Sreća prati Marsovce

Tuesday, August 7th, 2012, Author posted in Astronautika |

Zamislite slijedeću situaciju; nekoliko desetaka tisuća ljudi koji svi rade na istom projektu. Svatko od njih može pogriješiti a to onda u “lancu sreće” podrazumijeva kumuliranje pogreške sve do mogućnosti potpune propasti projekta. U slučaju NASAine misije Mars Science Laboratory to se nije dogodilo. Svi članovi tima maksimalno su odradili svoj posao a rover Curiosity se od jučer ujutro nalazi u dobrom općem stanju na Marsu, spreman za mnogobrojna testiranja prije početka znanstveno-istraživačkog rada. Pokušajte sada zamisliti koliko je trebalo matematike koja nam je omogućila vidjeti  slijetanje padobranom Curiositya u Marsovoj atmosferi. Dvije letjelice, međusobno na potpuno različitim trajektorijama, vrlo kratko vrijeme u kojem se fotografija takvog tipa može napraviti, letjelice čija je skupna brzina kretanja debelo preko 20.000km/h, brzo kadriranje i – EVO GA!

Kamera HiRISE na Mars Reconnaissance Orbiteru (MRO) uhvatila je trenutak kada se Curiosity (MSL) spušta padobranom kroz atmosferu crvene planete, svega minutu prije nego će njegovi kotači dodirnuti Marsovo tlo. U tom trenutku MRO i MSL bili su udaljeni tristotinjak kilometara jedan od drugog.

Dok čekamo da nam pristignu fotografije visoke rezolucije okružja u kojem se smjestio rover, svakako dužnu pažnju treba posvetiti fotografijama koje su snimljene tijekom samog spuštanja MSLa. Donosimo trenutak uhvaćen u vremenu kada se toplinski štit odvaja od MSLa. Sustav kamera MARDI snimio je cijelu sekvencu slijetanja MSLa, a video-zapis o tome moći ćemo vidjeti uskoro, čim pristigne s Marsa.

Pokretni laboratorij na Marsu privukao je pažnju medija i javnosti. Bilo bi zaista potrebno napisati brojne knjige da se ukratko predoči kompleksnost ove misije. Sitni detalji, kojih teško da bi se sjetili i pri samom njihovom nabrajanju uvelike odlučuju o uspjehu ili neuspjehu misija ovog tipa. Primjerice, nekoliko stotina ljudi svoj je dnevni bioritam koji nama na Zemlji normalno traje 24 sata moralo prebaciti na Marsovski dan (SOL) koji traje trideset devet minuta duže od našeg. Naizgled skoro beznačajna razlika no već za dva tri dana razlika u vremenu postaje prevelika a rovera treba paziti prema njegovom vremenu. To kod ljudi stvara značajne poteškoće a svakih 36 (Zemaljskih) dana na taj način “preskoče” jedan dan. Čak nose i specijalno napravljene ručne satove kojima dan traje 24:39 sati. Želite li saznati više o kuriozitetima ove Marsove misije pogledajte članak koji je o tome napisao Drago Dragović na Astronomskom magazinu.

Inače, rover je opremljen s 17 različitih kamera, većina njih namijenjena je za tehničke potrebe, snimanje terena radi orijentacije rovera , samopregled rovera i slično. Kao kuriozitet spomenimo i da “najsnažnija” kamera na roveru ima rezoluciju 1600×1200 (dva mega pixela).  Predstoje nam dani i tjedni kada će informacije i fotografije pristizati u sve većoj kvaliteti i kvantiteti. Bude li sve po planu rover će na Marsu raditi najmanje dvije godine a vrlo vjerojatno i duže.