Author Archive

Večeras ISS prelijeće Veneru

Saturday, December 3rd, 2016, Posted in Astronautika |

iss_nebo_03122016Ukoliko se do večeras nad Istarskim poluotokom raziđe naoblaka svi oni koji se zateknu na poluotoku imaju prigodu golim okom vidjeti rijedak prizor. Međunarodna svemirska postaja (ISS) sa šestero astronauta „preletjeti će preko Venere“. ISS će se pojaviti nisko nad jugozapadnim horizontom kao slabašna, sporoputujuća zvijezdica u 17:33, nešto niže sjajne Venere i Mjeseca u njezinoj blizini. Ubrzo će ISS na svom putu prividno prijeći preko Venere te nastaviti put prema Marsu a zatim kroz narednih nekoliko minuta prijeći preko nebeskog svoda i ući u Zemljinu sjenu neposredno prije zvjezdanog skupa Plejade (17:38). Uz pomoć ilustracija koje donosimo svatko tko ima vedro nebo i neometan pogled prema jugozapadnom horizontu golim okom može vidjeti ovo nebesko događanje. Mlad Mjesec, sjajna Venera, prelet ISSa te Mars u blizini a sve to u jednom kadru definitivno vrijedi pogledati i/ili fotografirati. Podaci su izračunati za lokalitet Vidulini, drugdje u regiji oni se neznatno razlikuju (reda veličine nekoliko sekundi do nekoliko desetaka sekundi).

Predadventsko nebesko ukrašavanje

Friday, December 2nd, 2016, Posted in Astronautika |

Venera nad Marina Veruda_01122016Približava se Božićno vrijeme. Gradovi i naselja se ukrašavaju raznim instalacijama, uključujući i one svjetlosne, ovisno o idejama, projektima i mogućnostima. Predadventskom ukrašavanju ovih će dana doprinjeti i nebeska tijela čineći večernje prizore pomalo romantičnim. U glavnom planu su Mjesec i Venera, tu je i Mars kao potpora. Iznad jugozapadnog horizonta, pola sata nakon zalaska Sunca imamo priliku vidjeti mlad Mjesec i sjajnu Veneru. Večeras, petak 02. prosinca, Mjesec će se nalaziti niže Venere. 03122016_18h_subotaSutra, subotu navečer, Mjesec i Venera biti će sasvim blizu jedno drugome. Nedjeljno večer naš će se prirodni satelit nalaziti između Venere i Marsa. Sve što nam je potrebno za vidjeti ove nebeske predadventske ukrase je slobodan pogled prema jugozapadnom horizontu i pogodne vremenske prilike. Susret Mjeseca i planeta možete snimiti čak i sa mobitelom. Ukomponirate li u kadar i zanimljiv zemaljski pejzaž eto prilike za jako lijepu pejzažnu astrofotografiju. Približavanje Mjeseca planetama zgodna je prigoda za prepoznati planete na nebu. Prije ili poslje povratka kući iz grada ili sa posla pogledajte prema jugozapadu, nećete pogriješiti. Na priloženim ilustracijama pri dnu (jug) nalaze se pozicije nebeskih objekata za dane vikenda kako je na njima navedeno. Kod fotografiranja mobitelom (i fotoaparatom) važno je da isti postavite na oslonac i mirujete sekundu, dvije nakon okidanja kako ne bi došlo do pomaka a samim time i neoštre fotografije. Eksperimentirajte, isprobajte opcije vašeg uređaja i poigrajte se obradom fotografije.

Što je to vrijeme a što klima?

