Archive for the ‘Astronautika’

Kad su dani najkraći a noći najduže tijekom godine?

Sunday, January 15th, 2017, Posted in Astronautika |

izlazak i zalazak sunca prosinac sijecanj_marino tumpicLakonska tvrdnja kako je prvog dana zime dan najkraći a noć najduža te kako se do prvog dana zime trajanje dana skraćuje a zatim produžava i nije baš točna. Ukoliko biste na testu upisali da je primjerice 18. ili 24. prosinca dan bio najkraći a noć najduža zasigurno vam profesor/ica ne bi to priznao/la kao točan odgovor. No, bili biste u pravu. Bili biste u pravu i da ste napisali slijedeće datume; 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24. prosinca. Svih je tih dana od izlaska do zalaska Sunca proteklo isto vremena, osam sati i četrdeset pet minuta! No svih tih dana Sunce nije izašlo, odnosno zašlo u isto vrijeme. Prvog navedenog datuma izlazak je bio u 07:39 a zalazak u 16:24, posljednjeg navedenog datuma izlazak je bio tri minute kasnije, u 07:42 ali je i zalazak kasnio tri minute i dogodio se u 16:27. Shvatili ste.. Osvrnemo li se pak na izlaske i zalaske Sunca tijekom prosinca 2016. i siječnja 2017. dolazimo do podataka kako je Sunce najkasnije izašlo 02. siječnja 2017. i to u 07:44, prije i poslje tog datuma izlazi ranije. Što se pak zalazaka tiče, Sunce je najranije zašlo u 16:22  a to se događalo u vremenu od 07. do 11. prosinca. Prije i poslje tog datuma Sunce je zašlo kasnije od navedenog vremena. visine sunca iznad horizonta tijekom godine_mtDana 25. prosinca 2016. Sunce je bilo minutu duže na nebu nego prvog dana zime (i svih onih gore navedenih datuma, 18.-24. prosinca). Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca sve je duže, sredinom siječnja već postaje zamjetno u svakodnevnom životu. Rekli smo kako je prvog dana aktualne zime od izlaska do zalaska Sunca proteklo 08:45h, mjesec dana kasnije (21. siječnja 2017.) za taj isti „posao“ biti će potrebno 09:21h, dan će trajati 36 minuta duže! Bez obzira na aktualno nastupanje zimskih jedinica hladnoće Sunce je svaki dan sve duže i sve višlje na nebu. Vojničkim riječnikom rečeno; zimske snage izvojevati će još taktičkih pobjeda no strateški gledano – ljeto zasigurno pobjeđuje. Ukoliko su vam ove računice trajanja dana i noći prekomplicirane, pogledajte grafikon ilustracije vremena izlazaka (plavo) i zalazaka Sunca (crveno). Biti će vizualno jasnije a i naučili ste kako školsko gradivo nije baš potpuno točno, a to se ne odnosi samo na ovaj opisani slučaj. NAPOMENA; Podaci o izlascima i zalascima Sunca izračunati su za lokalitet Vidulini Observatory!

Zvjezdani sudar 2022.

