Archive for the ‘Astronautika’

Ljetno ukazno vrijeme

Saturday, March 25th, 2017, Posted in Astronautika |

Nedjelju, 26. ožujka u dva sata ujutro prelazimo na ukazno, ljetno računanje vremena. Kako se to popularno kaže „kazaljke satnih mehanizama u dva sata ujutro pomjeramo na tri sata“. Jutra će tako počinjati „kasnije“ ali će i večeri trajati do kasnijih sati. Prijelazak na ljetno ukazno vrijeme događa se zadnje nedjelje u ožujku. Na našem podneblju ljetno, ukazno vrijeme primjenjuje se od ožujka 1983. godine. Posljednjih godina sve više zemalja napušta ovu igru sa vremenom iz razloga što su razlozi i efekti uvođenja istog poprilično dvojbeni. Potencijalno gledano, takva situacija nije nimalo bezopasna posebice prvog dana početka primjene ukaznog vremena ukoliko se u jednoj, susjednoj, zemlji ono primjenjue a u drugoj ne. Promet je najizloženiji ovom svojevrsnom „vremenskom stresu“. U Europskom parlamentu prošle je godine pokrenuta rasprava na temu ukidanja pravila o ukaznom vremenu.

Curiosity, kraljevstvo za kotač!

Wednesday, March 22nd, 2017, Posted in Astronautika |

Dakle, kupili ste novi auto, pošteno ga (pre)platili, odbacili ga u smrtonosnu, bezživotnu (dobro, to nikad nije sigurno) pustinju i dok ste se u četiri i pol godine navozikali punih 16 kilometara garancija vam je u međuvremenu istekla. Najbliži mehaničar nalazi se stotinjak milijuna kilometara daleko i nema šanse da se isti pojavi na licu mjesta u narednih dvadesetak godina. Što biste napravili da vam se ovo dogodi? Raspravljali sa proizvođačem, nazvali i zatražili pravnu pomoć kod ustanove za zaštitu potrošača, alarmirali medije, „skidali svece sa neba“ i kleli se u kafiću kako od tog proizvođača više nećete ni sladoled kupiti?! Najvjerojatnije, no ovdje je riječ o „automobilu“ čija je cijena po primjerku dvije milijarde USD i koji se nalazi na Marsu. NASAin veliki istraživački robot-rover Curiosity (Mars Science Laboratory, MSL) pristigao je na Mars u kolovozu 2012. Ubrzo se uvidjelo kako aluminijumski kotači nisu baš najbolje prihvatili Marsovo tlo. Autoinspekcijske snimke započele su inženjerima zadavati glavobolje. Napuknuća, udubljenja, otkrhnuća oplate kotača postajala su sve veća. Navigatori rovera morali su pažljivije birati trasu putovanja rovera i čim više izbjegavati oštro Marsovo kamenje. Ipak, tijekom vremena stvar se samo još više pogoršavala. Na zadnjim javno publiciranim snimcima načinjenim 19. ožujka jasno se vidi kako na srednjem lijevom kotaču MSL-a (ima ih ukupno šest, po tri sa svake strane) doslovce nedostaju dijelovi gazećeg sloja a cijelom gazećom oplatom kotača vide se raspukline. Iz NASA dolaze odmjerene, umirujuće izjave kako je rover još uvijek pokretan te kako nema razloga za (pre)veliku zabrinutost glede nastavka misije. MSL se trenutno nalazi na lokalitetu Vera Rubin a do uzvišenja Mount Sharp gdje mora odraditi složena istraživanja treba prevaliti put od još gotovo 4km. Curiosity je u kolovozu 2014. odradio svoju primarnu dvogodišnju misiju, sve nakon toga je bonus za inženjere i znanstvenike. Prema procjenama najkritičniji kotač neće izdržati još dugo vremena, no čak i daleko veća oštećenja još uvijek ne bi pokretljivost rovera dovela do kritične točke kada bi on morao postati nepokretna laboratorija. Na svim se kotačima vide oštećenja no nakon četiri i pol godine putovanja po Marsovom tlu te su stvari bile i za očekivati. Zasigurno će se ova iskustva odraziti na kvalitetnije dizajniranje i upotrebu jačih materijala kotača slijedećeg NASAina rovera koji bi na crvenu planetu trebao pristići u 2020. godini.

