Author Archive

Konjukcija Venere i Jupitera u svitanje

Saturday, November 11th, 2017, Posted in Astronautika |

Dva najsjajnija objekta na našem nebu ovih su dana u konjuciji jedno s drugim. Iako su u stvarnosti međusobno udaljeni skoro 750 milijuna kilometara gledano sa Zemlje ova dva planeta prividno se sada nalaze veoma, veoma blizu jedno drugome. Danas (subota 11. studenog) Venera se nalazi poviše Jupitera, sutra (nedjelja 12. studenog) biti će tek neznatno iznad njega, a ponedjeljak (13.studenog) nalaziti će se točno jedan pored drugog. Zatim, narednih dana Jupiter će na jutarnjem nebu biti sve višlje a Venera sve niže. Doslovce svakog jutra vidljiva je razlika u njihovim međusobnim položajima. Golim okom lako ih vidimo nad istočnim obzorom gotovo sat vremena prije izlaska Sunca. Prvog dana novog radnog tjedna (ponedjeljak 14. studenog) Venera izlazi u 05:47 a Jupiter samo minutu kasnije. Već u utorak Venera izlazi u 05:49 a Jupiter četiri minute prije nje! Srijedu ujutro razlika je još veća, čak devet minuta (izlazak Venere u 05:56, Jupitera u 05:43). Kako Sunce izlazi oko 07:00 to su predstojeća svitanja lijepa prigoda za vidjeti ove planete i njihovo gibanje na nebu zbog kojeg se njihovi položaji golim okom jasno uočavaju i razlikuju. Krećete li na posao ili u školu ili ste pak u povratku kući sa vikend proslave samo ne propustite pogledati ovaj ne baš svakodnevni prizor na našem nebu.

Kineska svemirska postaja pada na Zemlju

Tuesday, November 7th, 2017, Posted in Astronautika |

Kineska svemirska postaja Tiangong 1 (Nebeska palača) već godinu dana se nalazi u nekontroliranom režimu leta u Zemljinoj orbiti. Posljednjih mjeseci rapidno gubi na visini te se ulazak u gušće slojeve atmosfere i dezintegracija osam i pol tona masivne letjelice očekuje iza Nove godine. Tiangong 1 pripada prvoj generaciji kineskih svemirskih postaja. U svemiru se nalazi od 29. rujna 2011. Ubrzo po lansiranju, tijekom studenog iste godine obavljeno je uspješno testiranje spajanja, razdvajanja i zajedničkog leta postaje i bespilotnog, teretnog svemirskog broda. Kasnije, u 2012. i 2013. obavljene su misije pilotiranih svemirskih brodova (Shenzhou 9, odnosno Shenzhou 10) te su tom prilikom kineski astronauti boravili kraće vrijeme u svemirskoj postaji. Iako je već tada postaja u cijelosti uspješno obavila svoju zadaću, kineski su stručnjaci odlučili iskoristiti letjelicu i preko maksimuma. Nakon što joj je misija u ožujku 2016. produžena do daljnjeg sa njom je krajem te godine izgubljen kontakt. Kina je u međuvremenu lansirala nasljednika, Tiangong 2 koja je u operativnoj uporabi iako kinezi nemaju permnentno prisustvo astronauta u postaji kao što je to slučaj kod ISS-a. U svibnju ove godine Kina je obavijestila UN-ov ured za svemirske poslove kako se Tiangong 1 nalazi u potpuno nekontroliranom režimu leta, da je veza sa postajom izgubljena te kako postaja svaki dan gubi skoro 200m na visini. Sada se nalazi na visini nešto ispod 300km i ubrzano svakog dana sve više gubi na visini. Obzirom na njezinu masu i konstrukciju izvjesno je kako će neki dijelovi postaje preživjeti „paklenu dezintegraciju“ u atmosferi i pasti na zemlju, odnosno u more. Gdje će se to dogoditi znati će se koji dan ili tek koji sat prije. Obzirom na elemente putanje to se može dogoditi na bilo kojem lokalitetu između 43° sjeverne i 43° južne zemljopisne širine.

