Archive for the ‘Astronautika’

HISTRIONi strpljivo čekaju na priliku za let u bliski svemir

Thursday, September 29th, 2016, Posted in Astronautika |

HISTRION_sonde IOS_1Dvije sonde (HISTRION 5 i 6), tridesetak članova i suradnika direktno angažiranih na njihovim misijama u bliski svemir, partneri, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, mediji i javnost pomalo s nestrpljenjem čekaju na povoljan lansirni prozor i samo lansiranje bespilotnih letjelica u bliski svemirski prostor sa Svemirske luke „Herman Potočnik“ u Puli. Tijekom rujna uvjeti u troposferi, stratosferi i bliskom svemirskom prostoru dali su samo dvije (prerizične) poluprigode u prvom lansirnom prozoru. Lansiranje u vremenu kada se mijenja sezonsko strujanje zračnih masa (ljeto-jesen) veoma je odgovoran i težak zadatak za ljude koji se nalaze u kontroli leta. Slijetanje, koje se računalnim modelima simulira po nekoliko dana prije lansiranja, sondi mora biti na prihvatljiv teren (kopno i more, ali ne više od par kilometara od obale) kako bi pronalazak i spašavanje HISTRIONa bilo čim sigurnije. Nemogućnost pronalaska odnosno spašavanja sondi po slijetanju značio bi gubitak veoma vrijedne opreme i eksperimenata u njima. Nenadoknadiva šteta na koju kontrola misije nemože pristati te se zbog toga mora strpljivo čekati na povoljne uvjete za siguran let. Profil leta sondi po vertikali je i preko 30.000m a po horizontali može dostići i do dvije stotine kilometara! Sonde HISTRION 5 i 6 početkom tjedna uskladištene su u posebnom prostoru Industrijsko obrtničke škole Pula te strpljivo čekaju na svojih „pet minuta slave“, ili možda bolje rečeno na misiju pod ekstremnim uvjetima u okružju kojime će ove bespilotne letjelice letjeti. Učenici prvog A razreda (autolimari i CNC operateri) Industrijsko obrtničke škole su prije skladištenja sondi nakratko s njima otišli do pozicije sa koje budu lansirane (lansirne rampe 18 i 23) te pozirali za zajedničku fotografiju sa svojim mentorima (Basara Dragan i Tumpić Marino). U radionici škole nalaze se i drugi „rekviziti“ koje će se upotrijebiti na dan lansiranja; info panel, lansirne rampe, oznake, stolovi za sklapanje sondi.. a koji su izrađeni od strane nastavnika praktične nastave Dragana Basare i njegovih učenika.

Srednjoškolci otkrivaju tajne Sunca

Monday, September 26th, 2016, Posted in Astronautika |

IOS_sunce1Danas u jutarnjim satima učenici Industrijsko-obrtničke škole Pula imali su priliku opažati Sunce teleskopom ispred škole. Veliki Newtonov teleskop sa filtrima za sigurno opažanje Sunca golim okom pokazao je tajne Sunčevih crnih pjega mnogobrojnim srednjoškolcima kojima je ovo bio prvi puta da su zavirili pogledom prema Sunčevom disku. Dragan Basara, nastavnik u IOS Pula i Marino Tumpić iz Astronomske udruge Vidulini pojasnili su djeci i kolegama kakav je to teleskop kroz kojeg gledamo Sunce, kakvim se zašitnim filtrima koristimo te što su to „crne fleke“ koje vidimo na Sunčevom disku, što nam one kazuju o Suncu. Prvi pogled kroz teleskop prema Suncu načinio je i ravnatelj škole Petar Gavrić. Nekoliko je učenika izbrojalo vidljive pjege a zatim su rezultate usporedili sa službenim podacima Ciriškog centra za opažanje Sunca. Za vrijeme opažanja Sunca Basara i Tumpić odgovarali su na pitanja učenika o Sunčevim tajnama, čemu služe dijelovi teleskopa i montaže, što se sve može vidjeti teleskopom na noćnom nebu, te o sigurnosti gledanja u Sunce po danu (UVIJEK uz uporabu provjerenih astronomskih filtera!).

Prvi je dan jeseni

Thursday, September 22nd, 2016, Posted in Astronautika |

jesen2016_mrmtČetvrtak je, jedan od nekoliko desetaka četvrtaka koje smo odradili tijekom ove godine. Ovog četvrtka, dvjesto šezdeset i trećeg dana aktualne godine u 16:21po našem vremenu, kalendarsko ljeto ustupa mjesto jeseni. Do kraja godine preostaje nam još stotinu i jedan dan. Prvi dan jeseni nazivamo još i jesenjom ravnodnevnicom, toga dana (po školskim udžbenicima) dan i noć traju jednako da bi nakon toga dani postajali sve kraći a noći sve duže. Istina, to baš i nije tako obzirom će Sunce nad horizontom provesti 12 sati i 10 minuta. Jesen će trajati 91 dan, sve do 21. prosinca kada će ustupiti mjesto zimi. U trenutku početka jeseni Sunce je od nas udaljeno 150.124.390km, Mjesec je pak udaljen 367.726km i „star“ je 22 dana.

