Author Archive

HISTRIONi misije Tamo gdje život nemože opstati

Friday, September 30th, 2016, Posted in Astronautika |

HISTRION_5_closeup_WEBNaslov članka može se na prvi pogled činiti pretencioznim, no on zaista odgovara istini. Život kakav poznajemo na Zemlji u području bliskog svemira nemože egzistirati, ili da budemo precizniji, većina živih bića (uključujući i čovjeka) u području bliskog svemira nalazila bi se u smrtnoj opasnosti. Bespilotne letjelice HISTRION 5 i 6 tijekom svog leta nalaziti će se u tom području. Kakvi to ekstremni uvjeti okoliša tamo vladaju? Za početak, podsjetimo se kako je atmosfera plinoviti omotač koji obavija Zemlju. Prvi sloj atmosfere nazivamo troposfera i on se u našim krajevima rasprostire do visina od 10-12km (ovisno o godišnjim dobima, zimi niže, ljeti višlje). Slijedi od svega nekoliko stotina metara pa do kilometar ili dva „debeo“ sloj koji nazivamo tropopauza, zatim ulazimo u područje stratosfere koji se prostire iznad visina od 11-14km pa sve do pedesetak kilometara iznad površine. Bliski svemir definira se kao područje iznad Armstrongove granice (20km+1m) pa do Karmanove granice (100km+1m). U troposferi se nalazi preko 90% ukupne atmosferske mase planete, i upravo je ona predmet najvažnijih meteoroloških istraživanja i pojava za nas na Zemlji. Sondama HISTRION potrebno je svega nešto više od  tridesetak minuta leta da napuste ovo habitabilno područje za život. Već u nižim slojevima stratosfere, (nakon četrdesetak minuta leta HISTRIONa) nemoguć je opstanak živih bića kojima je za življenje potreban kisik. Po ulasku u područje bliskog svemira (visine od preko 20km) sonde ulaze u područje najveće koncentracije ozona koji nas štiti od UVA, UVB i kozmičkog zračenja. Potrebno je samo još desetak minuta leta pa da se bespilotne letjelice uzdignu i iznad područja najveće koncentracije ozona u uđu u ekstremno opasno područje čak i za elektroničke sklopove. Temperature u području leta HISTRIONa dostižu ekstremne vrijednosti koje mogu biti i niže od -70°C! Atmosferski pritisak pada za više od stotinu puta od onog kojeg imamo prosječno na površini, istovremeno intenzitet različitih pogubnih zračenja raste više od stotinu puta! Gustoća zraka vrijednost je o kojoj možemo pričati samo kao o beznačajnim mjernim vrijednostima na iznimno preciznim senzorima mjernih instrumenata. Brzina zvuka opada za trećinu gledano na onu tik iznad površine (333m/s), a strujanja zraka u tkz. zračnim rijekama nerijetko dostižu vrijednosti i preko 300km/h (više od maksimalnih izmjerenih kratkotrajnih udara bure!). Živim bićima tu bezmalo nema opstanka. Ekstremno pogubno, surovo okružje bliskog svemirskog prostora teško nam je i pojmiti. Rekli bi kako je očaravajući pogled iz sonde u bliskom svemiru na tamno nebo i zvijezde usred „bijela dana“ mamac za lakovjerne ali i one koji tamo žele poslati svoje „robotičke izaslanike“. Let u bliski svemir nije dječja igra i uvijek je povezan sa mnogobrojnim rizicima čak i kada tamo šaljemo optoelektroniku i računala. Imajte to na umu kada čitate ili razmišljate kamo će to zapravao na svoje misije, sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, letjeti sonde HISTRION 5 i 6. Sonde su do lansiranja uskladištene pri Industrijsko obrtničkoj školi Pula, otamo će se nadzirati njihov let te pokrenuti spasilačke misije nakon slijetanja. Sredinom rujna školu kojoj je „vokacija“ vrstan ljudski kadar te moderni kabineti za strojarstvo, elektroniku i robotiku posjetio je i ministar MZOS-a Predrag Šustar sa dožupanicom Vivianom Benussi te pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje, šport i tehničku kulturu Istarske županije Patriciom Percan. Ravnatelj Industrijsko obrtničke škole Petar Gavrić prepoznao je benefit astronomije i astronautike za svoje učenike, djelatnike i školu u cijelini kao dodatni sadržaj glavnom projektu ustanove; obrazovanju, edukaciji  i popularizaciji znanosti i tehnike. Misije HISTRIONa 5 i 6 kao dio aktivnosti u koje je škola direktno uključena na ovaj način svoju osnovnu djelatnost putem medija proširuju na cijelokupnu javnost. Tko bi rekao da se na samo četrdesetak minuta leta sondi HISTRION, od nas na Zemlji uljuljanih u sigurnost koju nam pruža atmosfera i ljepe jesenje sunčane dane, nalazi prostor u kojem ništa od onoga što vidimo oko sebe nemože preživjeti. Kada primjerice slijedeći puta budete čitali o misijama koje istražuju površinu Marsa (do kojeg je letjelicama potrebno desetak mjeseci leta!) imajte u vidu kako su tamo daleko povoljniji uvjeti za život od onih kroz koje će prolaziti sonde HISTRION tijekom svojih misija u bliski svemir!

