astronautika.com

Tijekom subote 17. ožujka, u prostorijama Istarske razvojne agencije u Puli održano je nekoliko tematskih sastanaka u svezi daljnjeg razvoja Istarskog svemirskog programa. Uroš Todorović Mikšaj, Gabrijel Erman, Tomislav Cmrečnjak, Zoran Ereš, Tomislav Mujić, Petar Gljušćić, Marcela Rasonja, Marino Tumpić, Ogren variola, Zlatko Orbanić i Vilko Klein biti će nositelji razvoja i konstrukcije dvije atmosferske sonde . Sonde HISTRION-5 i HISTRION-6 te njihovi derivati biti će u cijelosti razvijene, testirane i lansirane tijekom ove godine. Lansiranje prve planirano je za lipanj, a druge za kolovoz-rujan ove godine. HISTRION-5 će po prvi puta omogućiti direktan, “real-time” prijenos slike i videa tijekom lansiranja, penjanja i leta sonde. Dvosmjerna radiokomunikacija Zemaljskog kontrolnog centra i letjelice biti će ostvarena wirless protokolima koji su već testirani. Njima će se prenositi i telemetrija. Derivati ove letjelice biti će ispitani i tijekom njezina postavljanja i leta na paragliderima i avionima. Riječ je o sondi tkz. druge generacije a kojoj su prethodile uspješne misije ranijih sondi HISTRION lansiranih tijekom 2010. i 2011. godine. Nakon misije HISTRION-5 slijedi prijenos iskustava, konstrukcija nove opreme i uređaja te lansiranje i letovi sonde III generacije (HISTRION-6). Ta će letjelica zapravo biti konstruirana po svim standardima i zahtjevima svemirskih letjelica. Nakon njenih ispitivanja i letova na jesen ove godine konstruktori će načiniti završne preinake i podešavanja a nakon toga završna inačica HISTRION-6 biti će upućena u SAD (Interorbital systems) na njezino lansiranje u svemir koje se prema informacijama iz SAD očekuje krajem 2012. godine.
Važno je istaknuti kako se cijeli program atmosferskih sondi provodi “korak po korak” a sve u cilju da iz tog programa proizađe prvi hrvatski satelit.

Događanja i pripreme za II međunarodnu tehničku konferenciju Istarskog svemirskog programa krenula su 14. ožujka i trajati će do 24. ožujka. Glavni dan Konferencije je subota 17. ožujka kada će se od 11:30 do 19:00 u prostorijama Istarske regionalne agencije u Puli održati stručni dio zatvorenog tipa. Prisustvovati će dvadesetak članova i voditelja „A-tima“ Astronomske udruge Vidulini. U ponedjeljak 19. ožujka s početkom u 11:00 sati, također u prostorijama IDA-e, održati će se press konferencija za sve medije te predavanje otvoreno za javnost o dosadašnjim rezultatima programa, dogovorenim detaljima s Konferencije te planovima za ovu godinu. Tijekom Konferencije svi članovi tima predstaviti će svoj rad i rezultate kao i rezultate timskih testiranja opreme i instrumenata. Tijekom subotnjeg popodneva odraditi će se tri zahtjevne tematske cjeline (atmosferske sonde, pikosatelit, tehnološki demonstratori-GLXP) odrediti ciljevi i zadaci za ovu godinu te rasporediti obveze među članovima tima.

Raspored događanja za subotu 17.ožujka.

11:00   dolazak sudionika u Pulu (Istarska razvojna agencija, Pula, „Roza zgrada“)

11:30   koktel dobrodošlice

11:55   otvorenje Konferencije

-          pozdravni govor/i

-          uvod u konferenciju (teme i način rada)

-          pregled programa rada Konferencije

-          događanja i manifestacije u sklopu konferencije

12:30   predstavljanja članova i prezentacija rada po pojedincima/specijalnostima