Mirujemo li kada mirujemo?

Thursday, September 15th, 2016, Posted in Astronautika |

Planet Earth - EuropeSvatko od nas bar ponekad uzme vrijeme samo za sebe, nekima to polazi češće a nekima rijeđe za rukom (ili nogom). Znamo reći kako nismo ni mrdnuli cijelih sat vremena (neki to rade i cijeli dan, poneki i duže). No zaista, mirujemo li kada mirujemo? Ili možda da preciziramo pitanje; Krećemo li se kada mirujemo? Većina bi na „prvu loptu“ rekla; Ne. Istina je ponešto drugačija. Čak i kada mirujemo u krevetu zapravo se krećemo, i to ne bilo kako. Planet Zemlja na kojem se nalazimo kreće se oko Sunca brzinom od 30km/s (da, da trideset kilometara svake sekunde). Čini vam se brzo? Šta kažete na brzinu od 250km/s kojom se naše Sunce (zajedno sa svim planetima) kreće oko centra našeg zvjezdanog grada, galaktike (Mliječni put)!? Ne zaboravite pribrojiti tome još i 600km/s kojom se brzinom naša galaktika kreće u svemiru! Nešto više od pola minute trajalo je čitanje ovog teksta, za to vrijeme 30.000km je „iza nas“. Kažete zavrtilo vam se od svih tih brojki i brzina.. Prošetajte gradom ili prirodom u međuvremenu između tmurnog neba sa kišnim kapima i pokojim bijelim oblačićem okupanog suncem. Taj metar u sekundi kojeg načinite vlastitim nogama jedna je od boljih stvari koje možete potpuno besplatno napraviti za vaše zdravlje i raspoloženje.

Lansiranje HISTRIONa odgođeno zbog rizične meteo situacije

Tuesday, September 13th, 2016, Posted in Astronautika |

H_odgoda lansiranjaIako su računalne simulacije visinskih strujanja vjetrova tijekom vikenda pokazale kako od srijede do petka postoji povoljan lansirni prozor za lansiranje sondi HISTRION 5 i 6 sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, lansiranja tijekom ovog tjedna neće biti. Tijekom ponedjeljka (12.rujna), sa pristizanjem novih podataka o meteo uvjetima u visokim slojevima atmosfere otpali su četvrtak i petak kao mogući dani za lansiranje. Cijeli tim, tridesetak ljudi uključenih na ovaj ili onaj način u misije H5 i H6, bio je „na nogama“ spreman da u roku manjem od 36 sati obavi planirane misije sondi tijekom jedinog preostalog dana – u srijedu. Simulacije tijekom vikenda davale su za srijedu oko 20% šanse za lansiranje. Tijekom ponedjeljka ujutro situacija „ZA“ lansiranje je bila slična. Čekala se odluka do ponedjeljka navečer kada su novi podaci o vjetrovima pokazali kako bi sonde sletjele na kritičnom graničnom području, dvadesetak kilometara jugoistočno od Pule na more. Sigurnost uspješne spasilačke misije postala je prerizična. Tada je donesena konačna odluka kako se prekida „letni režim“ (T-5 dana), odnosno otkazuje lansiranje radi nepovoljnih meteoroloških uvjeta tijekom ovog lansirnog prozora. Do kraja ovog tjedna lansiranja HISTRIONa neće biti. „O lansiranju letjelica u bliski svemir, Zemljinu orbitu ili međuplanetrani prostor konačnu odluku zapravo daje priroda a ne čovjek. Tim za lansiranje prema cilju misije te na osnovu podataka o stanju i uvjetima atmosfere planira vrijeme, odnosno datum, lansiranja. Ukoliko meteorološki uvjeti postanu kritični svako se lansiranje odgađa kako ne bi došlo do gubitka letjelica, opreme i korisnog tereta. U ovom slučaju sigurnost uspješne spasilačke misije pronalaska sondi HISTRION 5 i 6 po slijetanju postala je prerizična. Lansirati dvije sonde i unaprijed znati kako su šanse za njihovo spašavanje ispod 20% (u najboljem slučaju) bilo bi krajnje neodgovorno. Gubitak opreme bio bi praktično nenadoknadiv. Zaustavljanje „lansirnog odbrojavanja“ normalna je stvar za tim uključen u proces lansiranja ukoliko neki od parametara nije „na zelenom“. Javnost je putem medija aktivno uključena u misije HISTRION i zajedno sa nama „proživljava“ sva događana. Otkaz, odnosno odgodu lansiranja do slijedećeg lansirnog prozora valja promatrati i kao edukaciju javnosti u složenost planiranja i izvođenja misija od područja bliskog svemira na dalje. Svakodnevno ćemo raditi nove simulacije leta i razumno pričekati novi, povoljni, lansirni prozor.