Author Archive

Istarski putnici u bliski svemir

Friday, August 26th, 2016, Posted in Astronautika |

H6_moduli sonde_OKVIROvih dana u punom su jeku raznolika tehnička testiranja bespilotnih atmosferskih sondi HISTRION FPM-A i FPM-B kao uvertira za predstojeći let sondi HISTRION 5 i 6. Bespilotne sonde HISTRION dio su Istarskog svemirskog programa u cilju popularizacije znanosti i tehnike na području svemirskih tehnologija te praktičnih istraživanja. Unutar sonde HISTRION 6 nalaze se dva astrobiološka modula (ABM-1 i ABM-2). Ivica Lađarević mag.ing.agr. voditelj je astrobioloških istraživanja i u njegovoj se ingerenciji nalaze svi „putnici put bliskog svemira“ koje uskoro očekuje odiseja tamo gdje pripadnici njihove vrste nisu nikada bili. Lađarević je u suradnji sa Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za poljoprivrednu zoologiju, prof.dr.sc. Renata Bažok) za HISTRION 6 pripremio dva astrobiološka seta. U prvom modulu odvijati će se entomološki pokusi sa zareznicima (kukci, pauci..). Drugi modul rezerviran je za botaničke pokuse (sjemenke višegodišnjih kultura, aromatičnog i ljekovitog bilja te sjemenke lipe). Svi ovi „putnici“ biti će izloženi uvjetima koji vladaju u području bliskog svemira, dok će njihovi „kolege“ na Zemlji predstavljati kontrolnu skupinu. Nakon leta sadržaj ABM-1 i ABM-2 modula biti će upućen natrag u laboratorije kako bi se provela istraživanja o mogućem utjecaju bliskog svemirskog prostora na iste, odnosno istražilo je li došlo do promjena između izložene i kontrolne skupine. Sjemenke lipe koje putuju u bliski svemir posebno su interesantne obzirom da Lađarević iz njih u narednim godinama namjerava uzgojiti sadnice lipe. Biti će to prve lipe iz bliskog svemira („svemirsko drveće“) a takve će se sadnice u narednim godinama podijeliti zainteresiranim gradovima (institucijama, školama, pojedincima) kako bi ih zasadili u parkovima, parcelama uz prigodnu tabelu/oznaku kako se tu radi o drveću koje je „porijeklom“ iz bliskog svemira. Svaka takva sadnica lipe imati će svoj jedinstveni identifikacijski broj a njezin životni put bude brižljivo praćen, uključivo i tabelarni prikaz na internetu kako bi svi zainteresirani mogli vidjeti gdje se i u kakvom stanju, odnosno okružju nalazi Istarsko svemirsko drveće. SLHP_pogled iz bliskog svemiraVažno je istaknuti kako se u ovaj projekt kao partner uključilo i Pulsko Sveučilište Jurja Dobrile, odnosno Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“. Na čelu sa dekanicom prof.dr.sc. Danijelom Križman Pavlović prepoznat je značaj istraživanja područja bliskog svemira, popularizacije znanosti i tehnike ali buduća interakcija na sličnim projektima sa studentima smjerova; marketinško upravljanje, menađment i poduzetništvo, turizam i poslovna informatika. Upravo su ta područja ključna u segmentu svemirskih istraživanja i u svijetu kako bi javnost, mediji, znanstvenici ali i financijeri postigli suglasje od kojeg svi imaju koristi. Pored astrobioloških modula u sondi HISTRION 6 nalaze se i dva tehnička modula (TEM 1 i 2). Prvi je rezerviran za elektroniku i senzoriku koja ima za cilj opažanje i bilježenje parametara leta te uvjeta izvan i unutar sonde za vrijeme trajanja misije, o čemu vode brigu Gabrijel Erman M.Sc.E.E., mr.sc. Zoran Ereš (Institut Ruđer Bošković, Zagreb) i Nenad Perković. U drugom tehničkom modulu nalaze se pitanja dvadeset i troje učenika prvog razreda OŠ Vidikovac, Pula, upućena „vanzemaljcima“ te slike osam najpoznatijih vanzemaljaca koje putuju u bliski svemir. Učenička pitanja prikupila je njihova razrednica Bojana Manzin, slike „aliena“ nacrtale su učenice srednjih škola Danijela Kovačević (Inustrijsko obrtnička škola, Pula) i Karin Šćulac (Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, Pula). Brigu da učenička pitanja „stignu do vanzemaljaca“ te od njih dobiju i odgovore preuzeo je na sebe Ogren Variola iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Ivica Lađarević, mag.ing.agr.

Ivica LadjarevicU razgovoru sa ljudima oko misije HISTRION 6 često nas pitaju „Što očekujete da će se dogoditi sa Vašim putnicima?“. Odgovor je; Neznamo! Upravo zato želimo istražiti da li, kako i na koji način uvjeti koji vladaju u bliskom svemiru imaju uticaj na populaciju biljaka i životinjica koje šaljemo u sondi. Zanima nas kako će se ponašati kontrolna skupina a kako izložena skupina. Istraživanja koja ćemo provesti samo su početak kompleksnijih projekata koje planiramo realizirati u budućnosti. Moguće u narednim astrobiološkim misijama tu bude i otkrića a područje koje istražujemo zapravo je veoma malo poznato a zasigurno će biti predmetom raznolikih istraživanja u bliskoj budućnosti kako kod nas tako i u svijetu.

