Archive for the ‘Astronautika’

Zanimljivosti koje niste znali o svemiru

Sunday, April 2nd, 2017, Posted in Astronautika |

Da, zbog odsustva gravitacije astronauti dobivaju po nekoliko centimetara u visinu te se zbog toga njihova garderoba mora birati imajući to u vidu. Nešto slično se događa i na Zemlji kad dugo vremena spavate u krevetu, kralježnica nije izložena pritisku i veze među kralješcima se opuštaju. Kažu da su ljudi u načelu višlji ujutro za jedan cm nego navečer. Zbog konfuzije koju bestežinsko stanje stvara u našem unutrašnjem uhu vršeni su eksperimenti sa trudnoćom na malim životinjama. Po povratku na Zemlju neki mladunci su imali „neprihvatljive zdravstvene tegobe. Iz tog razloga zasad još nijedna trudna astronautkinja nije letjela u svemir. Zasigurno ste vidjeli bar jednu scenu u nekom SF filmu kako usljed poderanog astronautskog odijela čovjekovo tijelo „eksplodira“. Ukoliko vam se to ikada desi ne brinite se – to se neće dogoditi. Umrijeti ćete za dvije do tri minute zbog nedostatka kisika. Ipak, zbog straha od „eksplozivnog učinka“ kompanija Richarda Bransona (Virgin Galactic) u svemir na turističke letove neće voditi žene sa grudnim implatantima, imajte to u vidu! Ako se ipak odlučite na putovanje u svemir a bojite se kako će vaše glasno hrkanje utjecati na ostatak ekipe – prestanite se brinuti oko toga. Iz nekog razloga astronauti u svemiru ne hrču. Ono oko čega se trebate brinuti je da na treninzima sa odličnim uspjehom usvojite korištenje toaleta u svemiru kako mekano-tvrde materije ne bi bilo svuda oko vas. Sila boga ne moli pa ako vas „stisne“ prilikom polijetanja ili slijetanja svemirske agencije imaju razrađen specijali postupak u tim kritičnim trenutcima misije. Prevedeno na naš jezik isti se naziva; Snađi se kako god znaš i umiješ. Zapravo bezmalo svi astronauti u tim sekvencama leta i pri izlasku u otvoreni svemir koriste – pelene. Prilikom povratka sa dugotrajnih misija astronaute osim glavobolja, kardiovaskularnih tegoba, atrofije mišića, smanjenja mase i gustoće koštanog tkiva muči i jedan banalan problem; stvari koje ostavljaju oko sebe – „padaju dole“. I za kraj, dobro već smo ohoho prešli i pet i šest stvari koje niste znali o svemiru, biti astronauti nije baš siguran posao. Šanse da ćete se živi vratiti iz svemira daleko su manje od primjerice putovanja automobilom ili avionom. Od Gagarina na ovamo, osamnaest astronauta poginulo je u svemirskim misijama, istina bilo je to prilikom lansiranja odnosno slijetanja, u svemiru (još) nitko nije umro.

Pregršt događanja na večernjem nebu krajem ožujka

Thursday, March 30th, 2017, Posted in Astronautika |

Predstoji nam blaga promjena vremena što posljedično znači kako nas očekuju koloritni proljetni sumraci. Nedugo nakon zalaska Sunca (19:30) nisko na zapadnom horizontu lako ćemo uočiti planet Merkur, nešto poviše njega nalazi se Mars a iznad njega dominirati će tanki, tek 7% osvjetljeni Mjesečev srp. Blještavi srp dodatno je začinjen „difuznom svijetlom izmaglicom“ koja nam ukazuje na cijeli Mjesečev disk – riječ je o tkz „pepeljastoj svjetlosti“, odnosno o svjetlosti koja se reflektira od Zemlje te obasjava Mjesečevu površinu koja nije direktno izložena zrakama Sunca. Zalazak Mjeseca je u 22:27 i u tim će se trenutcima naš prirodni satelit nalaziti 364 tisuće kilometara daleko od Zemlje. U vremenu od 20:50 pa do 20:55 iznad naših krajeva preletjeti će Međunarodna svemirska postaja. Bezšumna putujuća „zvijezda“ pojaviti će se najprije na zapadu a zatim polako proputovati cijelim nebom u smjeru sjeveroistoka. Kad ju ugledamo nalaziti će se iznad Azurne obale, zatim preljeće rijeku Po, potom naše krajeve a vidjeti ćemu ju sve do Urala gdje ulazi u Zemljinu sjenku, tada neme refleksije Sunčeve svjetlosti od izmjenjivača toplote i fotonaponskih panela. Ne zaboravite na Jupiter koju upravo u to vrijeme izlazi na istoku. Uzmite si još minutu dvije za pronalazak prekrasnog, golim okom vidljivog zvjezdanog skupa Vlašići (Plejade, M-45). Ilustracija u prilogu teksta pomoći će Vam da ga pronađete. Skupinu mladih zvijezda isplati se pogledati dalekozorom, prizor je to prema kojem nećete ostati ravnodušni.