HISTRIONi strpljivo čekaju na priliku za let u bliski svemir

Thursday, September 29th, 2016, Posted in Astronautika |

HISTRION_sonde IOS_1Dvije sonde (HISTRION 5 i 6), tridesetak članova i suradnika direktno angažiranih na njihovim misijama u bliski svemir, partneri, učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, mediji i javnost pomalo s nestrpljenjem čekaju na povoljan lansirni prozor i samo lansiranje bespilotnih letjelica u bliski svemirski prostor sa Svemirske luke „Herman Potočnik“ u Puli. Tijekom rujna uvjeti u troposferi, stratosferi i bliskom svemirskom prostoru dali su samo dvije (prerizične) poluprigode u prvom lansirnom prozoru. Lansiranje u vremenu kada se mijenja sezonsko strujanje zračnih masa (ljeto-jesen) veoma je odgovoran i težak zadatak za ljude koji se nalaze u kontroli leta. Slijetanje, koje se računalnim modelima simulira po nekoliko dana prije lansiranja, sondi mora biti na prihvatljiv teren (kopno i more, ali ne više od par kilometara od obale) kako bi pronalazak i spašavanje HISTRIONa bilo čim sigurnije. Nemogućnost pronalaska odnosno spašavanja sondi po slijetanju značio bi gubitak veoma vrijedne opreme i eksperimenata u njima. Nenadoknadiva šteta na koju kontrola misije nemože pristati te se zbog toga mora strpljivo čekati na povoljne uvjete za siguran let. Profil leta sondi po vertikali je i preko 30.000m a po horizontali može dostići i do dvije stotine kilometara! Sonde HISTRION 5 i 6 početkom tjedna uskladištene su u posebnom prostoru Industrijsko obrtničke škole Pula te strpljivo čekaju na svojih „pet minuta slave“, ili možda bolje rečeno na misiju pod ekstremnim uvjetima u okružju kojime će ove bespilotne letjelice letjeti. Učenici prvog A razreda (autolimari i CNC operateri) Industrijsko obrtničke škole su prije skladištenja sondi nakratko s njima otišli do pozicije sa koje budu lansirane (lansirne rampe 18 i 23) te pozirali za zajedničku fotografiju sa svojim mentorima (Basara Dragan i Tumpić Marino). U radionici škole nalaze se i drugi „rekviziti“ koje će se upotrijebiti na dan lansiranja; info panel, lansirne rampe, oznake, stolovi za sklapanje sondi.. a koji su izrađeni od strane nastavnika praktične nastave Dragana Basare i njegovih učenika.

