Author Archive

X-37B ponovo na Zemlji

Sunday, May 7th, 2017, Posted in Astronautika |

Nakon 718 dana provedenih u svemiru na Zemlju se pomoću autopilota vratio robot američke vojske – letjelica X-37B. Slijetanje je obavljeno na pistu Kennedyeva svemirskog centra na Floridi u ponedjeljak, 07. svibnja u 13:47 po našem vremenu (11:47 UTC). To je četvrta misija letjelice X-37B. Kako je cijeli ovaj program obavijen velom tajne nije poznato je li riječ o prvom OTV-1 ili drugom OTV-2 (Orbital Test Vehicle) izgrađenom primjerku letjelice. Umanjene „kopije“ raketoplana bez posade dosad su u svemiru prikupile 2086 dana leta. O programu znamo samo da ga koristi i sponzorira američka vojska a njegova točna primjena nije obznanjena. Pretpostavlja se kako program služi kao višestruko iskoristiva orbitalna platforma za ispitivanje novih tehnologija, materijala, motora i postupaka manevriranja u orbiti za vojne potrebe. Prva misija X-37B (OTV-1) obavljena je od 22.04. do 03.12. 2010., druga (OTV-2) od 05.03.2011. do 16.06.2012., treća (OTV-1) od 11.12.2012. do 17.10.2014. te upravo završena (najvjerojatnije OTV-2 ?) od 20.05.2015. do 07.05.2017. Lansiranja ovog tipa letjelica obavljaju se raketom Atlas 5 u nisku Zemljinu orbitu. Iako po svom obliku podsjećaju na raketoplane „space shuttle“ ovi vojni roboti su male bespilotne letjelice (dužina 8.92m, raspon krila 4.55m, visina 2.90m, masa 4900kg). Aktualna misija završena je na pisti koju su koristili i umirovljeni NASAini raketoplani a po prvi su puta i mediji imali priliku fotografirati ponos američke vojske po danu za vrijeme slijetanja. Iako je cijeli program obavijen velom tajne razni izvori objavljuju osnovne podatke o elementima misije koji se moraju uzeti da dozom rezerve. Ono što američka vojska ipak nemože (za)držati u tajnosti je orbitiranje njihova miljenika oko Zemlje. Obzirom se Sunčeva svjetlost reflektira od fotonaponskog panela i samog tijela letjelice to je istu bilo moguće povremeno noću vidjeti čak i golim okom kako prolazi i iznad naših krajeva kao sporoputujuća zvijezdica slabog sjaja. Slijedeća misija jednog od dva izgrađena primjerka X37B planirana je za kraj ove godine.

Susret Mjeseca i Jupitera

Sunday, May 7th, 2017, Posted in Astronautika |

Dvanaest dana star Mjesec i najveći planet Sunčeva sustava (Jupiter) iskusiti će bliski susret na večernjem nebu u nedjelju 07. svibnja u zviježđu Djevice. Ova nebeska tijela u stvarnosti su udaljena stotine milijuna kilometara. Posluži li vedro vrijeme ovo je jako lijepa prigoda za pogled ka zvijezdama golim okom, dalekozorom, teleskopom ili fotoaparatom. Ovih dana Mjesec i Jupiter su najsjajniji objekti noćnog neba.

Radovi na web stranicama

Tuesday, April 4th, 2017, Posted in Astronautika |

Cijenjeni posjetitelji naših web stranica. Radimo na promjeni dizajna i programskog paketa koji “pokreće” web stranice. Iz tog razloga neće biti novih objava do implementacije novih riješenja. Novosti iz svijeta astronomije i astronautike redovito objavljuju naši partneri-suradnici. Portali “Zvjezdarnica” ( www.zvjezdarnica.com ) kojeg uređuje Danijel Reponj te “Astronomski magazin” ( www.astronomija.org.rs kojeg uređuje Aleksandar Zorkić. Zahvaljujemo na razumijevanju.

