Author Archive

HISTRION-6, lansiranje tijekom srpnja u bliski svemir

Friday, June 24th, 2016, Posted in Astronautika |

HISTRION-6_najava_23062016Ovog ljeta, u razdoblju od 05. srpnja do 25. srpnja, ovisno o vremenskim i tehničkim uvjetima, sa područja grada Pule (Vidikovac, lokacija neposredno do Industrijsko-obrtničke škole) u bliski svemirski prostor izvršiti će se lansiranje atmosferske sonde HISTRION – 6. Nositelj projekta je Astronomska udruga Vidulini sa suradncima i partnerima (Industrijsko-obrtnička škola (ravnatelj Petar Gavrić) te Osnovna škola Vidikovac (ravnatelj Predrag Dukić), obje iz Pule. Pokrovitelj projekta je Zajednica tehničke kulture Istarske županije (Željko Košara). Medijski pokrovitelj je Regionalexpress. Samo lansiranje obaviti će se sa travnjaka kod Industrijsko-obrtničke škole koji je za ovu prigodu u internoj korespondenciji dobio neformalni naziv; „Svemirska luka Herman Potočnik, Pula” u čast našem sugrađaninu koji je čovječanstvo prije stotinu godina zadužio svojim radovima opisanim u knjizi „Problem vožnje po svemiru”. U potpuno autonomnom režimu rada, atmosferska sonda HISTRION – 6 će u području bliskog svemira (iznad Armstrongove granice na 20.000m visine) obaviti zanimljive eksperimente sa područja astrobiologije i agronomije te izvršiti posebna tehnička mjerenja i ispitivanja tijekom leta. Zahvaljujući suradnji između Vidulina i Osnovne škole Vidikovac u područje bliskog svemira u zasebnom modulu otputovati će i pitanja dvadeset i troje učenika/ca I d razreda namijenjena svemircima. Tko zna možda sa povratkom sonde na Zemlju u njoj budu i odgovori Pulskim mališanima!? Već godinama Astronomska udruga Vidulini (voditelj Marino Tumpić) i Industrijsko obrtnička škola  (Prof. Dragan Basara) surađuju na području projektiranja i izrade mehaničkih komponenti za potrebe Vidulini Observatory. Na taj je način u ovu granu Istarskog svemirskog programa involvirana i edukativno-popularizatorska komponenta znanosti i tehnike koje se primjenjuju u svemirskim istraživanjima. U narednim obraćanjima za medije biti će poznato više detalja o misiji HISTRION -6. Točan datum lanisranja će se zbog meteo-tehničkih razloga znati tri do pet dana prije samog lasniranja koje će se obaviti u 12h po našem vremenu (UT+2).

Dolazi ljeto 2016.

Monday, June 20th, 2016, Posted in Astronautika |

ljeto_2016Večeras u noći sa ponedjeljka na utorak, točnije utorak 21. lipnja rano ujutro u 00:34 po našem vremenu ulazimo u kalendarsko ljeto. Kako su nam u školi (netočno) objašnjavali, prog dana ljeta dan je najduži a noć najkraća. Kako ljetni dani budu prolazili noći će postajati sve duže a dani sve kraći. Ipak, dnevnog svjetla, sunca i mora biti će dovoljno. Sparine i visoke temperature zasad su još uvijek podalje od naših krajeva, no valja ih očekivati u najskorije vrijeme. Prvog dana ljeta, Sunce će izaći u 05:17 a zaći će u 20:56. (podaci za lokaciju Vidulini). Ljeto će trajati 93 dana, do 22. rujna u 16:22, tada će započeti jesen.

Zašto dan ima baš 24 sata?!

Wednesday, June 15th, 2016, Posted in Astronautika |

breitling_marino tumpicNe bi li bilo lakše da kronološko vrijeme računamo sa nekakvim drugačijim podjelama? Vjerojatno i bi da danas odlučimo napraviti novu kronološku podjelu vremena, ovako zatočenici smo ostavštine Babilonskih znanstvenika. Desetke i desetke stoljeća unazad, na današnjem bliskom istoku Babilonska civilizacija proživljavala je svoje zlatno doba. Njihovi su znanstvenici, posebice astronomi bili jako dobri u svom poslu. Promatrajući kretanje Sunca i dogđanja u prirodi zaključili su kako se nakon 360 dana zatvara jedan prirodni ciklus te počinje novi. Taj je prirodni ciklus nazvan godinom (kasnije će se trajanje godine ispraviti na 365 dana). Mjesec u tom vremenu kroz sve svoje faze prođe oko 12 puta, a svaki Mjesečev ciklus traje 30 dana (i to će se kasnije ispraviti). Babilonci su tako dobili da jedan puni prirodni ciklus (krug u prirodi, godina) traje 360 dana, podjelili su to na 12 mjesečevih ciklusa po 30 dana. (Usput kažimo kako odatle datira i podjela u geometriji da puni krug ima 360 stupnjeva.) Obzirom su godinu podijelili na 12 dijelova, Babilonci su tako i dan, analogno tome i noć, podijelili na po dvanaest dijelova. Ukupno je tako dan (kao zbroj dan+noć) podijeljen na 24 jednaka dijela, odnosno sata. Sunce svakog sata (prividno) prijeđe put od 15° (360:24=15). Daljnjom raščlambom, po analogiji stvari, sat su podijelili na 60 jednakih dijelova (minuta) a onda i minute na isto toliko jednakih dijelova (sekunde). Uz mnogobrojne zavrzlame, stramputice i uspjehe tijekom povijesti a glede kvalitetnog kronološkog računanja vremena (pročitaj natpise o kalendarima koje smo objavili, op.a.) ova nas Babilonska ostavština po svemu sudeći bude pratila daleko u budućnost. Babilonci su iza sebe ostavili velike materijalne dokaze svojeg postojanja, ipak najvažniju ostavštinu ostavili su nam putem Znanosti i Znanja! Obzirom na tretman ova dva pojma u našoj zemlji danas, teško da ćemo išta ostaviti našim potomcima u naslijeđe. Pogledajte sada na svoj sat i nakratko zastanite, mehanizam sata možda je najnovije tehnologije no osnov su postavili Babilonci pažljivo prateći prirodne pojave oko sebe i istražujući ih. Ugodan Vam ostatak današnjeg dana.