Započinju testiranja sondi HISTRION

Wednesday, August 24th, 2016, Posted in Astronautika |

H6_mod3Atmosferske sonde HISTRION FPM-A i FPM-B projektirane su od strane članova i suradnika Astronomske udruge Vidulini kao logističko-tehnička potpora misija HISTRION 5 i HISTRION 6. Njihova je izrada započeta u Vidulinima tijekom proteklog tjedna. Završni radovi obavljeni su sredinom ovog tjedna u Industrijsko obrtničkoj školi Pula. Obje ove sonde (HISTRION FPM-A i FPM-B) sudjelovati će i u letnom programu misija HISTRION 5 i 6, ali kao neovisne misije. Obzirom su sve ove sonde konstrukcijski identične (razlikuju se po cilju misije, odnosno korisnom teretu) to će HISTRION FPM sonde poslužiti za neophodna testiranja prije lansiranja HISTRIONa 5 i 6. H6_mod1U vremenu od 25. do 30. kolovoza sa sondom HISTRION FPM-A odraditi će se testovi; loma, vibracija, nepotopivosti, vodonepropusnosti, nosivosti, čvrstoće, optičke i radarske vidljivosti, termičkog naprezanja te sustava za usporavanje slobodnog pada i sigurnog „preživljavanja“ udara u tlo ili more. HISTRION FPM A i B_izradaIstovremeno, sonda HISTRION FPM-B poslužiti će za testiranja radio-providnosti konstrukcije te rada opto-elektroničkog i računalnog modula. Nakon provedenih testiranja prelazi se na „fazu lansiranja“, odnosno praćenje vremenskih prilika u visokim slojevima atmosfere kako bi lansiranje i let protekli u povoljnim meteorološkim uvjetima a slijetanje sondi bilo na kopno, eventualno na more ali ne više od petnajstak kilometara daleko od obale. Sonde HISTRION projektirao je Petar Gljušćić, mag.ing.mech. Prva faza izrade obavljena je u Vidulinima (Marino Tumpić) a druga faza odrađena je u Industrijsko-obrtničkoj školi Pula (Dragan Basara, nastavnik Praktične nastave). Slijedi i finalna dorada sondi, što između tehničkih detalja uključuje i postavljanje natpisa i logotipova partnera projekata bez kojih ove misije ne bi bilo moguće realizirati. Datum lansiranja sondi biti će poznat pet dana prije samog lansiranja (vremesnki uvjeti).

Nova Zemlja pronađena oko Proxime Centauri

Sunday, August 21st, 2016, Posted in Astronautika |

Proxima b_umjetnicki prikazTeleskopi (astronomi) Europske južne opservatorije (ESO) u suradnji sa drugim institucijama nedvojbeno su dokazali kako se oko nama najbliže zvijezde (Proxima Centauri) nalazi planet veoma sličan Zemlji. Dugo tražena „Nova Zemlja“ otkrivena je u našem najbližem susjedstvu. Planet nazvan Proxima b orbitira oko svojeg hladnog, crvenog sunca s periodom od 11 dana a na površini postoje temperaturni uvjeti za postojanje vode u tekućem stanju, što je osnov života kakav poznajemo na našem matičnom planetu. Znanstveni rad o tome biti će objavljen u časopisu Nature 25. kolovoza. Ovo je svojevrsna prekretnica u istraživanju ekstrasolarnih planeta. Iako nas do Proxime Centauri dijele „samo četiri i pol“ svjetlosne godine ovo je već pokrenulo lavinu ideja o slanju međuzvjezdane sonde koja bi iz blizine ispitala što se to tamo točno događa. Skopčano je to sa danas neriješivim tehničkim pitanjima ALI, kako tehničari kažu, ako je problem tehičke prirode onda to znači samo jedno; Riješiv je! (u neko dogledno vrijeme, op.a.). Web stranica Pale Red Dot mjesecima je pratila događanja i napredak istraživanja oko ovog važnog znanstvenog otkrića. Bile su potrebne tri pune godine mukotrpnog rada od prvih nagovještaja da bi se oko Proxime Centauri „nešto zanimljivo“ moglo nalaziti do potvrde otkrića. Proxima b udaljena je od zvijezde 7 milijuna kilometara a njezina je masa 1.3 puta veća od Zemljine. Proxima b_umjetnicki prikaz BIako se ovi parametri ne poklapaju sa Zemljinim imajući u vidu karakteristike Proxime Centauri dolazimo do činjenica kako se otkriveni planet nalazi u „nastanjivoj zoni“. Naravno, ima tu i argumenata protiv potencijalne egzistencije „života“ usljed velike doze zračenja koja pristiže na površinu, klimatskih parametara koji vjerojatno čine da se klimatske zone i razmjena godišnjih doba rasprostiru prema geografskoj širini i stalno su jedna te ista na nekom području a ne kao na Zemlji gdje se godišnja doba izmjenjuju tijekom obilaska planeta oko zvijezde. Proxima b sigurni je cilj narednih istraživanja. Teleskopi na Zemlji i u svemiru koji su trenutno u izradi svoje će osjetnike svakako usmjeravati prema ovom dijelu neba. Nama najbliža zvijezda i njezin planet u ovom trenutku upravo su pokrenuli lavinu koja će prethoditi međuzvjezdanim putovanjima, najprije robota a kasnije… Svima onima koji se bave istraživanjem svemira sada se po prvi puta međuzvjezdano putovanje čini itekako smisleno i izvjesno.