Wednesday, November 30th, 2016, Posted in Astronautika |

svemirsko vrijeme_ASvakodnevno se susrećemo sa pojmovima vrijeme i klima. Bezmalo svi na mobilnim telefonima imamo bar jednu „vremensku“ aplikaciju, pri tome ne mislimo na kronološko već na ono drugo „vrijeme“. A što je zapravo to „drugo vrijeme“ u meteorološkom smislu. Možemo reći kako je to skup dinamičkih, promjenjivih čimbenika i pojava iznad određenog područja u kratkom (dan ili nekoliko dana) ili vrlo kratkom (trenutačno ili unutar nekoliko sati) kronološkom vremenskom razdoblju. Većina čimbenika i pojava skoncentrirana je na na svega nekoliko stotina pa do par tisuća metara iznad površine. U srednjim i gornjim dijelovima troposfere (od 5.000m prema nešto više od 10.000m) pa dalje uvis prema tropopauzi i stratosferi vrijeme kakvo ga svakodnevno doživljavamo na površini, uvjetno rečeno i ne postoji. Bliže je svemirskim uvjetima nego Zemaljskim. Kada koristimo termin klima onda tu podrazumijevamo skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u dužem vremenskom razdoblju (mjeseci, godine, desetljeća..) čine prosječno stanje atmosfere iznad Zemlje ili pojedinih makro i mikro lokaliteta. Zahvaljujući ljudskoj zaboravnosti te nerijetkim, pomalo neopreznim, korištenjem termina vrijeme odnosno klima, često dolazi do prave konfuzije ovih pojmova i zabluda. Želimo li biti precizni iste moramo koristiti u jasno istaknutom kontekstu. Vrijeme se mijenja iz sata u sat a reći kako je došlo do promjene klime zbog par dana hladnijeg ili toplijeg vremena od pretpostavljenog u nekom razdoblju godine nije ispravno. Zalazak Sunca PulaKlimu možemo promatrati na kronološkoj skali od nekoliko desetaka, nekoliko stotina, nekoliko tisuća godina ili i na dužem razdoblju. Osim zemaljskog vremena i klime pomalo smo stidljivo unazad desetak ili nešto više godina počeli u našu svakodnevicu uvoditi i svemirsko vrijeme odnosno svemirsku klimu. Zasad to tako niti ne percipiramo ali sve više vodimo računa primjerice o UV zračenju, a ono je samo nama najistaknutija manifestacija svemirskog vremena. Tako možemo ustvrditi kako je svemirsko vrijeme skup pojava, uvjeta i situacija u bliskom prostoru oko Zemlje opažano i projicirano u veoma kratkom vremenskom razdoblju. Iznimno dinamični, promijenjivi uvjeti koje uzrokuje Sunce i bliski međuzvjezdani prostor. Shodno tome za svemirsku klimu možemo reći kako se radi o skupu pojava, uvjeta i situacija u bliskom prostoru oko Zemlje opažano i projicirano u dužem vremenskom razdoblju a koji su ponajprije uvjetovani aktivnošću zvijezda u nama bliskom međuzvjezdanom području naše galaktike. Danas znamo kako su zemaljska i svemirska meteorologija povezane a njihove rezultante naša su svakidašnjica.

Odgođene misije HISTRION 5 i 6 do proljeća 2017.