Saturn nam je noćas najbliže

Friday, June 3rd, 2016, Posted in Astronautika |

mars i saturn_pocetkom lipnja_marino tumpicDanas 03. lipnja, „gospodar prstenova“ (Saturn) nalazi se najbliže Zemlji. Razdaljina koja nas dijeli mjeri punih milijardu i tristotine četrdeset devet milijuna kilometara. Kažemo da je Saturn u planetarnoj konfiguraciji koju nazivamo opozicija. Zamišljena linija koji bi povukli od Sunca, preko Zemlje do Saturna danas bi bila ravna linija (pravac). Saturn večeras izlazi u 20:29 i sjaji poput zvijezde prve magnitude. Nedaleko njega nalazi se i crvenkasta planeta Mars koja je skoro pet puta većeg sjaja (-1.7m). Zadnje ovakvo približavanje ovih dviju planeta za vrijeme njihovih opozicija dogodilo se osamdesetih godina prošlog stoljeća! Između njih smjestila se sjajna zvijezda Antares u zviježđu Škorpiona. Najbolje vrijeme za opažanje ovih objekata nad jugoistočnim horizontom nastupa nakon 22:00h. Na drugoj, sjevernoj strani neba očekuju nas i dva poprilično markanta prolaska Međunarodne svemirske postaje, prvi od 22:20 do 22:27 te drugi od 23:57 do 00:01. Pogledamo li visoko gore prema zapadu primjetiti ćemo sada najsjajniju vidljivu planetu na nebu – plinoviti div Jupiter.

Čitatelji RegionalExpress-a vidjeli “nebeske vilenjake” ili raspad bolida?

Sunday, May 29th, 2016, Posted in Astronautika |

sprite_thomas ashcraftNa facebook profilu RegionalExpressa dana 25. svibnja 2016. objavljena je informacija koju je poslao Mateo Kresina u kojoj navodi kako su on i još nekoliko osoba sa šetališta Lungomare 24. svibnja oko 21:15 po našem vremenu (UT+2) vidjeli čudne, kratkotrajne, svjetleće pojave na nebu. Ubrzo je još nekoliko ljudi komentiralo izvorni post u kojem opisuju svoja iskustva/opažanja tog istog događaja ali i nekoliko ljudi koji su slične stvari vidjeli ranije. Prema informacijama sa astronomskog foruma Zvjezdarnice Apollo (Danijel Reponj, Virovitica) te Pulske zvjezdarnice (Damir Šegon, Pula) u noćima 23. i 24. svibnja iznad naših krajeva pojavili su se „sprite-ovi“ (nebeski vilenjaci, vatrenjaci) ali je i zabilježen raspad velikog bolida na nebu iznad Italije. Ovo nebesko događanje vizualno je uočeno i sa Vidulini Observatory (Marino Tumpić). sprite_23052016_HMM_Damir SegonJesu li čitatelji RegionalExpressa svjedočili nebeskim vilenjacima ili raspadu bolida biti će jasnije kroz nekoliko dana kada Šegon i ekipa Hrvatske meteorske mreže obrade sve zabilježene podatke. Kako nam je pojasnio Šegon, obzirom na karakteristike „sprite“-ova vrlo ih je teško, ako ne i nemoguće uočiti okom. Raspad bolida češća je pojava u atmosferi, svjetlosno raskošna te itekako vidljiva golim okom. Sprite (nebeski vilenjaci, vatrenjaci) su kratkotrajna svjetlosna pojava nalik vatrenim jezičcima koji nastaju kao nejasni točkasti izvora svjetla da bi se u vrlo kratkom vremenu (sekunda i manje) raspršili prema „dolje“ poput svjetlećih pramenova. Nastaju zbog električnih pražnjenja na visinama od stotinjak kilometara a donja granica dosezanja filamenata dostiže tek tridesetak kilometara iznad tla. Svjetlosna manifestacija je obično crvenkaste boje a ukoliko se filamenti spuštaju veoma nisko primjećuje se plava svjetlost. Ova iznimno rijetka nebeska pojava sve donedavno (1989. prvi snimak, potvrdili postojanje astronauti 1991.!) nije bila poznata! S druge strane bolid (iznimno sjajne „zvijezde padalice“) vidimo kao svjetlosnu manifestaciju ulaska malog nebeskog tijela u niže slojeve atmosfere te njegovu anihilaciju i/ili raspad zbog sila koje na njega djeluju pri trenju sa česticama u atmosferi.