Author Archive

Starleta među zvijezdama

Sunday, February 19th, 2017, Posted in Astronautika |

venera i mars krajem veljace 2017Dani su sve duži, topliji, koloritniji.. To posebice važi u predvečerja kada je zalazak Sunca kombiniran sa igrom boja, oblaka, svjetla i sjene. Pola sata nakon zalaska Sunca pa dalje u noć nad jugozapadnim horizontom imamo prigodu vidjeti pravu „nebesku starletu“ u maksimalnom sjaju. Planet Venera ovih dana i tjedana blješti sjajem poput zvijezde -4.8m. To je ujedno maksimalni sjaj koji ovaj planet može dostići na našem nebu. Veneru nemožemo promašiti pogledom, markantno dominira večernjim nebom. Nešto južnije i poviše nje nalazi se i planet Mars. Njega je već teže uočiti na prvi pogled ali uz zvjezdanu kartu koja se nalazi u opremi članka neće biti većih problema da ga ugledate i identificirate. Božica ljubavi i bog rata (Venera, Mars) ispratiti će nam zimska predvečerja prema proljeću. Riječ je o prividnom susretu dvaju planeta koje u stvarnosti dijeli stotinu i pedeset milijuna kilometara. Imate li volje i vremena, pokušajte pogledati da li je svjetlost koja nam dolazi reflektirana od Venerine atmosfere dovoljno jaka da načini jedva primjetnu sjenu. Nekima je to pošlo za rukom, ili bolje rečeno okom, da uoče.

Lutalica broj devet

Saturday, February 18th, 2017, Posted in Astronautika |

pluton_new horizonsProšlo je osamdeset i sedam godina od kada je pored postojeće, poznate, osmorice lutajućih putnika oko našeg Sunca otkriven i deveti putnik (putnik, lutalica – planet).  Pluton, najudaljeniji planet našeg zvjezdanog sustava otkriven je 18. veljače 1930. od strane američkog astronoma Clyde Tombaugha (1906.-1997.). Godinu dana prije otkrića Plutona Tombaugh je kao „dečko bez akademske naobrazbe“ primljen u svojstvu pomoćnog radnika (astronoma) na Lowellovu zvjezdarnicu u Arizoni. Radio je naporno i kao čistač i kao astronom. Neumorni entuzijasta uspio je na foto pločama neba pronaći nedostajući objekt Sunčeva sustava. Sa dokazima se pojavio pred astronomima i rekao; Pronašao sam Vaš nedostajući planet. Astronomi su odmah prionuli matematičkim izračunima i potvrdili njegovo otkriće. Svijetu je ono objavljeno (nakon svih provjera) dana 13. ožujka 1930. U međuvremenu, 2006. godine, administrativnom odlukom Međunarodnog astronomskog saveza, Pluton je izgubio status planete. Plutonova putanja oko Sunca veoma je izdužena, kada se nalazi najbliže Suncu (4.5 milijarde km) čak zalazi unutar Neptunove putanje, no kada je najdalje njegova udaljenost od Sunca je gotovo 7.5 milijardi km. Promjer Plutona iznosi 1.187 km. Oko Sunca obiđe jednom u 248 godina, pa proizilazi da kako je od njegovog otkrića do danas jedva prošao trećinu jedne orbite oko Sunca. Nakon preleta letjelice New Horizons pored Plutona (2015.) taj je dalek, neugledan i nepoznat svijet odjednom postao iznimno interesantan i zanimljiv. Nitko se nije nadao otkrićima koja su radio vezom tijekom više od godinu dana pristizala na Zemlju. Pet većih satelita nalazi se oko Plutona; Charon, Nix, Hydra, Kerberos i Styx. Iza Plutona krije se nemjerljivo prostranstvo u kojem nas tek očekuju nova otkrića. Pepeo njegova otkrivača nalazi se u specijalnom kontejneru na letjelici New Horizons. Ta je lijepa gesta omage današnjih znanstvenika i inženjera prema čovjeku koji je pomaknuo granice ljudskog znanja. Tombaugh je iza sebe otkriće jedne komete i nekoliko stotina asterioda te gotovo dvije tisuće promjenjivih zvijezda uz skoro 30.000 galaktika koje do tada nismo imali u katalozima. Pluton je moguće vidjeti samo velikim astronomskim instrumentima kao sićušnu, slabašnu zvjezdicu na nebu. Svima koji na današnji dan slave rođendan, eto prilike da im proslava bude začinjena i podatkom kako je upravo 18. veljače prije osamdeset i sedam godina svijet postao bogatiji za jedno veliko i važno otkriće!