 

Marino Tumpić, Vidulini Observatory;

Upravo ulazimo u Star Trek zbilju. Bešumna vrata koja se otvaraju na senzore, trikordere za komunikaciju smo odavno savladali (iako su se prije tridesetak godina činili beskrajno dalekim), trenutno se igramo sa teleporterima i tu smo postigli prve uspjehe. Ionski pogon naše međuplanetarne letjelice danas gotovo redovno koriste na svojim putešestvijama.. Sada preostaje osmisliti pogon koji će dostići desetinu ili petinu brzine svjetlosti a biti će nam potreban i štit za zaštitu od udara međuzvjezdane materije (čak i pojedinih atoma!) u letjelicu tijekom putovanja dalekim svemirom. Davno je napisano kako je stvarnost uzbudljivija i od najbujnije mašte! Otkriće Proxime b mijenja našu percepciju istraživanja svemira!

Kako je protekla “Noć Perzeida”

Friday, August 12th, 2016, Posted in Astronautika |

12082016_045Najavljena „Noć Perzeida“ započela je u isčekivanju meteora. Do ponoći tek je pokoji meteor zalutao među zvijezde. Prizor konjukcije Mjeseca, Marsa, Saturna te alfe zviježđa Škorpion – AntiMarsa (Antares vs Ares!) nisko nad jugozapadnim horizontom savršeno je odradio ulogu nebeske predgrupe. Sa zalaskom ovih objekata za horizont, na nebu su počeli prolijetati meteori. I to baš kako su izračuni predviđali. Poslije ponoći nebom je prolijetalo i do dvadesetak meteora na svakih pet minuta. Donosimo nekoliko fotografija kako je to izgledalo iz Vidulini. Ukoliko ste propustili događanja protekle noći ili vam vremenske prilike nisu bile sklone, svakako rezervirajte besplatnu kartu za noćašnju predstavu zvijezda padalica. Vrijedi pogledati nebeski vatromet.

Yutu ipak nije mrtav

Thursday, August 11th, 2016, Posted in Astronautika |

change3_yutuSuprotno pisanju vodećih stranih i ponekih domaćih portala o tome kako je kineski rover (Yutu)  na Mjesecu nakon dvije i pol godine prestao da odašilje bilo kakve podatke te da je i službeno proglašen „mrtvim“ – čini se da to ipak nije baš tako. Andrew Jones, finski novinar koji prati svemirske misije, objavio je odgovor na njegov upit o statusu Yutu-a od strane Science, Technology and Industry for National Defense (SASTIND); Status rovera Yutu je i dalje operativan, rover nije mrtav već u hibernaciji tijekom aktualne lunarne noći. Radio signala nije bilo ni tijekom protekle trideset i dvije lunarne noći. Posljednja zaprimljena radio transmisija bila je 28. srpnja, početkom trideset i treće lunarne noći na Yutu. Lunarni dan uskoro dolazi u područje Mora Kiša gdje se rover nalazi. Krajem ovog ili početkom narednog tjedna Yutu će obasjati Sunčeva svjetlost te se očekuje njegovo javljanje. Yutu je odavno (2014.) prestao da šalje fotografije i znanstvne informacije, to je opće poznato, no radio signali koje je odašiljao važna su informacija za znanstvenike i projektante koje predstaljaju iskustvo i parametre u planiranju narednih misija. Kako je došlo do (prijevremenog?!) proglašenje rovera Yutu mrtvom tehničkom tvorevinom u medijima? Čini se kako je svemu krivac internetski alat za prevođenje teksta, te prema njemu i pisanje portala www.spaceflight.now nakon čega je uslijedila kampanja „prepisivanja“ informacije. Zadnja provjerena informacija od kineskog SASTINDa glasi; Yutu nije mrtav, nalazi se u hibernaciji baš kao i lander (Change-3) kojime je dopremljen u More Kiša na Mjesecu; “Yutu did not die but is in hibernation. It only stopped detecting work on July 28.” Zanimljivo za istaknuti kako je ova kineska robotička misija prva te vrste na našem prirodnom satelitu još od ere sovjetskih Lunohoda, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća! Bilo kako bilo, najkasnije naredni tjedan znati ćemo točno što je istina.