Srednjoškolci otkrivaju tajne Sunca

Monday, September 26th, 2016, Posted in Astronautika |

IOS_sunce1Danas u jutarnjim satima učenici Industrijsko-obrtničke škole Pula imali su priliku opažati Sunce teleskopom ispred škole. Veliki Newtonov teleskop sa filtrima za sigurno opažanje Sunca golim okom pokazao je tajne Sunčevih crnih pjega mnogobrojnim srednjoškolcima kojima je ovo bio prvi puta da su zavirili pogledom prema Sunčevom disku. Dragan Basara, nastavnik u IOS Pula i Marino Tumpić iz Astronomske udruge Vidulini pojasnili su djeci i kolegama kakav je to teleskop kroz kojeg gledamo Sunce, kakvim se zašitnim filtrima koristimo te što su to „crne fleke“ koje vidimo na Sunčevom disku, što nam one kazuju o Suncu. Prvi pogled kroz teleskop prema Suncu načinio je i ravnatelj škole Petar Gavrić. Nekoliko je učenika izbrojalo vidljive pjege a zatim su rezultate usporedili sa službenim podacima Ciriškog centra za opažanje Sunca. Za vrijeme opažanja Sunca Basara i Tumpić odgovarali su na pitanja učenika o Sunčevim tajnama, čemu služe dijelovi teleskopa i montaže, što se sve može vidjeti teleskopom na noćnom nebu, te o sigurnosti gledanja u Sunce po danu (UVIJEK uz uporabu provjerenih astronomskih filtera!).

Prvi je dan jeseni

Thursday, September 22nd, 2016, Posted in Astronautika |

jesen2016_mrmtČetvrtak je, jedan od nekoliko desetaka četvrtaka koje smo odradili tijekom ove godine. Ovog četvrtka, dvjesto šezdeset i trećeg dana aktualne godine u 16:21po našem vremenu, kalendarsko ljeto ustupa mjesto jeseni. Do kraja godine preostaje nam još stotinu i jedan dan. Prvi dan jeseni nazivamo još i jesenjom ravnodnevnicom, toga dana (po školskim udžbenicima) dan i noć traju jednako da bi nakon toga dani postajali sve kraći a noći sve duže. Istina, to baš i nije tako obzirom će Sunce nad horizontom provesti 12 sati i 10 minuta. Jesen će trajati 91 dan, sve do 21. prosinca kada će ustupiti mjesto zimi. U trenutku početka jeseni Sunce je od nas udaljeno 150.124.390km, Mjesec je pak udaljen 367.726km i „star“ je 22 dana.

Mirujemo li kada mirujemo?

Thursday, September 15th, 2016, Posted in Astronautika |

Planet Earth - EuropeSvatko od nas bar ponekad uzme vrijeme samo za sebe, nekima to polazi češće a nekima rijeđe za rukom (ili nogom). Znamo reći kako nismo ni mrdnuli cijelih sat vremena (neki to rade i cijeli dan, poneki i duže). No zaista, mirujemo li kada mirujemo? Ili možda da preciziramo pitanje; Krećemo li se kada mirujemo? Većina bi na „prvu loptu“ rekla; Ne. Istina je ponešto drugačija. Čak i kada mirujemo u krevetu zapravo se krećemo, i to ne bilo kako. Planet Zemlja na kojem se nalazimo kreće se oko Sunca brzinom od 30km/s (da, da trideset kilometara svake sekunde). Čini vam se brzo? Šta kažete na brzinu od 250km/s kojom se naše Sunce (zajedno sa svim planetima) kreće oko centra našeg zvjezdanog grada, galaktike (Mliječni put)!? Ne zaboravite pribrojiti tome još i 600km/s kojom se brzinom naša galaktika kreće u svemiru! Nešto više od pola minute trajalo je čitanje ovog teksta, za to vrijeme 30.000km je „iza nas“. Kažete zavrtilo vam se od svih tih brojki i brzina.. Prošetajte gradom ili prirodom u međuvremenu između tmurnog neba sa kišnim kapima i pokojim bijelim oblačićem okupanog suncem. Taj metar u sekundi kojeg načinite vlastitim nogama jedna je od boljih stvari koje možete potpuno besplatno napraviti za vaše zdravlje i raspoloženje.