Prva ciljana prognoza svemirskog vremena za javnost

Friday, February 10th, 2017, Posted in Astronautika |

SWC_11_12_13_veljaca 2017Zemaljsko vrijeme unazad zadnjih desetak godina postalo je nešto sa čime smo u neprekidnom kontaktu. Zahvaljujući gledanim, slušanim, čitanim medijskim sadržajima te posebice aplikacijama namjenjenim mobilnim telefonima vremenska prognoza postala je sastavni dio naše svakidašnjice. O vremenu i klimi ovisi naš život i rad. No ne samo o zemaljskom vremenu i klimi, iako njih „osjećamo najdirektnije“! Analogno zemaljskom, meteorološkom pojmu vrijeme i klima sličnu situaciju imamo i u slučaju svemirskog vremena i klime. Samo što je glavni akter u potonjem slučaju Sunce (prvenstveno), zatim druge zvijezde te objekti i pojave u našoj galaktici. Svemirsko vrijeme i svemirska klima zasad su još izvan naše svakodnevne percepcije kao nečeg s čime smo prisiljeni živjeti. Već za dva ili tri mjeseca biti ćemo obasipani UVA UVB vrijednostima Sunčeva zračenja. Manje je poznato da o svemirskom vremenu i klimi ovisi postojanost elektrodistribucije, rasprostiranje radio valova a samim time i (ne)ometanim komunikacijama, globalnom pozicioniranju.. Dovoljno je da makar i na par minuta nemamo pristup internetu i naš se svijet odjednom pretvara u „noćnu moru“. O implikacijama na biljni i životinjski svijet pa i čovjeka (naravno) da i ne govorimo. Stoga, počnite se privikavati na „proširenu“ zemaljsko-svemirsku vremensku prognozu koja će u narednim godinama postati naš svakodnevni pratitelj. Donosimo Vam prvu prognozu svemirskog vremena u našim medijima koja se odnosi na dane vikenda i prvi radni dan narednog tjedna (prema US NOAA). Geomagnetska aktivnost je na minimumu i vrijednosti od Kp 1 do Kp2, povremeno do Kp3 indeksa, tijekom vikenda ne očekuje se njezino povećanje iznad Kp 3 a i to u trajanju od (po) par sati. Nema naznaka za za nastajanje geomagnetskih oluja snage iznad G1 (minimalna), mogućnost za suprotno je manja od 1%. Radijacijsko zračenje je na minimumu, na Suncu nema aktivnih regija koje bi producirale nivo radijacijske aktivnosti iznad S1 (minimum). Tijekom proteklih 24h nisu uočeni ispadi elektroenergetskih sustava zbog utjecaja svemirskog vremena. Isto tako nema ni blokade rasprostiranja radio valova. Minimalne smetnje klase R1 do R2 očekuju se s vjerojatnošću manjom od 1%. Polarna svjetlost vidljiva je samo oko polova. Avionski promet na velikim visinama nije izložen zračenju iznad uobičajnih vrijednosti. Upravo ste pročitali prvu, ili jednu od prvih, ka medijima i javnosti ciljanih prognoza svemirskog vremena u našoj zemlji. Nisu vam poznati pojmovi i skraćenice? Ne brinite se, google je tu za vas a mi ćemo vas u narednom vremenu pomalo upoznavati sa događanjima i zanimljivostima vezanim uz svemirsko vrijeme i klimu.