Saturday, January 14th, 2017, Posted in Astronautika |

kontaktni binarni zvjezdani sustavUkoliko se istraživanja i računalne simulacije koje je na Sveučilištu Calvin (SAD) obavio tim astronoma i studenata predvođenim profesorom Lawrence Molnarom kroz pet godina na nebu ćemo golim okom, u zviježđu Labuda, vidjeti novu sjajnu zvijezdu. Biti će to rezultanta gravitacijskog privlačenja dvaju zvijezda koje se nalaze u kontaktnom binarnom sustavu koji je od nas udaljen 1.800 svjetlosnih godina. Oznaka ovog sustava, glavne zvijezde, je KIC 9832227 (KIC -  Kepler Input Catalog). Kada se ove dvije zvijezde stope u jedno doći će do grandiozne eksplozije odnosno nastanka tkz. Nove crvene zvijezde. Njezin će sjaj na našem nebu biti toliko snažan da će svega nekoliko postojećih zvijezda biti sjajnije ili jednakog sjaja kao predstojeća Nova u Labudu. Molnarov tim započeo je ova istraživanja nakon što je jedan njegov student 2015. primjetio da bi se u ovom sustavu nešto zanimljivo moglo događati. Slijedila su „prekopavanja“ svih postojećih arhivskih snimaka ovog sustava od 2001. na ovamo. Dana 06. siječnja vijest je javno objavljena na zimskom sastanku American Astronomical Society u Dallasu. KIC 9832227Iako su neki astronomi izrazili skepsu prema ovim istraživanjima četrdeset i dvije stranice dokumentiranog istraživanja upravo se nalazi na recenziji redakcije uglednog „Astrophysical Journal“ prije nego bude i službeno objavljena. Točan datum ovog događaja nemože se danas odrediti, no prema svim parametrima negdje tijekom 2022. godine na nekoliko tjedana ili mjeseci na našem nebu sjajiti će nova zvijezda, itekako vidljiva golim okom. Kontaktne binarne dvojne zvijezde su sustavi dvaju zvijezda (glavna zvijezda i manja pratilja) toliko blizu jedna drugoj da se njihovi plinoviti vanjski dijelovi doslovce dodiruju i međusobno miješaju. Zanimljivo je spomenuti kako cijelo istraživanje unazad dvije godine prati i filmska ekipa koja o tome sprema film. Trailer možete pogledati ovdje; http://luminous-film.com/trailer/  Iako mi na Zemlji moramo sačekati još pet godina da vidimo eksploziju i nastajanje nove zvijezde sve se ovo zapravo već odigralo u svemiru i to prije cca 1.800 minus cca 5 godina. Informacije do nas iz svemira putuju brzinom svjetlosti (300.000km/s) no kako je ovaj objekt udaljen oko 1.800 svjetlosnih godina upravo toliko vremena treba da informacija o tome pristigne do nas!

Vidulini Observatory pod snjegom

Friday, January 13th, 2017, Posted in Astronautika |

vidulini observatory_snjeg_13012017_WEBTek pokoju minutu iza 20h trinaestog dana siječnja (petak 13.!) na području centralne Istre počeo je padati gusti snjeg. U svega nekoliko minuta snježni je pokrivač zabijelio okoliš. Snjeg i dalje (u 21h) pada nošen laganim vjetrom. CubeDome 052 i 054 sa teleskopima Vidulini Observatory su pod snjegom. Nije neka vijest kada snjeg pada zimi no kada padne na petnajstak kilometara od mora onda je to događaj koji se mora zabilježiti. Fotografija je načinjena mobilnim telefonom uz upotrebu blica što daje dojam „akcije“. Meteo uvjeti su pogodni za nastavak snježnih oborina tijekom predstojeće noći. U Vidulinima zna se dogoditi da ponekih zima uopće nema snježnog pokrivača, a ponekih godina okoliš se zabijeli i po nekoliko puta. Obzirom da već petnajstak dana noćne temperature zraka dostižu i do -10°C ima nade za jo pokoji snježni dan (ili noć).