Monday, November 28th, 2016, Posted in Astronautika |

HISTRION_6_closeup_BDvama bespilotnim letjelicama namijenjenim letu u bliski svemirski prostor, na visine od preko 20.000m, vremenske prilike u bliskom svemirskom prostoru nisu bile naklonjene krajem ljeta i početkom jeseni. Planirani letovi HISTRION-a 5 i 6 nisu mogli biti obavljeni zbog nepovoljnih visinskih strujanja vjetrova. Svakodnevno su rađene 3D simulacije putanje leta i mjesta slijetanja. Tijekom dvomjesečnog isčekivanja nije bilo nijedne potpuno sigurne prigode za njihovo lansiranje sa Svemirske luke „Herman Potočnik“, poljane kod Industrijsko obrtničke škole u Puli. Poradi sigurnosno-tehničkih zahtjeva letjelice moraju sletjeti na kopno ili do 5km od obale na more. Slijetanje daleko od obale na otvoreno more, na nedostupne visinske predjele Velebita, Like, Gorskog kotara ili pak na Alpske predjele Slovenije, odnosno Italije nije dolazilo u obzir poradi neizvjesnosti sigurne spasilačke misije. HISTRION 5 i 6_spremljeni u zastitne kutijeVremenske prilike kakve „konzumiramo“ na površini uveliko se razlikuju kako se krećemo u visinu. Lijepo, toplo, sunčano i mirno vrijeme pratilo nas je dobar dio kraja ljeta i početka jeseni. Visinska strujanja zračnih masa, naročito onih iznad plafona leta civilnih pa i vojnih aviona (10.000m – 15.000m) nešto su potpuno drugačije od onoga što svakodnevno proživljavamo na zemlji. Tijekom nekoliko sati trajanja leta bespilotnih sondi one tako primjerice mogu dostići visine i preko 30.000m (pa i do 40.000m), istovremeno se horizontalna udaljenost od mjesta lansiranja od mjesta slijetanja može razlikovati i za preko 200km! Članovi tima, partneri, javnost i mediji upoznati su sa ovom problematikom, pomalo specifičnom za lansiranja sa juga Istarskog poluotoka. Usprkos želji i htijenju svih nas da se lansiranje obavi razumno odlučivanje u aeronautici i astronautici nema alternativu. U protivnom ugrožena je sigurnost leta a samim time u slučaju HISTRION-a 5 i 6 to bi značilo potencijalni gubitak letjelica, opreme i eksperimenata. Imajući sve prametre u vidu, kao i nadolazeće nepovoljno zimsko razdoblje, donjeta je odluka o odgodi lansiranja bespilotnih letjelica HISTRION 5 i 6 do proljeća naredne godine. Obje su letjelice tako proteklog tjedna transportirane iz Industrijsko obrtničke škole u Viduline i smještene u posebne kontejnere gdje će čekati svojih „pet minuta slave“. HISTRION_6_spremljen u zastitnoj kutijiMeđuvrijeme će članovi tima iskoristiti za dogradnju tehničkih sustava i implementaciju dodatnih uređaja, senzora i eksperimenata obzirom da prostor i masa oba HISTRION-a omogućavaju nadogradnje. Nakon tehničke konferencije koja će se održati početkom prosinca biti će poznato što će to novog visoko na nebo ponjeti bespilotne letjelice HISTRION 5 i 6. Sigurno je kako će misija dosad medijski neeksponirane letjelice HISTRION 7 (interno nazvane „mobitel sonda“), a koja je trebala biti svojevrsno iznenađenje na dan lansiranja H5 i H6, pretrpjeti velike tehničke izmjene. Ekipa okupljena oko misija HISTRION-a zahvaljuje partnerima, medijima i javnosti na razumijevanju i praćenju ove odiseje u bliski svemirski prostor.

Robotički teleskopi na popravku

Friday, November 25th, 2016, Posted in Astronautika |

Vidulini Observatory_2016_11Dva robot teleskopa Vidulini Observatory usljed kvarova njihovih montaža (sustava za pozicioniranje i praćenje nebeskih objekata) koje nije bilo moguće interno popraviti upućeni su u susjednu Sloveniju na servis. Riječ je o robotičkim teleskopima VSX i EXO kojima je u posljednih desetak godina izvršeno otkrivanje i istraživanje na tisuće promijenjivih zvijezda, stotine ekstrasolarnih planeta i dubinsko mapiranje sjevernog neba, 40° oko sjevernog nebeskog pola. Oba ova teleskopa sudjelovala su i u međunarodnim projektima istraživanja raznih nebeskih objekata i pojava. Nakon desetak godina rada i intenzivnog korištenja došlo je do otkaza njihovih elektro-mehaničkih sustava. Planirana istraživanja tijekom ove jeseni i zime odgođena su za isto razdoblje 2017./2018. U Vidulinima očekuju kako će nabava novih sklopova, servisiranje i testiranje biti završeno prije proljeća naredne godine. Vidulini Observatory_2016_21Nakon povratka i implementacije teleskopa na lokacije Saršoni i Vidulini biti će potrebno još jedno kraće vrijeme kako bi se doveli u puno operativno stanje te započelo sa ljetnim programima istraživanja. Prisilna pauza u istraživanjima iskoristiti će se i zamjenu dijela zastarjele informatičke opreme novijom te osmišljavanje novih programa rada. Moguće i da se tijekom narednog ljeta pri Vidulini Observatory sa jednim robot teleskopom krene u potragu za optičkim signalima vanzemaljskih civilizacije-program OSETI. Za potrebe hitnih istraživanja u ovom trenutku Vidulinima je na raspolaganju samo jedan manji robotički teleskop sa američkom montažom, ruskom optikom i japanskom kamerom smješten u CubeDome 054 izrađenom pri Industrijsko-obrtničkoj školi Pula.