AEPA Vidulini, pogledajte kako će izgledati

Tuesday, February 7th, 2017, Posted in Astronautika |

AEPA Vidulini_cijeli pogled_webProšlog mjeseca Općina Žminj i Astronomska udruga Vidulini najavili su radove na AEPA Vidulini sa planiranim otvorenjem 12. travnja. Astronomsko Edukativni PArk (AEPA) Vidulini predstavljati će novu vrijednost u smislu posebnosti i prepoznatljivosti kako Žminjštine tako i Istre. U naravi radi se o markantnoj nezahtjevnoj instalaciji na lokalitetu „Križine“, nedaleko naselja Vidulini. Uz uvažavanje postojećeg bilja i drveća te dodavanjem nekoliko novih, autohtonih, vrsta predstavljati će mikro arboretum. Svo bilje i drveće će se označiti primjerenim identifikacijskim pločicama. Četiri velika kamena biti će u centru AEPA raspoređena prema stranama svijeta i tako označeni (N,S,W,E). Centralno mjesto između kamenih blokova pripasti će se stupu sa putokazima prema svjetskim metropolama, njihovim nazivima i prikazom udaljenosti do istih. Stup će ujedno biti i sunčana ura, odnosno gnomon – najstariji astronomski instrument kojeg je ljudska vrsta koristila za orijentaciju, kalendar i određivanje vremena tijekom dana. Kako se lokalitet AEPA Vidulini nalazi na razmeđu nekoliko postojećih biciklističkih staza (moguće bude i novih) a nije zanemariv ni promet domaćih i stranih (slučajnih ili namjenih) putnika odnosno turista ova će instalacija zasigurno naći svoje mjesto na profilima društvenih mreža i medija te time ispuniti i svoju širu društvenu zadaću uklučujući i edukativni aspekt. Pogledajte „3D trailer ilustracije“ (Vasilije Ristović) kako će to uskoro izgledati.

Veljača, mjesec kao ni jedan drugi

Monday, February 6th, 2017, Posted in Astronautika |

MIKINIU početku kalendara veljača (i siječanj) nisu postojali. Godina je počinjala prvog dana ožujka (mart, Marte, bog rata) a završavala zadnjeg dana prosinca (decembar, desetina, deset). Nakon zadnjeg dana prosinca dani se za vrijeme drevnog Rima nisu računali! Tmurni i hladni dani prolazili su bez da se o njima vodila evidencija, jednostavno se nisu računali, kad je zatoplilo počela je nova godina. To je uzrokovalo pravi kaos u računanju vremena. Naposljetku, Pompilius (drugi od sedam Rimskih kraljeva, 715-673 pne) dodao je kalendaru siječanj i veljaču. Tada se godina godina bazirala na lunarnom kaledaru i trajala je 354 dana. Da bi nekako usuglasili trajanje pojedinih mjeseci veljači je dopalo da traje 28 dana. No kako je tu nastala razlika od skoro dvanaest dana naspram tada dogovorenog trajanja i stvarnog trajanja godine problemi su ubrzo (opet) započeli. Već kroz par godina razlika je bila tako velika da se moralo nešto poduzeti. Trebalo je dodati nove dane u godinu i smjestiti ih negdje. Gdje drugdje nego u veljaču. AUV ekspedicija_SALT Juzna AfrikaNo nisu samo dodavani „nedostajući“ dani. Svake druge godine na dan 23. veljače ubačen je novi (trinaesti!) mjesec koji se nazivao Mercedonisus, jednom je trajao 27 a drugi puta 28 dana. Bilo je tada jako dugo čekati da prođe „dan“ od 23. do 24. veljače. Bilo je to isuviše naporno za računanje i matematičarima a kamo li običnom puku. Godine 45. pne napokon se uvažilo zakone nebeske mehanike. Godina dana je postala vrijeme potrebno da Zemlja načini puni krug oko Sunca. Kako je i tu bilo problema s kalendarom, trebalo je ponovo dodati ponešto dana – i opet je veljača bila koš za napucavanje. Prijestupni dan postao je nužnost, ali tada je veljača „normalno“ trajala 29 dana a prijestupne godine imala je 30 dana. Julijanski kalendar napokon je stvari doveo u red, odnosno onako kako kalendar danas poznajemo i koristimo. Bilo je tu još zanimljivih epizoda tijekom stoljeća ali o tome možda dogodine. Dakle sve promjene dana i noći već više od dvije tisuće godina riješavamo u mjesecu veljači. Zašto je uostalom godina prijestupna? Zato jer po važećem računanju kronološkog vremena godina ima „pogrešku“ od  0.2422 dana (cca šest sati) te je to potrebno kompenzirati dodatnim danom u godini. Sunce je u veljači već osjetno višlje i duže na nebu, noći se skraćuju. Zima je još uvijek u punom jeku ali počinje gubiti „strateški važne bitke“ sa nadolazećim proljećem. Visibabe su već vani, pupoljci i izboji na granama polako počinu bujati da budu spremni za proljetnu eksploziju. Mačke se počinju pariti kako bi podmalak došao na svijet u pravo vrijeme izobilja hrane i lijepog vremena. Uglavnom, veljača je i vrijeme kada i najokorijeliji od nas prestaju nadnevke upisivati po inerciji i više ne griješimo upisujući 2016. umjesto 2017. Kako god bilo, ovo je prvi puni tjedan u drugom mjesecu ove godine, još dva tri tjedna i eto nas u ožujku.