-          25 sudionika po max 5minuta

-          A-tim, organizacijska hijerarhija

14:30   ručak

15:30   atmosferske sonde

-          planiranje atmosferskih sondi H-5 i H-6 i njihovih derivata

-          raspored poslova i ljudi

-          vremenik događanja

16:30   pikosatelit

-          pikosatelit kao hrvatska stvarnost

-          planiranje našeg pikosatelita

-          odluka o dizajnu, opremi i uređajima za pikosatelit

-          raspored poslova i ljudi

-          vremenik događanja

17:30   tehnološki demonstratori lander-rover

-          predstavljanje tehničkih tvorevina lander-rover

-          praktična demonstracija rada i mogućnosti

-          daljni razvoj tandema lander-rover

-          poveznica na glxp

18:00   okrugli stol – rasprava – zaključci konferencije

19:00   večera

20:00   rasprava i druženje – neformalno

Keplerova otkrića

Prema pisanju uglednog časopisa Nature (11.siječanj 2012.) u našoj galaktici nalazi se najmanje stotinu milijardi planeta. Rezultat je to višegodišnjeg istraživanja astronoma iz cijelog svijeta okupljenih oko kolaboracije PLANET (Probing Lensing Anomalies NETwork). Prema neposrednim istraživanja problematike ekstrasolarnih planeta različitim tehnikama, teorijskim modelima,  statističkim metodama te dosadašnjim potvrđenim rezultatima to bi istovremeno značilo kako se u našoj neposrednoj okolini (50 svjetlosnih godina uokolo Sunca) nalazi najmanje 1500 planeta. Studija navodi kako je nemali broj takvih nebeskih tijela poput Zemljine klase planeta, naravno sve ove podatke treba uzeti s određenom dozom rezerve ali nedavna otkrića malih stjenovitih planeta od strane svemirskog teleskopa Kepler idu u prilog ovim zaključcima.
Astronomi su desetljećima neumorno i bezuspješno tragali za planetarnim sustavima izvan našeg. Prvo otkriće ekstrasolarne planete dogodilo se 1995. godine kada ja oko zvijezde 51 Pegasi otkrivena velika planeta Jupiterova tipa. Danas je dokazano postojanje 716 planeta oko drugih zvijezda a taj se broj gotovo svakodnevno povećava. Uostalom era otkrivanja ekstrasolarnih planeta praktično je započela tek prije koju godinu. Mnogobrojna otkrića tek će uslijediti a u cijelu priču od 2006. godine uključeni su i astronomi-amateri.

Kod nas pri Astronomskoj udruzi Vidulini, Gregor Srdoč dao je svjetski doprinos istraživanjima ekstrasolarnih planeta (metoda tranzita) dospjevši u svojem radu na prvo mjesto na svijetu, što je potkrijepljeno i objavama tih istraživanjima te rang listi na američkoj AXA ljestvici. Ukupno je učinjeno preko stotinu u AXA  uvrštenih promatranja ekstrasolarnih planeta. Sva ova istraživanja i rezultati ne zadiru samo u područje astronomije već i astrobiologije. Naime osim „pukih“ otkrića novih planeta znanstvenici paralelno traže i one u tkz „pojasu života“. Svjetove koji se svojim karakteristikama te položajem mogu klasificirati kao oni na kojima potencijalno može bujati život sličan onome kakvog poznajemo na Zemlji. Astronom Frank Drake u prošlom je stoljeću dao poznatu Drakeovu jednadžbu kojom je pokušao pokazati koliko je život rasprostranjen u svemiru. Ključ njegova razmišljanja bio je u velikom broju zvijezda oko kojih obitavaju planete. Publiciranje njegove jednadžbe bilo je desetljećima prije nego su astronomi otkrili prvu planetu izvan Sunčeva sustava. Zasigurno je tada bilo teško povjerovati u njegove pretpostavke. Danas se ta razmišljanja čine kao vizionarska za ono vrijeme, danas pomalo postaju stvarnost. Tko zna možda neko buduće otkriće ekstrasolarne planete iz Hrvatske jednog dana bude spominjano kao ono gdje su uočeni prvi potencijalni znakovi vanzemaljskog života?!

Novi bespilotni transportni brod ATV-3 namijenjen opskrbi Međunarodne svemirske stigao je na poligon Europskog raketodroma u Francuskoj Gvajani. Tamo se odvijaju pripreme i kompletiranje teretnog i servisnog modula automatske bespilotne letjelice čije se lansiranje očekuje tijekom naredne godine. Nekoliko tona opreme, rezervnih dijelova te hrane, vode, kisika, goriva trebalo bi njime stići na ISS kao potpora održavanju svemirske postaje. ATV-3 je „u hodu“ tek nešto malo modernizirana inačica izvornog projekta Europske svemirske agencije i nosi naziv Edoardo Amaldi, prema talijanskom fizičaru. ESA je dosad uspješno odradila misije ATV 1 i 2, a ukupno  bi u pet godina trebalo biti lansirano isto toliko ATV letjelica. Postoje i planovi prema kojima bi ATV koncepcija mogla postati i kapsula za povratak tereta na Zemlju, svemirski brod s ljudskom posadom pa čak i kao mala svemirska postaja, no to su više lijepe inženjerske želje nego realni scenario upotrebe ovog, zasad, pouzdang teretnjaka.

Tiangong-1, prva iz serije Kineskih svemirskih postaja prve generacije spremna je za lansiranje koje se očekuje tijekom rujna ove godine. Nakon prave medijske ofenzive oko ove male svemirske postaje i desetaka različitih scenarija njezine strukture i namjene te operativne upotrebe,  uskoro ćemo vidjeti što su nam Kinezi spremili. Nakon samog lansiranja Kinezima predstoji provjera sustava svemirske postaje. Budu li tehnički parametri pokazali zadovoljavajuće vrijednosti k njoj će krenuti svemirski brodovi Shenzhou sa i bez posade. Cilj je ispitati spajanje i razdvajanje svemirske kompozicije, prijelaz posade iz svemirskog broda u postaju i obrnuto te rad posade u modulu Tiangonga. Iako je riječ o maloj svemirskoj postaji, tek nešto većoj od skučenih svemirskih brodova uspješnost ovog programa od krucijalne je važnosti za nastavak Kineskog programa pilotiranih svemirskih brodova kako u Zemljinoj orbiti tako i na budućim misijama prema Mjesecu. Planirani vijek operativne upotrebe Tiangong-1 je dvije godine. Bespilotni Shenzhou-8 mogao bi pristati na Tiangong-1 već tijekom ove godine a pilotirani Shenzhou-9 početkom 2012.