 

 

 

 

 

Zanimljivosti koje niste znali o svemiru

Sunday, April 2nd, 2017, Posted in Astronautika |

Da, zbog odsustva gravitacije astronauti dobivaju po nekoliko centimetara u visinu te se zbog toga njihova garderoba mora birati imajući to u vidu. Nešto slično se događa i na Zemlji kad dugo vremena spavate u krevetu, kralježnica nije izložena pritisku i veze među kralješcima se opuštaju. Kažu da su ljudi u načelu višlji ujutro za jedan cm nego navečer. Zbog konfuzije koju bestežinsko stanje stvara u našem unutrašnjem uhu vršeni su eksperimenti sa trudnoćom na malim životinjama. Po povratku na Zemlju neki mladunci su imali „neprihvatljive zdravstvene tegobe. Iz tog razloga zasad još nijedna trudna astronautkinja nije letjela u svemir. Zasigurno ste vidjeli bar jednu scenu u nekom SF filmu kako usljed poderanog astronautskog odijela čovjekovo tijelo „eksplodira“. Ukoliko vam se to ikada desi ne brinite se – to se neće dogoditi. Umrijeti ćete za dvije do tri minute zbog nedostatka kisika. Ipak, zbog straha od „eksplozivnog učinka“ kompanija Richarda Bransona (Virgin Galactic) u svemir na turističke letove neće voditi žene sa grudnim implatantima, imajte to u vidu! Ako se ipak odlučite na putovanje u svemir a bojite se kako će vaše glasno hrkanje utjecati na ostatak ekipe – prestanite se brinuti oko toga. Iz nekog razloga astronauti u svemiru ne hrču. Ono oko čega se trebate brinuti je da na treninzima sa odličnim uspjehom usvojite korištenje toaleta u svemiru kako mekano-tvrde materije ne bi bilo svuda oko vas. Sila boga ne moli pa ako vas „stisne“ prilikom polijetanja ili slijetanja svemirske agencije imaju razrađen specijali postupak u tim kritičnim trenutcima misije. Prevedeno na naš jezik isti se naziva; Snađi se kako god znaš i umiješ. Zapravo bezmalo svi astronauti u tim sekvencama leta i pri izlasku u otvoreni svemir koriste – pelene. Prilikom povratka sa dugotrajnih misija astronaute osim glavobolja, kardiovaskularnih tegoba, atrofije mišića, smanjenja mase i gustoće koštanog tkiva muči i jedan banalan problem; stvari koje ostavljaju oko sebe – „padaju dole“. I za kraj, dobro već smo ohoho prešli i pet i šest stvari koje niste znali o svemiru, biti astronauti nije baš siguran posao. Šanse da ćete se živi vratiti iz svemira daleko su manje od primjerice putovanja automobilom ili avionom. Od Gagarina na ovamo, osamnaest astronauta poginulo je u svemirskim misijama, istina bilo je to prilikom lansiranja odnosno slijetanja, u svemiru (još) nitko nije umro.

Pregršt događanja na večernjem nebu krajem ožujka

Thursday, March 30th, 2017, Posted in Astronautika |

Predstoji nam blaga promjena vremena što posljedično znači kako nas očekuju koloritni proljetni sumraci. Nedugo nakon zalaska Sunca (19:30) nisko na zapadnom horizontu lako ćemo uočiti planet Merkur, nešto poviše njega nalazi se Mars a iznad njega dominirati će tanki, tek 7% osvjetljeni Mjesečev srp. Blještavi srp dodatno je začinjen „difuznom svijetlom izmaglicom“ koja nam ukazuje na cijeli Mjesečev disk – riječ je o tkz „pepeljastoj svjetlosti“, odnosno o svjetlosti koja se reflektira od Zemlje te obasjava Mjesečevu površinu koja nije direktno izložena zrakama Sunca. Zalazak Mjeseca je u 22:27 i u tim će se trenutcima naš prirodni satelit nalaziti 364 tisuće kilometara daleko od Zemlje. U vremenu od 20:50 pa do 20:55 iznad naših krajeva preletjeti će Međunarodna svemirska postaja. Bezšumna putujuća „zvijezda“ pojaviti će se najprije na zapadu a zatim polako proputovati cijelim nebom u smjeru sjeveroistoka. Kad ju ugledamo nalaziti će se iznad Azurne obale, zatim preljeće rijeku Po, potom naše krajeve a vidjeti ćemu ju sve do Urala gdje ulazi u Zemljinu sjenku, tada neme refleksije Sunčeve svjetlosti od izmjenjivača toplote i fotonaponskih panela. Ne zaboravite na Jupiter koju upravo u to vrijeme izlazi na istoku. Uzmite si još minutu dvije za pronalazak prekrasnog, golim okom vidljivog zvjezdanog skupa Vlašići (Plejade, M-45). Ilustracija u prilogu teksta pomoći će Vam da ga pronađete. Skupinu mladih zvijezda isplati se pogledati dalekozorom, prizor je to prema kojem nećete ostati ravnodušni.