Zašto proljeće više ne počinje 21. ožujka

Monday, March 20th, 2017, Posted in Astronautika |

Učili su nas u škli kako proljeće počinje 21. ožujka a vidimo kako mediji uporno objavljuju kako je proljeće počelo 20. ožujka. Ajde jednom ili dvaput, ali baš svake godine?! Da, šansu da dožive početak proljeća 21. ožujka imaju samo oni koji su danas u vrtiću. Prije 2100. godine proljeće će počinjati 20. ožujka pa čak i 19. ožujka! Zašto je to tako? Krivac je kalendar koji koristimo a koji kaže kako je je svaka četvrta godina prijestupna (onaj jedan dan „viška“ u veljači). No isto tako Gregorijanski kalendar kaže kako svaka posljednja godina stoljeća nije prijestupna osim ako nije dijeljiva sa brojkom 400. To znači da 1800., 1900., nisu bile prijestupne ali 2000. jest. Takvo je pravilo je uvedeno radi dugoročnog usklađivanja kalendara sa nebeskom mehanikom. Zbog toga smo dodali jedan „neplanirani dan viška“ što je posljedično uzrokovalo da se proljeće sa 21. ožujka „preselilo“ na datum 20. ožujka. Ovaj pomak proljeća za jedan dan ranije biti će aktualan sve do 2100. godine. Milutin Milanković svojevremeno je predlagao kvalitetniji kalendar no naša je civilizacija zadovoljna sa ovakvim računanjem vremena te se njegov prijedlog nije usvojio. Dakle, ukoliko vas pitaju kada započinje proljeće možete odgovoriti na široko ili u „školskom testu“ jednostavno zaokružiti opciju kod koje piše; 20. ožujka. To je za narednih osamdesetak godina ispravan odgovor.

Proljeće 2017.

Sunday, March 19th, 2017, Posted in Astronautika |

Ponedjeljak, 20. ožujka u 11:28 ujutro po našem vremenu započinje proljeće. Ovo koloritno godišnje doba počinje u trenutku kada Sunce na svom prividnom godišnjem kretanju presiječe ekvator i krene na sjever. Istovremeno svim obitavateljima južne Zemljine polutke počinje jesen. Prvog dana proljeća Sunce izlazi u 06:08, u 12:12 prolazi kroz meridijan na visini od 44.9° iznad horizonta a zalazi u 18:17 (podaci za lokalitet Vidulini!). Početak proljeća još nazivamo i proljetnim ekvinocijem ili proljetnom ravnodnevnicom. Trajanje dana i noći približno je jednako, a kako proljeće bude odmicalo noći će se sve više skraćivati a dani produžavati. Proljeće će trajati do 21. lipnja u 06:24, kada počinje ljeto.

Odlazak Venere sa večernjeg neba

Wednesday, March 15th, 2017, Posted in Astronautika |

Sve do pred koji dan, navečer nakon zalaska Sunca visoko na zapadnom horizontu dočekivala nas je sjajna Venera. U svega nekoliko dana njezin je sjaj pomalo izbljedio te se osjetno spustila prema horizontu. No prave, „dramatične“ promjene očekuju nas u narednih desetak dana. Doslovce svake večeri golim okom lako ćemo uočiti kako položaj Venere iznad horizonta ubrzano „opada“. Kroz desetak dana toliko će se „približiti“ Suncu te ju više nećemo vidjeti. Razlog tome je nebeska mehanika. Venera kruži oko Sunca i sada se nalazi na dijelu putanje kada će se naći između Zemlje i Sunca (donja konjukcija). Kratko vrijeme prije, za vrijeme i poslje konjukcije koja nastupa 25. ožujka Veneru nije moguće vidjeti jer se nalazi preblizu i ispred Sunca. Koloritni proljetni sumraci i večeri ostati će tako bez glavne zvijezde na sceni. „Dok jednom ne smrkne drugom ne svane“, glasi udomaćena narodna uzrečica. Prevedeno na nebeski jezik to krajem ožujka i početkom travnja znači da će odlaskom Venere sa večernjeg neba njezino mjesto (nakratko) zauzeti planet najbliži Suncu – Merkur. Istina on je daleko manji, znatno udaljeniji i osjetno manjeg sjaja no malo ga je ljudi zaista vidjelo. Sa naših prostora to se događa svega u par navrata po par dana godišnje i ovo je najbolja ovogodišnja prigoda za vidjeti daleki Merkur. Slična situacija dogodila se početkom 2015. godine što smo zabilježili fotoaparatom za vrijeme koloritnog predvečerja iz centralne Istre. Ipak, naše nebo neće ostati bez sjajne zvijezde tijekom večeri i noći. Za to će se pobrinuti sjajni Jupiter koji izlazi nad istočnim horizontom nedugo nakon zalaska Sunca. A kakva je daljnja sudbina naše večernje zvijezde, „Večernjače“ kako je lokalni naziv za Veneru? Blistava! Već prvih dana travnja uočiti ćemo ju ponovo na nebu ali ovaj puta nad istočnim horizontom nedugo prije izlaska Sunca. Večernjača će se preobraziti u blistavu jutarnju “zvijezdu” -Zornjaču, odnosno Danicu.