Petak 13. istine i zablude

Friday, January 13th, 2017, Posted in Astronautika |

petak 13_sijecanj 2017_BNismo ni zakoračili u godinu a pred nama je petak trinaesti. Prvi od dva ovogodišnja takva petka. Slijedeći nas „petak trinaesti“ očekuje u listopadu, jasno, ako ovaj bude blagonakloni prema nama. Niti jedan drugi dan neće (nam) biti isti kao ovaj. Svake godine imamo najmanje jedan “petak 13.” a najviše tri. Petak 13. jedan je od 365 dana u kalendarskoj godini. Obično dolazi nakon četvrtka 12. odnosno prije subote 14. dana u mjesecu. Milijuni ljudi u svijetu petak 13. doživljavaju kao dan drugačiji od drugih, dan sa nekakvom negativnom konotacijom. Ukoliko čitate ove retke znači da ste već prebrodili i zaboravili na sve dosadašnje „petke“ koji su se dogodili u prošlosti. Najkraći vremenski razmak između dva petka 13. iznosi mjesec dana, a najduži četrnaest mjeseci. Započne li mjesec u nedjelju, kao što je to slučaj ovog siječnja, petak 13. je neminovan slijed kalendara kakvog danas koristimo u svijetu. Iako se smatra kako nesretni petak svoju reputaciju vuče već stotinama ili čak tisućama godina, prava je istina kako je riječ o relativno novovjekom izumu ljudske razbibrige koji datira u posljednjih, nešto više od stotinjak godina (biografija G. Rossinia iz 1869.). Fobija ili strah od petka 13. ima i svoj stručni naziv; Paraskevidekatriaphobia. Izvedenica je to od grčkih riječi Paraskevi (petak), dekatreis (trinaest) i phobia (fobija, strah). Postoji još i termin Triskaidekaphobia koji porijeklo također vuče iz grčkog jezika; Tris (tri),  Kai ( veznik; i) i Deka (deset), ove riječi zajedno označavaju broj trinaest. Njima je na kraju pridodana već spomenuta Phobia kao istoznačnica za strah. Ovaj se termin prvi puta pojavljuje nedavne 1911. godine. Mitovi, legende, priče te astrološka, numerološka i slična naklapanja nastojati će nas uvjeriti kako se baš na petak 13. događaju neke u najmanju ruku čudne stvari nabijene negativnim predznakom. Uvjeravaju nas kako su vitezovi templari pogubljeni baš na petak 13. listopada 1307. Kako je Rossini smatrao petak 13. nesretnim danom, a na kraju i umro na jednog od njih to je potkrijepilo slutnje u nesreću koja dolazi tim danom i datumom. Crni petak na burzi, nesreće koje su se dogodile na petak 13. tijekom povijesti dodatno će pojačati dojam kako “ima nečeg” u tome. A tek “činjenica” kako je Isus je razapet u petak? Broj trinaest dolazi odmah nakon, savršenog, broja dvanaest (dvanaest; apostola, plemena Izraelovih, znakova zodijaka, mjeseca u godini…)  te stoga mora biti nesavršen, nesretan. Stvari idu toliko daleko da se danas u vrijeme potpune informatizacije društva umjesto činjenica i istine, internetom prenose neistine i dezinformacije, a sve u smislu medijske zamke za nadobudne. Petak 13. tako je došao na nikad plodnije tlo široko rasprostranjenog praznovjerja. Nemali broj hotela nema 13. kat, neke aviokompanije nemaju sjedalo broj 13 i tako u nedogled. Ipak, jedno je područje ljudskog života izuzeto obogaćeno ovim koloritom zabluda; filmska industrija obilato koristi ljudsko neznanje, neinformiranost i lakomislenost te uspješno prodaje Petak 13. (i ne samo njega, sjetimo se Da Vincijeva koda kada se poluinformacije smišljeno predstave kao niz “činjenica” koje jedna potkrepljuje drugu, a prava je istina daleko od toga). Socijalno-društveni impakt Petka 13. natjerao je statističare da se pozabave ovim problemom i evo šta se primjerice saznalo; Deseci milijuna ljudi toga dana u većoj ili manjoj mjeri pate od Paraskevidekatriaphobie (Triskaidekaphobie). Gubici svjetske privrede radi izostanka s posla ili nedonošenja poslovnih odluka tog dana mjere se redom veličine stotina milijuna USD! No ima i dobra strana statistike! Tog su dana ljudi oprezniji i statistike osiguravateljnih kuća pokazuju blagi pad broja prometnih nezgoda naspram „uobičajnih petaka“. Dovoljno je otići na kalendar događanja tijekom povijesti i uvidjeti kako bi za ama baš svaki dan u tjednu i datum u mjesecu mogli izvući dobre ili loše “predznake” ovisno o tome što želimo postići potenciranjem istih. Stoga, želimo vam svako dobro na ovaj Petak 13. i budite oprezni. Pazite na sebe i druge, kako danas tako sutra i nadalje svakog dana u godini. Ukoliko negdje pročitate kako se za danas sprema smak svijeta mi se sa novim tekstom o petku 13. čitamo za devet mjeseci..

