kolovoz je kao stvoren za uživanje, stoga, čak i ako radite u turizmu te ne stignete niti proviriti do plaže, ukradite sebi makar dio noći i odite  do mora popiti pivu, kolu ili vodu pod ljetnim zvijezdanim nebom. Čak se i astronomi, koji baš nešto i ne vole previše svjetla, raduju kolovozu, njihovo se radno vrijeme (noć) napokon počinje produžavati. Bilo kako bilo – kolovoz je samo jedan, iskoristite ga najbolje što možete.