astronautika.com

Cijenjeni posjetitelji astronautika.com, web se nalazi na redizajnu te sve novosti i zanimljivosti iz svijeta astronautike i astronomije do 01.svibnja molimo pratite na našim partnerskim web portalima;

www.zvjezdarnica.com i www.astronomija.org.rs

Zahvaljujemo na razumijevanju. Uredništvo.

Bura, iznimno hladan i jak vjetar koji puše s kopna ka moru svima nam je dobro znan. Sastavni je dio našeg geoklimatskog okružja. Povremeni udari bure redovito dostižu preko 150km/h a nerijetko i više od 200km/h. Maksimalna izmjerena brzina strujanja zraka iznosi 304km/h (Posedarje A1, prosinac, 2003.), no taj se podatak ne smatra službenim obzirom senzor brzine vjetra nije bio baždaren do tih vrijednosti. Bura je iznimno hladan, nepredvidljiv i jak sjeverozapadnjak koji nastaje kada suh, težak, hladan zrak s kopna struji prema moru. Dinamičko zagrijavanje zraka pri njegovom spuštanju na niže nadmorske visine sprječava kondenzaciju vodene pare te je bura izuzetno suh vjetar. Razlikujemo dvije vrste bura; anticiklonalnu i ciklonalnu. U prvom slučaju prati nas vedro vrijeme dok je u drugom oblačno i tmurno uz padaline (“škura bura”). Zanimljiva osobina ovog vjetra je i njegova dnevna karakteristika koja ima dvostruku periodu; primarni maksimum i minimum jačine događa se oko 21h odnosno oko 14h, sekundarni maksimum i minimum događaju se oko 07h odnosno oko 02h. Iako je bura naš lokalni vjetar treba ju promatrati u širem kontekstu, pa su tako neki od najvažnijih čimbenika nastanka bure izmjena godišnjih doba, prodor hladnih polarnih zračnih masa u naše krajeve, nagib Zemljine osi,… Traje od dva-tri pa i do desetak dana. Prodorni vjetar ulazi u kuće doslovce kroz zidove. Zavijajući zvukovi na prozorima, vratima, krovovima, dalekovodima, oborena stabla, prevrnuti kontejneri, zabrane prometovanja, redovna su posljedica svake bure. Ma koliko nam bura stvara probleme ona je koristan i potrebit vjetar koji rastjera nezdravu magluštinu i vlagu. Nakon bure nastupa vedro i sunčano vrijeme. Vidljivost i bistrina atmosfere nakon bure iznimno je dobra pa s poluotoka gotovo redovno po prestanku bure vidimo pomalo nestvarnu pojavu Alpskih planinskih masiva kaji se uzdižu iznad mora. Svjež, planinski zrak koji nam ostaje nakon bure obogaćen je ioniziranim česticama soli i joda i dokazano djeluje povoljno na naš organizam. Ipak, ukoliko se nađemo na vjetrometini, bura je i opasna za ljude, posebice one s kroničnim zdravstvenim problemima. Izlazak iz toplih prostorija ili vozila na vjetrometinu s osjetom temperature od -10°C ili više jednako je ili i više nepovoljno kao kad ljeti iz previše ohlađenog prostora izađemo na tropske vrućine. Ukoliko ipak morate na vjetrometinu, dobro se obucite i pripazite na leteće predmete jer bura nosi sve što nije dobro učvršćeno.

Svjetlosno zagađenje boljka je suvremene civilizacije iako ne bi trebalo biti tako. Umjetna rasvjeta danas je nužnost i potreba. Ovdje je jedan lijepi primjer kako rasvjeta treba biti postavljena. Svjetlotehnički gledano još uvijek postoje stara, neadekvatna rasvjetna tijela. Ona svjetlost nepotrebno i štetno rasipaju ka horizontu i nebu, umjesto da osvjetljavaju samo potrebito područje te tako stvaraju svjetlosno zagađenje. Raduje nas što se o ekologiji umjetne rasvjete sve više govori ali i radi. Jedan od pozitivnih primjera kako uspješno pomiriti zahtjev za noćnu rasvjetu i očuvanje noćnog neba je i benzinska postaja tvrtke Tifon kod Ravne Gore na autocesti Rijeka-Zagreb. Ovako bi svaka benzinska postaja trebala izgledati noću. Bravo za Tifon.

Kako smo najavili 19. veljače je između Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu potpisan Sporazum o suradnji i korištenju svemira u mirnodopske svrhe. Od astronomskih društava tu su bili i Boris Štromar, Ogren Variola, Danko Kočiš, Goran Nikolašević, Zlatko Ciganj, Marina i Marino Tumpić. U izjavi koju je za AUV dala ministrica Blaženka Divjak rečeno je kako je ovo možda preuranjen možda prezakašnjen ali svakako važan dan za nasu zemlju i društvo. Od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog sustava, preko studenata i sveučilišta do znanosti i tehnologija, a posebice i da su to otvorena vrata našim gospodarstvenicima.

Sutra, ponedjeljak 19. siječnja u Zagrebu će se održati svečanost potpisivanja Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe. Protokol potpisivanja Sporazuma započinje u 09:45 i traje do 15:00. Notiranje sporazuma obaviti će ministrica Blaženka Divjak (RH) i Frédéric Nordlund (ESA, Ured za međunarodnu suradnju). Ovom iznimno važnom događaju za Republiku Hrvatsku po pozivu Ministarstva znanosti i obrazovanja nazočiti će i nekoliko astronomskih društava što zasigurno predstavlja priznanje njihovom dosadašnjem radu i otvorenim vratima za daljnje projekte. Svečanosti i protokolu će tako prisustvovati i predstavnici Istarskog svemirskog programa – prvog hrvatskog svemirskog programa Astronomske udruge Vidulini Marino Tumpić, Miroslav Ambruš Kiš i Gregor Srdoč.