Imenujmo daleki svijet

Friday, November 3rd, 2017, Posted in Astronautika |

NASAain tim zadužen za misiju letjelice New Horizons, koja je u ljeto 2015. preletjela Pluton, prvog dana 2019. godine ima na vidiku novi cilj; istražiti nepoznati objekt iz Edgeworth-Kuiperova pojasa koji nosi nemaštoviti naziv (486958) 2014MU69. Mark Showalter, voditelj misije New Horizonsa i NASA pozivaju sve građane svijeta da predlože naziv za ovaj dalek i nevelik svijet (20x30km, moguće da se radi i o binarnom objektu sličnih dimenzija). Na ovom linku www.frontierworlds.org/nominations nalazi se aplikacija koja omogućava da svatko tko to želi predloži svoj naziv, napiše kratko obrazloženje te eventualno i isto potkrijepi linkom sa pojašnjenjem. Moguće je glasati i za neki od do sada zabilježenih prijedloga poput „Ano Nuevo, Huginn & Muninn“.. Javni poziv otvoren je do prvog dana prosinca ove godine zaključno sa 21:00h po našem vremenu. Pobjednički rezultat NASA će objaviti tijekom siječnja naredne godine. Konačnu odluku hoće li se taj prijedlog usvojiti i kao službeni naziv za 2014MU69 donjeti će Međunarodni astronomski savez (IAU) nekoliko dana nakon preleta letjelice New Horizons pored ovog dalekog objekta.

Podzemni gradovi na Mjesecu

Sunday, October 29th, 2017, Posted in Astronautika |

Danas znamo da se ispod Mjesečeve površine nalaze ogromni, prostrani tuneli nastali protokom lave u davnoj geološkoj povijesti našeg prirodnog satelita. Znamo i za postojanje velikih pećina nastalih tijekom nekadašnjih vulkanskih erupcija a tu su i „rupe“ od kojih je veći dio nastao geološkim aktivnostima a manji dio usljed udara asteroida. Najveći dosad otkriveni tunel ispod površine Mjeseca nalazi se na području Marius Hills, širine je jednog kilometra a dužine gotovo pedeset kilometara. Pećina u regiji Mare Ingeni dužine je skoro dva kilometra a širine preko sto metara. Mnoštvo rupa (otkriveno ih je dvjestotinjak) promjera su od nekoliko metara pa skoro do kilometra, njihove dubine variraju od par metara do nekoliko desetaka metara. Što ova otkrića znače za kolonozaciju Mjeseca? Čovjekov boravak na Mjesecu nije moguć bez asistencije tehničkih pomagala. Udari mikrometeorita, radijacija, temperaturni ekstremi, nedostatak atmosfere samo su neke od činjenica koje boravak, odnosno kolonizaciju Mjeseca čine iznimno teškim tehnološkim zadatkom. No stvari se drastično mijenjaju ukoliko ćemo jedog dana na Mjesecu gradove raditi ispod površine. Građevinski radovi tog tipa bili bi možda još zahtjevniji od gradnje samih nastambi. I tu je u pomoć pristigla Mjesečeva geologija. Podzemni tuneli I pećine osiguravaju zaštitu nastambi, tehnike i čovjeka od čestih udara (mikro)meteorita, zaštitu od snažnog ultraljubičastog zračenja, energetskih izboja sa Sunca i svemirske radijacije koja je na Mjesečevoj površini iznimno opasna. Po danu (dan i noć traju po 354 zemaljska sata) temperature na površini dostižu i do +123°C a noću se spuštaju sve do -153°C. U njedrima Mjesečevih podzemnih tunela i pećina temperature se danju i noću kreću oko -23°C što je znatno „prijateljskiji“ ambijent koji se dodatno može temperaturno regulirati. Toliko povremeno iznose temperature na našem podneblju u zimskim mjesecima, nisu nimalo ugodne ali čovjek i tehnika to mogu bez problema izdržati. Naši će potomci na Mjesecu živjeti u sigurnosti špiljskog ambijenta a na površinu izlaziti samo onda kada to bude potrebno. Pitate se što će čovjek raditi u takvim kolonijama, polisima budućnosti?! Između znanstveno-tehnoloških aktivnosti u načelu će rudariti, baš kao nekada i naš Alija Sirotanović ali ovaj puta duboko pod prašnjavim regolitom Mjesečeve površine.

GLXP, Istra i istarski teran na putu ka Mjesecu

Wednesday, October 25th, 2017, Posted in Astronautika |

Miroslav Ambruš Kiš, direktor odjela za istraživanja pri TEAM SYNERGY MOON, u četvrtak 26. listopada s početkom u 17h u Dvorani Pula na Fakultetu ekonomije i turizma održati će predavanje o međunarodnom projektu Google Lunar XPrize. Besplatno predavanje za javnost i medije pod naslovom „Zeleni pogon za istarski teran na Mjesecu” organizira Društvo bibliotekara Istre u sklopu projekta „Zelena knjižnica”. Poziv je to svima koji žele iz prve ruke čuti što se sve događalo u proteklih desetak godina te što nas u bližoj budućnosti čeka na istarskom putu ka svemiru. Saznati ćete što povezuje Istru (Astronomska udruga Vidulini-Istarski svemirski program) i teran sa našim prirodnim satelitom a nazočni će imati prilike vidjeti (možda i kušati) nove butelje terraN-a (čita se terra eN) – Istarsko-Mjesečeva posebnog vina, berba 2016.