Ljetno ukazno vrijeme

Saturday, March 25th, 2017, Posted in Astronautika |

Nedjelju, 26. ožujka u dva sata ujutro prelazimo na ukazno, ljetno računanje vremena. Kako se to popularno kaže „kazaljke satnih mehanizama u dva sata ujutro pomjeramo na tri sata“. Jutra će tako počinjati „kasnije“ ali će i večeri trajati do kasnijih sati. Prijelazak na ljetno ukazno vrijeme događa se zadnje nedjelje u ožujku. Na našem podneblju ljetno, ukazno vrijeme primjenjuje se od ožujka 1983. godine. Posljednjih godina sve više zemalja napušta ovu igru sa vremenom iz razloga što su razlozi i efekti uvođenja istog poprilično dvojbeni. Potencijalno gledano, takva situacija nije nimalo bezopasna posebice prvog dana početka primjene ukaznog vremena ukoliko se u jednoj, susjednoj, zemlji ono primjenjue a u drugoj ne. Promet je najizloženiji ovom svojevrsnom „vremenskom stresu“. U Europskom parlamentu prošle je godine pokrenuta rasprava na temu ukidanja pravila o ukaznom vremenu.

Curiosity, kraljevstvo za kotač!

Wednesday, March 22nd, 2017, Posted in Astronautika |

Dakle, kupili ste novi auto, pošteno ga (pre)platili, odbacili ga u smrtonosnu, bezživotnu (dobro, to nikad nije sigurno) pustinju i dok ste se u četiri i pol godine navozikali punih 16 kilometara garancija vam je u međuvremenu istekla. Najbliži mehaničar nalazi se stotinjak milijuna kilometara daleko i nema šanse da se isti pojavi na licu mjesta u narednih dvadesetak godina. Što biste napravili da vam se ovo dogodi? Raspravljali sa proizvođačem, nazvali i zatražili pravnu pomoć kod ustanove za zaštitu potrošača, alarmirali medije, „skidali svece sa neba“ i kleli se u kafiću kako od tog proizvođača više nećete ni sladoled kupiti?! Najvjerojatnije, no ovdje je riječ o „automobilu“ čija je cijena po primjerku dvije milijarde USD i koji se nalazi na Marsu. NASAin veliki istraživački robot-rover Curiosity (Mars Science Laboratory, MSL) pristigao je na Mars u kolovozu 2012. Ubrzo se uvidjelo kako aluminijumski kotači nisu baš najbolje prihvatili Marsovo tlo. Autoinspekcijske snimke započele su inženjerima zadavati glavobolje. Napuknuća, udubljenja, otkrhnuća oplate kotača postajala su sve veća. Navigatori rovera morali su pažljivije birati trasu putovanja rovera i čim više izbjegavati oštro Marsovo kamenje. Ipak, tijekom vremena stvar se samo još više pogoršavala. Na zadnjim javno publiciranim snimcima načinjenim 19. ožujka jasno se vidi kako na srednjem lijevom kotaču MSL-a (ima ih ukupno šest, po tri sa svake strane) doslovce nedostaju dijelovi gazećeg sloja a cijelom gazećom oplatom kotača vide se raspukline. Iz NASA dolaze odmjerene, umirujuće izjave kako je rover još uvijek pokretan te kako nema razloga za (pre)veliku zabrinutost glede nastavka misije. MSL se trenutno nalazi na lokalitetu Vera Rubin a do uzvišenja Mount Sharp gdje mora odraditi složena istraživanja treba prevaliti put od još gotovo 4km. Curiosity je u kolovozu 2014. odradio svoju primarnu dvogodišnju misiju, sve nakon toga je bonus za inženjere i znanstvenike. Prema procjenama najkritičniji kotač neće izdržati još dugo vremena, no čak i daleko veća oštećenja još uvijek ne bi pokretljivost rovera dovela do kritične točke kada bi on morao postati nepokretna laboratorija. Na svim se kotačima vide oštećenja no nakon četiri i pol godine putovanja po Marsovom tlu te su stvari bile i za očekivati. Zasigurno će se ova iskustva odraziti na kvalitetnije dizajniranje i upotrebu jačih materijala kotača slijedećeg NASAina rovera koji bi na crvenu planetu trebao pristići u 2020. godini.

Zašto proljeće više ne počinje 21. ožujka

Monday, March 20th, 2017, Posted in Astronautika |

Učili su nas u škli kako proljeće počinje 21. ožujka a vidimo kako mediji uporno objavljuju kako je proljeće počelo 20. ožujka. Ajde jednom ili dvaput, ali baš svake godine?! Da, šansu da dožive početak proljeća 21. ožujka imaju samo oni koji su danas u vrtiću. Prije 2100. godine proljeće će počinjati 20. ožujka pa čak i 19. ožujka! Zašto je to tako? Krivac je kalendar koji koristimo a koji kaže kako je je svaka četvrta godina prijestupna (onaj jedan dan „viška“ u veljači). No isto tako Gregorijanski kalendar kaže kako svaka posljednja godina stoljeća nije prijestupna osim ako nije dijeljiva sa brojkom 400. To znači da 1800., 1900., nisu bile prijestupne ali 2000. jest. Takvo je pravilo je uvedeno radi dugoročnog usklađivanja kalendara sa nebeskom mehanikom. Zbog toga smo dodali jedan „neplanirani dan viška“ što je posljedično uzrokovalo da se proljeće sa 21. ožujka „preselilo“ na datum 20. ožujka. Ovaj pomak proljeća za jedan dan ranije biti će aktualan sve do 2100. godine. Milutin Milanković svojevremeno je predlagao kvalitetniji kalendar no naša je civilizacija zadovoljna sa ovakvim računanjem vremena te se njegov prijedlog nije usvojio. Dakle, ukoliko vas pitaju kada započinje proljeće možete odgovoriti na široko ili u „školskom testu“ jednostavno zaokružiti opciju kod koje piše; 20. ožujka. To je za narednih osamdesetak godina ispravan odgovor.