Kulturološke opasnosti mobilne telefonije

Wednesday, January 11th, 2017, Posted in Astronautika |

ham radio 1_tumpic marino_WEBMobilna telefonija iznimno je „opasna“ civilizacijska tekovina. Istina ne na način kako to moderni „radiobrižnici“ često vole predstavljati već prvenstveno na kulturološkom polju ljudskog rada i življenja. Ipak krenimo redom, svaka tehnička tvorevina koja predaje i prima radio emisije – zrači. Na primjeru modernih mobilnih komunikacija to je zračenje zahvaljujući spomenutim radiobrižnicima dovedeno do apsurda. Daleko je veća, snažnija, radio emisija odašiljača mobitela na našem uhu nego ona koja do tog istog našeg uha i mobitela dolazi od radio-relejnih postaja mobilnih operatera. Stare prigušnice rasvjetnih tijela koje su nerijetko postavljene i na fasadama zgrada pravi su mega radio reflektori naspram njih. Jedna jedina mikrovalna pećnica proizvodi toliko zračenja da bi njezino postavljanje na nekoliko desetaka kilometara od stotina i stotina milijuna EUR vrijednih radioteleskopa iste potpuno zaslijepila. ham radio 2_tumpic marino_WEBVratimo se na temu opasnosti mobilne telefonije u kulturološkom smislu. Bezmalo svatko ima mobitel/e, većina „zna sve“ o njima, mi ostali se njima koristimo taman koliko nam treba. Prije samo dvadesetak godina nije bilo ni googlea ni facebooka a prve mobitele na našem tržištu plaćali smo daleko više od bilo kojeg današnjeg ultra high tech fensi-šmensi mobitela. Danas za cca 3000 EUR dobijete solidan polovni automobil, tada je toliko koštao mobitel koji nije podržavao ni sms slanje podataka. Današnja djeca i mladi znaju sve aplikacije, instaliranja, „lajkanja, šeranja, kopiranja, pastiranja..“ Nabrajanje što se danas sve može i radi sa mobitelom ne bi imalo kraja. No znamo li što je zapravo mobitel? Znamo li kako je običnu malu LED žaruljicu moguće upaliti sa par krompira ili limuna i komadićem žice? Znamo li kako se nekada komuniciralo i prenosilo podatke bilo iz kuće, automobila, u šetnji prirodom ili pak na nekom osamljenom mjestu. Da draga djeco i dragi roditelji, daleko prije ere mobilne telefonije kakvu ju danas percipiramo imali smo predaju i prijem glasa i podataka. Za tako nešto bilo je potrebno pohađati i položiti tečaj za radioamatera. Nabaviti radio stanicu. Dobiti pozivni znak (registracijsku oznaku). Tu se naučilo kako radio uređaji, elektrotehnika i elektronika funkcioniraju. Još važnije od toga naučilo se kako uređaje pravilno koristiti a možda najvažnije; naučio se kodeks radio komunikacije. Svojevrsna kultura ponašanja u „eteru“ ali posljedično i u društvu. ham radio 3_tumpic marino_WEBSvijet radioamatera je svijet danas pomalo zaboravljenih ljudi. Kultura i poznavanje tehnike nekako su otplesali na marginu naše svakodnevnice. „Plug end plej“ uređaji su nas, slobodno to možemo reći, pomalo zaglupili i serviraju nam ono što „oni“ hoće a ne ono što mi želimo i trebamo. Daleko prije ere interneta radioamateri diljem svijeta svojim su radio primo-predajnicima, nerijetko napravljenim vlastitim rukama, održavali veze (komunikacije) međusobno, a u situacijama elementarnih i drugih nepogoda bili su (i ostali) jedina veza ogroženog područja sa ostatkom svijeta. Edukacija i znanje, odgovornost i kultura nazivnik je ovog hobija. Zvuči vam poznato da upravo ove vrijednosti danas nedostaju u društu. Imate li djecu koja „neznaju šta bi sa sobom“ ili se i vi osjećate tako (bez negativne primisli!) pronađite na vašim mobilnim telefonima najbliži radio klub. Kontaktirajte ih, tamo vas očekuju ljubazni, susretljivi ljudi koji će vašu djecu i vas rado uvesti u tajne radioamaterizma. Upišite se na tečaj za radioamatera osnovne kategorije. Naučiti ćete puno o svijetu tehnike i znanosti oko nas. Steći iskustva i prijatelje. Ući u jedan pozitivni svijet međusobnog poštovanja i uvažavanja. Mogli biste se pozitivno iznenaditi koliko bi stjecanje vlastitog radioamaterskog pozivnog znaka moglo pozitivno djelovati na na vašu djecu i vas same. Pokušajte, do zvanja radioamatera se ne dolazi klikom na „like“ no trud se isplati. Na kraju, možda ne i nevažno, komuniciranje putem radioamaterskih frequencija i uređaja potpuno je besplatno. Trošak stjecanja zvanja radioamatera i kupovina osnovnog uređaja u rangu je cijene najjeftinijih mobilnih telefona koje većina današnje djece i mladih ne bi ni s podsmjehom pogledali na polici trgovina. 73 DE 9A3ATE, ili u prijevodu na građanski jezik, lijepi pozdrav od autora teksta.